VOA-27.XII. O SUKOBU CIVILIZACIJA

GLAS AMERIKE - VOA 27. XII. 2001. Osvrt na 2001. - Amerika može umanjiti percepciju sadašnjeg sukoba kao sukoba civilizacija. Prilog Eda Warnera Glavni problem Zapada nije islamski fundamentalizam nego islam sam po sebi, kaže Samuel Huntington, autor knjige ?Sukob civilizacija?. ?Svatko tko podupire Sjedinjene Države protiv islama je nevjernik?, tvrdi s druge strane šeik Hamoud al-Shuaibi, vodeći islamski svećenik u Saudijskoj Arabiji. Ove dvije izjave predstavljaju glasove sukobljenih civilizacija no pitanje je koliko su one doista u sukobu. Čak ni Samuel Huntington ne očekuje skori sukob Zapada i islama. On samo nudi ideje za razmišljanje koje su se dobro uklopile u razdoblju značajnih napetosti između Zapada i islama nakon napada na Sjedinjene Države. Dok predsjednik Bush ističe da Sjedinjene Države nisu u sukobu s islamom, a napadi na muslimane u Sjedinjenim Državama nisu rašireni, postoje neke bojazni oko islamskih namjera. ?Svaka generalizacija sadrži zrno istine?, kaže Leon Hadar, vanjsko-politički analitičar washingtonskog Instituta Cato te česti pisac članaka o otvorenim pitanjima između Zapada i muslimanskog svijeta. Trenutno, u svjetlu napada na Sjedinjene Države, postoje znakovi da se jedna civilizacija okuplja nasuprot druge. Sjedinjene Države, Europa i Rusija okupile su se u ono što gospodin Hadar naziva Sjevernim savezom kako bi se borili protiv terorizma koji izbija iz muslimanskih zemalja. Međutim, ističe on, kad pogledamo unatrag možemo vidjeti da su ne tako davno Sjedinjene Države, Europa i muslimani bili saveznici protiv Srbije i Rusije na Balkanu. Je li i to bio sukob civilizacija, ma koliko kratko da je trajao? Gospodin Hadar kaže da je u takvim sukobima uključeno znatno više od civilizacije ili kulture. "U međunarodnim odnosima, kada izbije rat, kada postoje napetosti, etnički i vjerski identitet postaje vidljiviji i važniji. Naravno da političari to koriste kako bi mobilizirali potporu za svoje ciljeve. Ali najvažniji čimbenici ? politički i ekonomski ? ostaju utemeljeni na promišljanju sile". Zapadna civilizacija ističe da traži mir i sigurnost. To je u redu, ocjenjuje gospodin Hadar, dodajući kako je jedini odgovor na terorizam njegovo uništenje. Međutim, on vjeruje da zapadne zemlje teže održavanju sadašnjeg odnosa snaga. "Ovo nije toliko kulturno, vjersko ili civilizacijsko pitanje. Ono se uglavnom temelji na činjenici da zapadne zemlje žele ekonomski i politički status quo dok bi druge zemlje, među kojima su možda Kina, Indija i neke muslimanske zemlje, dugoročno to mogle pokušati promijeniti". Neke muslimanske zemlje poput Turske, dodaje gospodin Hadar, Malezije pa čak i Iran mogle bi se staviti na stranu Zapada zbog svojih političkih razloga koji su im na prvom mjestu. ?Nemojte preuveličavati ove sukobe?, savjet je Muqtedara Khana, profesora političkih znanosti na koledžu Adrian u saveznoj državi Michigan, u kojoj živi dosta muslimana. "Svaki put kad izbije kriza na Srednjem istoku zbog nafte ili teritorijalnih sporova mi se odmah usmjerimo na vjerska pitanja i počinjemo proučavati islam. Iznenada sve knjige napisane o islamu postaju bestselleri u Americi. Na taj način čak i sukobi koji nemaju nikakve vjerske elemente dobivaju civilizacijske proporcije". Profesor Khan dodaje da su se islam i Zapad toliko isprepleli tijekom stoljeća