US 3. I. NYT AMERIKANCI STRAHUJU ICTY

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 3. I. 2000. Istraga na Kosovu potvrđuje američke strahove glede suda za ratne zločine "Prije osamnaest mjeseci Pentagon se odlučno protivio planu o stvaranju stalnog međunarodnoga kaznenog suda, strahujući da bi snažan i neovisan sud izložio američke vojnike, angažirane izvan američkih granica, kaznenom gonjenju izvan američkog pravosudnog sustava. U međuvremenu su pripadnici američke vojske zbog NATO-ova zračnog rata protiv Srba, vođenog proteklog proljeća, već podvrgnuti istrazi upravo takva suda: riječ je o Međunarodnom kaznenom sudu za područje bivše Jugoslavije. Stručnjaci za međunarodno pravo tvrde da bi takav postupak mogao stvoriti političke i zakonske presedane za isticanje zahtjeva Amerikancima da se podvrgnu međunarodnoj sudskoj provjeri. 'Budućnost od koje je strahovala američka vlada stigla je prije no što se očekivalo', izjavila je Diane F. Orentlicher, ravnateljica Ureda za istraživanje ratnih zločina na pravnom fakultetu Američkog sveučilišta u Washingtonu. 'Sjedinjene Države gotovo su opsesivno strahovale od poteza međunarodnoga kaznenog suda kada su u pitanju američki vojnici a u međuvremenu je nepredviđeni tijek povijesti doveo dotle da međunarodni sud za područje bivše Jugoslavije ima baš takve ovlasti', dodala je ona. Dužnosnici haaškog suda dovršili su u drugoj polovici prosinca interno izvješće - pravnu analizu mogućnosti da su NATO-ovi saveznici počinili ratne zločine tijekom svoje 78-dnevne kampanje protiv Jugoslavije. Dužnosnici suda i američke vlade izjavili su da ne postoji doslovno nikakva mogućnost podizanja optužnica protiv američkog ili NATO- ova osoblja. U izjavi danoj u četvrtak glavna tužiteljica haaškog suda Carla Del Ponte potrudila se naglasiti da 'nije pokrenuta formalna istraga NATO-ovih akcija iz vremena sukoba na Kosovu'. Ipak, ni dužnosnici Bijele kuće ni dužnosnici Pentagona nisu osporavali zakonski autoritet suda što se tiče provjere američkog i savezničkog sudjelovanja u sukobima. Jedan dužnosnik američkog ministarstva vanjskih poslova izjavio je da nije nimalo sporno da sud ima odgovarajući autoritet. (...) Sjedinjene Države snažno su podupirale sud i njegov rad, ali ideja o podvrgavanju američkog suvereniteta bilo kojem međunarodnom pravnom tijelu i dalje izaziva prigovore nekih Amerikanaca. Tim su se pitanjem posebno - ali ne i isključivo - bavili konzervativci u Kongresu. Kada su se izaslanici više od 160 zemalja u srpnju 1998. okupili u Rimu kako bi pregovarali o utemeljenju stalnog međunarodnog kaznenog suda, Clintonova vlada snažno se zalagala za ograničavanje autoriteta i neovisnosti takva suda u želji da zaštiti američki suverenitet. S Pentagonom na čelu, vlada je tvrdila da bi na takvom sudu američki vojnici mogli biti podvrgnuti lakomislenom ili politički motiviranom kaznenom gonjenju. Američki pregovarači zahtijevali su da u povelju o utemeljenju suda budu uključene odredbe koje bi u biti osigurale Sjedinjenim Državama pravo veta na kazneno gonjenje, utemeljeno na američkom članstvu u Vijeću sigurnosti UN- a. Mnoge zemlje, uključujući i snažne saveznike poput Njemačke, uzvratile su da bi američke odredbe potkopale sud te su ih izaslanici odbili. U međuvremenu su sporazum o utemeljenju suda potpisale 92 zemlje, a 6 ih je taj dokument i ratificiralo. Nakon što sporazum potpiše 60 zemalja, sud će biti utemeljen - možda u roku dvije do tri godine. Tehnički gledano, NATO-ovi kratkotrajni napadi u završnim mjesecima rata u Bosni 1995. također su potpali u djelokrug haaškog suda ali ti su udari bili daleko ograničeniji pa to pitanje uopće nije postalo aktualno. No, NATO-ov prošlogodišnji zračni rat obuhvaćao je udare širom Srbije i Crne Gore (...) Kenneth Roth, izvršni direktor Human Rights Watch, newyorške skupine aktivista koja se opsežno bavila pitanjima ratnih zločina, izjavio je da NATO-ova nedavna kampanja zaslužuje sudsku provjeru. Naveo je upotrebu kasetnih bomba, odluku o udaru na elektrane i ostale mete za civilnu upotrebu kao i odluku da zrakoplovi izvode svoje akcije na velikim visinama, što je smanjilo rizik za pilote ali je povećalo izglede za slučajno bombardiranje. 'Za razliku od ostatka svijeta, Pentagon ne može prihvatiti zamisao da međunarodni sud provjerava njegovo ponašanje', napomenuo je Roth. Sudska provjera započela je u kolovozu prošle godine nakon što su se članovi ruske skupštine i pravni stručnjaci sastali s prethodnicom gospođe Del Ponte gospođom Louise Arbour i zatražili istragu NATO- ove uloge. Provjera je obuhvatila njihove optužbe i pravna pitanja vezana za njih ali je prekinuta u daleko ranijoj fazi no što je odobrenje za pokretanje istrage, izjavili su dužnosnici. Unatoč tomu, odgovor Bijele kuće bio je oštar. 'NATO je uložio goleme napore u ograničavanje kolateralne štete. Bilo kakva provjera ponašanja NATO-ovih vojnika bila bi potpuno neopravdana', izjavio je glasnogovornik James R. Fallin. Gospođa Orentlicher s Američkog sveučilišta i ostali stručnjaci izjavili su da je prešutno američko prihvaćanje jurisdikcije haaškog suda nad američkim akcijama u ratu nad Kosovom otežalo Sjedinjenim Državama osporavanje ovlasti novog suda u budućim sukobima (...)", prenosi u završnom dijelu članka Steven Lee Myers.