ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Objavljeno je još jedno poglavlje ljudskoga genoma: znanstvenici su otkrili sve genetski kod još jednog kromosoma, jednoga od 24 nositelja DNK koje nose naš genetski materijal, izvješćuje BBC.
ZAGREB, 21. prosinca (Hina) - Objavljeno je još jedno poglavlje
ljudskoga genoma: znanstvenici su otkrili sve genetski kod još
jednog kromosoma, jednoga od 24 nositelja DNK koje nose naš
genetski materijal, izvješćuje BBC. #L#
Otkriće najvećeg, 20. kromosoma moglo bi rasvijetliti tajnu zašto
su neki ljudi genetski skloniji bolestima poput dijabetesa ili
pretilosti, a moglo bi pridonijeti i objašnjavanju pojave
Creutzfeldt-Jakobove bolesti (vCJD), ljudskog oblika kravljeg
ludila. Gen koji neke ljude čini sklonijim obolijevanju od vCJD-a
nalazi se na dvadesetom kromosomu.
Ovo je istraživanje dio Projekta ljudskog genoma, međunarodnog
pokušaja čitanja čovjekova genetskog sklopa.
Trećina posla obavljena je u Velikoj Britaniji, na Institutu Sanger
u blizini Cambridgea. "Završeno je još jedno poglavlje u knjizi o
građi našeg genoma. Medicinska istraživanja služit će se ovom
informacijom još desetljećima dok će pokušavati otkriti lijek za
mnoge bolesti", kazao je dr. Mike Dexter, direktor Instituta
Sanger.
Nacrt cijelog ljudskog genoma - uputa potrebnih za stvaranje
ljudskog bića - otkriven je prošlog proljeća. Istraživanje su
provele dvije skupine znanstvenika, Međunarodni konzorcij za
otkrivanje ljudskog genoma, koji se financira iz državnog
proračuna te američka privatna tvrtka Celera Genomics.
Dosad su dovršena dva ljudska kromosoma. Sekvenca 22. kromosoma
otkrivena je prije dvije godine, a nakon toga je u svibnju 2000.
otkrivena i sekvenca 21. kromosoma.
Otkrivanje 20. kromosoma bitno je zbog brojnih razloga. Riječ je o
najvećem dosad dovršenom kromosomu. Otkriven je slijed gotovo 60
milijuna genetskih ?slova? i postoje samo četiri nepoznanice.
Otkriveno je 720 gena, a među njima su oni koji pojačavaju bolesti
poput dijabetesa, pretilosti i ekcema koje uzrokuju brojni
faktori.
Zanimljivo je da neki ljudi (37 posto) imaju dodatni dio DNK na 20.
kromosomu, a možda imaju i dodatnu kopiju gena zasad nepoznate
funkcije.
Dr. Panos Deloukas, voditelj projekta na institutu Sanger, kaže
kako je ovo otkriće još jedan bitan korak prema razumijevanju veze
između gena i bolesti. ?Sljedeći je korak početak razumijevanja
funkcija tih gena?, rekao je dr. Deloukas za BBC News Online.
?Sekvence, geni i razlike među ljudima sredstvo su kojim možemo
početi raščlanjivati složene česte bolesti poput dijabetesa,
pretilosti i ekcema.?
Rezultati ispitivanja 20. kromosoma objavljeni su u časopisu
?Nature?.
(Hina) jšk dgk