FRANCUSKI INSTITUT U ZAGREBU MEĐU PRVA TRI U EUROPI

piše: Anamarija Grbin ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - London i Prag jedini su gradovi u Europi u kojima je prije Zagreba osnovan Francuski institut, kulturno-obrazovna ustanova čija će zagrebačka podružnica iduće godine obilježiti 80. godišnjicu.#L# Skupina vrhunskih hrvatskih intelektualaca, većinom jezikoslovaca i pedagoga, još 1921. utemeljila je udruženje "Francuski institut u Zagrebu", a za predsjednika izabrala Julija Adamovića. U toj skupini bili su, među ostalima, jedan od najvećih hrvatskih lingvista Petar Skok te Stjepan Bosanac, Constantin Draganić i Nikola Andrić, koji su, iako većinom bečki đaci, francuski usavršavali u Parizu ili su ga predavali u Zagrebu. Ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Josip Kolanović smatra da nije neobično što je prvi Francuski institut u jugoistočnoj Europi osnovan baš u Zagrebu. "Hrvati su uvijek cijenili francusku kulturu, civilizaciju 'l'esprit francais' i bili benevolentni prema Francuskoj, iako na žalost nije uvijek bilo i obrnuto", rekao je Kolanović, u čijem Arhivu postoje tri dokumenta o samim začecima Francuskog instituta u Zagrebu. Kolanović ističe da je postojao antagonizam prema Austriji i Njemačkoj, no da Institut vjerojatno nije bio osnovan u smislu širenja liberalnih ideja, već radi uvijek cijenjene i u Europi općeprihvaćene francuske kulture i jezika. Prvi arhivski dokument molba je zagrebačkom Redarstvenom povjereništvu iz 1921. za osnivanje Francuskog instituta, s pravilima i zapisnikom s konstituirajuće sjednice. Svrha je Instituta, kako se navodi u pravilima, "da ide na ruku onim obrazovanim članovima naroda koji žele upoznati ili proširiti znanje jezika, književnosti i francuske civilizacije". Već tada planiralo se otvoriti knjižnicu, čije je korištenje bilo besplatno, a za posudbu knjiga kući od "izvjesne jamčevine" bili su izuzeti đaci, profesori i učitelji. Institut je trebao imati šest do deset članova koji moraju biti državljani Kraljevine Jugoslavije, osim jednog koji mora biti Francuz i koji se proglašava upraviteljem. Francuski upravitelj tada je bio Raymond Wernier. Institut godinu dana zatim Povjereništvu za prosvjetu i vjere šalje molbu da im se prepusti soba u staroj Sveučilišnoj knjižnici, koja bi služila i kao biblioteka otvorena za javnost. U Kraljevskoj muškoj učiteljskoj školi Institut je 1923. zatražio prostoriju za podučavanje francuskog jezika. Od 1925. bio je u francuskoj nadležnosti, više nije udruženje nego ustanova i seli u prostore Narodnih novina u Frankopansku. Od 1930. smješten je u Novinarski dom, a od 1935. u Preradovićevoj ulici, gdje je i danas. Francuska čitaonica osnovana je 1946., a prošle je godine prerasla u medijateku. Od prvog, londonskog Instituta s početka stoljeća broj Francuskih instituta povećao se na oko 200 i proširio na cijeli svijet, od Ekvatorijalne Gvineje i Južne Afrike do Hong Konga i Japana. Ciljevi su ostali isti - širiti francusku kulturu, razmjenjivati projekte i surađivati sa stručnjacima zemlje domaćina. Zagrebački Francuski institut djeluje u cijeloj Hrvatskoj preko Društava hrvatsko-francuskog prijateljstva. Osamdesetu obljetnicu obilježit će u idućoj godini mnogim kulturnim događajima, kojima je, po riječima francuskog veleposlanika u Hrvatskoj Francisa Bellangera, "cilj pokazati Zagrepčanima da Francuski institut pripada njima i da je već 80 godina sastavni dio intelektualnog života u Zagrebu". (Hina) ag mc