FRANCUSKA: VJERSKA PRIPADNOST I PRAKSA

Piše: Frano Cetinić PARIZ, 26. prosinca (Hina) - Dvije trećine francuskih građana ističu svoju pripadnost katoličkoj vjeri, ali tek 10 posto njih smatra se praktičkim vjernikom, objavljuje dnevnik La Croix u božićnom broju.#L# Provedeno na velikom i reprezentativnom uzorku od blizu 25 tisuća ispitanika, istraživanje Instituta CSA pokazuje da se 69 posto Francuza izjašnjava pripadnicima katoličke vjere, što je za dva postotka više nego prije šest godina. Odgovor bi vjerojatno bio drugačiji da je u anketi bila dana mogućnost "otvorene" vjerske pripadnosti, bez izrijekom spomenute katoličke pripadnosti. Broj nevjernika iznosi 22 posto, dok, u slučaju drugih vjeroispovijesti, protestanti s 2 posto ispitanika pokazuju stabilnost u odnosu na zadnje istražianje, dok "druge religije" - ponajviše islam i judaizam - sa 7 posto - pokazuju znatan porast, jer je još prije samo šest godina taj udio u francuskom stanovništvu iznosio dva i po posto. Deset posto Francuza, dakle nešto više od pet milijuna, izjašnjava se katolicima praktičkim vjernicima, koji bar jedanput tjedno odlaze u crkvu, a devet milijuna njih jednom mjesečno. Već nekoliko godina, naime, pod redovitom vjerskom praksom sociolozi podrazumijevaju odlazak jednom mjesečno u crkvu, a ne jednom tjedno kao ranije. U velikom je porastu i povremen odlazak u crkvu - oni što u crkvu odlaze "s vremena na vrijeme" - "epizodni vjernici" - poglavito u prigodi "velikih blagdana ili drugih nekih događaja": sa 60 na 71 posto, ako i pad udjela katolika što ne prakticiraju uopće vjersku pripadnost: s 23 na 14 posto. Iako je vjerska pripadnost u pariškoj regiji niža od nacionalnog prosjeka, vjerska praksa je ipak viša, oko 19 posto, što pokazuje da se vjerska praksa održava i u ozračju visoke urbanizacije. U slučaju drugih velikih aglomeracija, međutim, razvidna je suprotna tendencija: visoka stopa urbanizacije istoznačna je s pojmom laicizacije. Iako desnica uživa najveću podršku u tradicionalnim katoličkim zonama, ljevica je sve prisutnija u katoličkoj sredini, poglavito u kategoriji povremenih praktičkih vjernika, tako da se čak 40 posto njih smatra politički bliskim ljevici. Katolički dnevnik posebno naglašava kako i ovo istraživanje pokazuje da su "pesimističke projekcije iz pedesetih godina o neizbježnoj evoluciji u smjeru masovno nevjerničke Francuske" bile neutemeljene. Francuska, nekoć nazivana i "najstarija kći Crkve" - ostaje privržena katoličkom identitetu, shvaćenom kao "kulturni katolicizam", kao "sustav kulturnih i duhovnih vrijednosti". Pouka, kako ukazuje i dnevnik La Croix, francuskim političarima koji su u ime "kulturne korektnosti" zahtijevali da se iz "Europske povelje o temeljnim pravima" ukloni pozivanje na "vjersko naslijeđe". (Hina) fcet sd