NEW YORK, 29. prosinca (Hina/Reuters) - Odgovor na pitanje zašto su neka djeca alergična, a druga nisu, djelomično je povezan s količinom različitih bakterija u njihovim crijevima prije pojave prvih simptoma alergije, utvrdili su
znanstvenici.
NEW YORK, 29. prosinca (Hina/Reuters) - Odgovor na pitanje zašto su
neka djeca alergična, a druga nisu, djelomično je povezan s
količinom različitih bakterija u njihovim crijevima prije pojave
prvih simptoma alergije, utvrdili su znanstvenici. #L#
Međunarodna skupina znanstvenika proučavala je estonsku i švedsku
dojenčad mjereći sastav mikroba u njihovim stolicama. Prva su
ispitivanja provedena nekoliko dana nakon rođenja ispitanika, a
nakon toga su povremeno ponavljana tijekom prve godine života.
Pokazalo se da djeca koja su razvila alergije do druge godine života
imaju drukčiju razinu određenih crijevnih bakterija od djece koja
nisu alergična.
Istraživači primjećuju da nealergična djeca u pravilu imaju
enterokoke i bifidobakterije, a alergična dojenčad stafilokok
aureus i veće količine klostridije, objavljeno je u najnovijem
broju časopisa "Journal of Allergy and Clinical Immunology".
Istraživanje podupire sve jače dokaze da su alergije povezane s
prisutnošću određenih bakterija u crijevima djece. Alergije je
razvio veći broj švedske nego estonske djece.
Iako način prehrane može utjecati na količinu crijevnih bakterija,
voditelj istraživanja Bengt Bjorksten misli da su higijenski
standardi vjerojatniji razlog različitog sastava mikroba u
alergične i zdrave djece. Sve bakterije na koje je napravljen test u
ovom istraživanju, uglavnom su sveprisutne. Zato količina tih
bakterija koju dojenče ima u crijevima ovisi o čistoći rađaone i
bolničkih prostora.
Ne zna se zašto su neke bakterije korisne za dojenčad, ali
znanstvenici tvrde da takve bakterije potiču stvaranje imunološkog
sustava kod djece, pa im tako pomažu da se odupru alergijama.
Usporedba crijevnih bakterija dviju skupina djece pokazala je da
estonska djeca imaju floru kakvu su zapadna djeca imala prije 40
godina. "Mikrobi, a i okoliš, promijenili su se u zapadnim
industrijaliziranim zemljama", rekao je Bjorksten.
Istraživanje pokazuje da čišće nije nužno i bolje, jer su te
promjene u higijeni možda odgovorne za različite stope alergija
između dvije zemlje. Među bebama koje je istraživanje pratilo,
alergije su razvili gotovo svi Šveđani te samo 9 od 15 estonske
djece.
Bjorksten i suradnici trenutačno istražuju da li laktobacili,
kojih je više u crijevima estonske djece, utječu na razvoj alergija
ako se uvode kod trudnica i njihove djece tijekom prvih godina
života.
(Hina) lbr dgk