da sukob između njih nema puno smisla, naročito kada se uzme u obzir demografska slika. "U pitanju nisu islam i Zapad nego islam na Zapadu. Ako za deset do 15 godina budemo imali 25 milijuna muslimana u Americi - kako će ona izgledati? Hoće li Amerika postati dio muslimanskog svijeta? Sjećam se kada sam pisao jedan znanstveni članak upotrijebio sam izraz ?muslimanski svijet od Maroka do Malezije?. Nakon toga sam ga prekrižio i napisao ?muslimanski svijet od Michigana do Malezije". Profesor Khan primjećuje da u Sjedinjenim Državama živi više muslimana nego u mnogim muslimanskim zemljama te da je kršćanstvo druga po veličini vjera u muslimanskom svijetu. Fawaz Gerges, profesor Srednjo-istočnih studija na sveučilištu Columbia, kaže da se Islam i Zapad možda ne sukobljavaju, ali da je dovoljno loše to što mnogi ljudi misle tako. Na meti zapadne percepcije naročito su takozvani islamisti odnosno oni čija se politika vodi islamom. "Mislim da u nekim krugovima u Sjedinjenim Državama vodi ozbiljna kampanja prikazivanja svih islamista lošima pa čak u osnovi teroristima. Ovi krugovi su veoma moćni i veoma glasni u kritici bilo kakvog pokušaja izgradnje mostova s muslimanskim svijetom te pokušaja uključivanja umjerenih islamista". Kampanja protiv islamista, kako se čini, prešla je granice Sjedinjenih Država. Britanski povjesničar Paul Johnson kaže da su muslimanske zemlje toliko izvan kontrole da ih Zapad mora okupirati u ponovnom oživljavanju kolonijalizma. Kolumnist Justin Raimondo piše da je proizišla cijela škola mišljenja koja smatra Islam u osnovi zlim. Čak su i neki sudionici hladnog rata, i dalje željni bitke, otkrili u njemu nove neprijatelje kao zamjenu komunizmu. Prisjećajući se još jednog neprijatelja oni su izmislili kovanicu ?islamo-fašizam?. Međutim, velika je pogreška dovoditi u vezu naoružane militante s glavnom strujom islamista, kaže profesor Gerges. Muqtedar Khan s koledža Adrian u Michiganu, kaže da je to veoma štetno jer se u američkoj borbi protiv terorizma muslimani bore na strani Sjedinjenih Država. Taj rat, ističe on, ne može biti dobiven bez muslimana te ukazuje na vojnu suradnju. "Ako je NATO savez vojna snaga Zapada onda valja primijetiti da u njemu ima stotinu milijuna muslimana. Oko 50 milijuna muslimana ima u Turskoj, a od 35 do 40 milijuna u drugim zemljama Saveza. Dakle, ne može se reći da se radi o sukobu Islama i Zapada". Ono što se smatra sukobom civilizacija može se svesti na političke razlike, kaže profesor Gerges. Muslimani se protive određenoj politici Sjedinjenih Država, uglavnom onome što oni smatraju bezuvjetnom potporom Izraelu u sukobu s Palestincima i sankcijama protiv Iraka koje pogađaju irački narod, a ne Saddama Hussseina. "Palestinsko pitanje danas je najvažnije pitanje političkog identiteta arapskih zemalja. Ako bi se zaliječila ova rana na arapsko-američkim odnosima, onda biste uklonili 85 posto negativne percepcije Sjedinjenih Država i Zapada u arapskom svijetu". Profesor Gerges priznaje da bi neki muslimanski ekstremisti i dalje mrzili Sjedinjene Države i željeli bi ih napasti, ali bi se izvor njihovih pristaša drastično smanjio. On kaže da Amerika može smanjiti percepciju sadašnjeg sukoba kao sukoba civilizacija. Kolika god da to stajalo, zaključuje profesor Gerges, riječ je o maloj cijeni za približavanje dviju, u osnovi kompatibilnih, civilizacija. (VOA)