FRANCUSKA, PRVI DRŽAVNI PRORAČUN U EURIMA

Piše: Frane Cetinić PARIZ, 23. prosinca (Hina) - Usvajanje prvog državnog proračuna za 2002. godinu u eurima, ujedno i posljednjeg za mandata premijera Lionela Jospina - državni izdaci za iduću godinu iznose 269,066 milijardi eura a planirani budžetski deficit oko 30 i pol milijardi eura - kalendarski se poklopilo s prvim znacima nastupajuće "ekonomske zime" u Francuskoj. #L# Objavljujući u petak najnovije analize i rezultate privrednih kretanja, stručnjaci uglednog Nacionalnog instituta za statistiku i ekonomska istraživanja (INSEE) lišili su premijera Jospina i ministra financija Laurenta Fabiusa i posljednjih nada u mogućnost rasta u prvom polugodištu iduće godine. U posljednjem tromjesečju ove godine proizvodnja je stagnirala, a za prvo tromjesečje iduće godine eventualni bi rast mogao iznositi tek deseti dio jednog jedinog postotka. Dakle, u novu 2002. godinu Francuska ulazi kroz ciklus recesije te "vjerojatni" predsjednički kandidat Jospin neće imati mnogo razloga za zadovoljstvo. Ipak, vlada može biti zadovoljna što je ispunila obećanje o rastu u iznosu od 2,1 posto za minulu godinu. To Francusku, zajedno s Italijom, Španjolskom i Velikom Britanijom, stavlja na čelo najrazvijenijih zemalja, daleko ispred triju najjačih ekonomskih sila na svijetu, USA, Japana i Njemačke. Ipak, daleko su brojniji razlozi za zabrinutost, jer recesija koja je pogodila ta tri remorkera svjetskog gospodarstva, ali i teška financijska kriza u Turskoj te bankrot Argentine kojemu upravo prisustvujemo, stvaraju klimu neizvjesnosti koja se odražava i na Francusku. Samo pola postotka niža stopa rasta od planirane znači i 10 milijardi franaka manje poreznog priliva u državnu kasu, a u zadnjih mjesec dana u tu je kasu vlada u više navrata morala zahvatiti, kako bi umirila nezadovoljstvo žandara, policajaca, bolničkog, nastavnog i drugog osoblja, koje iz iskustva zna da je predizborno razdoblje najpogodnije za "organizirani" izlazak na ulice. "Apsolutno fabijusno" - izraz je kojim je okarakterizirano umijeće resornog ministra Fabiusa da u svoj prijedlog proračuna unese sve neophodne i međusobno nepomirljive sastojke: nepovoljnu međunarodnu konjunkturu, porasle zahtjeve brojnih društvenih kategorija, financiranje tridesetpetosatnog radnog tjedna, stimuliranje otvaranja novih radnih mjesta, nultu stopu privrednoga rasta i vladino obećanje o smanjenju poreza na ukupni prihod. Jedan od "trikova" kojim se Fabius poslužio sastoji se u posezanju državne ruke u "tuđi džep", to jest u blagajne državnih tvrtki i ustanova, postupak koji se ljupko kliče "varijabla naravnavanja po isteku budžetske godine". Ovaj "ne-fiskalni" prihod za iduću godinu donijet će državi 37 i pol milijardi eura, a najveću će cijenu, kao i ranijih godina, platiti elektroprivreda, EDF, i Socijalno osiguranje. U obranu prijedloga državnoga proračuna, koji je prošao bez veće kritike iz klupa opozicije - što samo po sebi govori da je stanje ozbiljno - premijer Jospin se utekao i "ekonomskom patriotizmu", izrazu koji se u Francuskoj nije čuo još od referenduma o "Ugovoru iz Maastrichta" godine 1992. (Hina) fcet ps