ZAGREB, 26. prosinca (Hina) - Odluke o izručenju dvojice hrvatskih generala Haaškomu sudu, o izgradnji autoceste Zagreb - Split, afera Baxter, početak decentralizacije i potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju Europskoj
uniji bile su ključne točke rada hrvatske Vlade u 2001.
ZAGREB, 26. prosinca (Hina) - Odluke o izručenju dvojice hrvatskih
generala Haaškomu sudu, o izgradnji autoceste Zagreb - Split, afera
Baxter, početak decentralizacije i potpisivanje Sporazuma o
stabilizaciji i pridruživanju Europskoj uniji bile su ključne
točke rada hrvatske Vlade u 2001.#L#
Kao i godinu dana prije haaško se pitanje Vladi nametnulo kao jedno
od najvažnijih političkih pitanja.
Haag je zatražio a Vlada odobrila izručenje generala Ante Gotovine
i Rahima Ademija koji su optuženi da su za Domovinskog rata počinili
ratni zločin. I dok se general Ademi dobrovoljno predao Haagu,
adresa generala Ante Gotovine za sada je nepoznata, a po Vladinim
informacijama velike su indicije da je napustio Hrvatsku.
Odluku o njihovu izručenju Haaškom sudu Vlada je donijela u početku
srpnja nakon maratonske i dramatične sjednice na kojoj je dio HSLS-
ovih ministara ponudio svoje mandate. Ta je Vladina odluka izazvala
i "podjelu" u HSLS-u, SDP-ovu glavnomu koalicijskom partneru, a
Dražen Budiša podnio je ostavku na mjesto predsjednika HSLS-a.
Suočen s time, premijer Ivica Račan odlučio je u Saboru provjeriti
ima li njegov tim dostatnu saborsku potporu, poručivši da bi
alternativa bili prijevremeni izbori. Odgovor je bio pozitivan, a
Račanov je tim nastavio raditi u istom sastavu sve do listopada i
afere Baxter u kojoj su zbog neispravnih dijalizatora tog američkog
proizvođača umrla 23 pacijenta liječena hemodijalizom.
Pod pritiskom javnosti Vladu je morala napustiti ministrica
zdravstva Ana Stavljenić-Rukavina (nestranačka osoba), a na
njezino je mjesto imenovan Andro Vlahušić iz HSLS-a.
U ranu jesen Vlada je na sjednici u Splitu i službeno odredila da se
2005. Zagreb i Split trebaju povezati autocestom preko Like. Cesta
će se, odlučeno je, graditi po modelu tri puta tri, dakle gradit će
se tri godine, stajat će oko tri milijarde njemačkih maraka.
Nastavljajući reforme, Vlada je u ožujku na sjednici u Rijeci
utvrdila okvir za državnu decentralizaciju. Taj proces, u kojem je
dio državnih ovlasti u zdravstvu, školstvu i socijali prenesen na
niže razine, službeno je počeo 1. srpnja uz podosta kritika i
sumnjičavosti.
Banski su dvori započeli i druge reforme, primjerice u energetici,
platnom prometu, poreznom sustavu, zdravstvenoj i socijalnoj
skrbi, mirovinskom sustavu, zapošljavanju. Vladin plan za
zdravstvenu i socijalnu reformu uzvitlao je dosta prašine i pobudio
strah da će suziti i poskupjeti prava i usluge na koje je svaki
građanin do sada imao pravo.
Kad je riječ o socijalnim pitanjima, Vlada je na isteku godine sa
socijalnim partnerima - poslodavcima i sindikatima, potpisala
dvogodišnji ugovor Partnerstvo za razvoj. Iako prilično općenit,
bez rokova i mjera, taj će sporazum, kažu u Vladi, pridonijeti
stvaranju konzenzusa svih partnera za rješavanje gorućih pitanja
nezaposlenosti, ubrzanja gospodarskog rasta, razvoja države u
cijelosti.
Vlada je i u redovitu radu uvodila određene promjene.
Tako je, primjerice, proračun za 2002., prvi državni proračun u
kojem se nalaze i troškovi mirovinskog i zdravstvenog te Zavoda za
zapošljavanje. Zbog toga je proračun za iduću godinu 'težak' skoro
77 milijardi kuna.
U Vladi se dogodilo i nekoliko kadrovskih promjena.
Prvo ju je napustio ministar za europske integracije Ivan Jakovčić,
a do tada šestočlana koalicija odlaskom IDS-ova ministra postala je
petočlanom. Jakovčić je iz Vlade otišao zbog neslaganja o odredbama
novog statuta Istarske županije (jedan je od njegovih autora), za
koje je Vlada zatražila ocjenu Ustavnog suda.
Jakovčića je naslijedio Neven Mimica, glavni hrvatski pregovarač s
Europskom unijom.
Hrvatska je ove jeseni s EU potpisala i Sporazum o stabilizaciji i
pridruživanju, što se smatra jednim od najvažnijih
vanjskopolitičkih dostignuća u 2001.
Hrvatski je sabor na prijedlog Vlade taj sporazum potvrdio u
prosincu, a nedugo nakon toga potvrdio ga je i Europski parlament.
Ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević iz Vlade je otišao zbog
zdravstvenih razloga, a zamijenila ga je Ingrid Antičević-
Marinović, do tada zastupnica SDP-a u Hrvatskom saboru.
(Hina) bm sšh