ZAGREB, 14. prosinca (Hina) - Srce nove svjetleće diode (LED) razvijene na sveučilištu Cambridge može se tako precizno kontrolirati da isijava samo jedan foton svjetlosti kad god se uključi, a naprava bi mogla biti glavna komponenta
kvantne kriptografije, tehnologije za stvaranje šifri koje će, nadaju se njezini tvorci, biti nemoguće "provaliti".
ZAGREB, 14. prosinca (Hina) - Srce nove svjetleće diode (LED)
razvijene na sveučilištu Cambridge može se tako precizno
kontrolirati da isijava samo jedan foton svjetlosti kad god se
uključi, a naprava bi mogla biti glavna komponenta kvantne
kriptografije, tehnologije za stvaranje šifri koje će, nadaju se
njezini tvorci, biti nemoguće "provaliti". #L#
Mogućnost slanja jednog fotona svjetlosti već postoji, no ovo je
prva takva naprava izgrađena bez uporabe lasera. Njezini dizajneri
misle da bi se mogla jeftino i brzo proizvoditi u velikim
količinama.
"Kvantna kriptografija omogućuje stvaranje tajnog ključa. Taj se
ključ ne može presresti zahvaljujući zakonima kvantne mehanike",
kazao je Andrew Shields iz kompanije Toshiba Research Europe
Limited (TREL).
Dr. Shields i njegovi kolege iz TREL-a te sa sveučilišta Cambridge
napravili su diodu koja isijava jedan foton koristeći se
proizvodnom tehnikom standardnog poluvodiča.
Dioda trenutačno funkcionira samo na ekstremno niskim
temperaturama. "To se može popraviti i mi znamo kako to učiniti",
kazao je dr. Shields. "Naša je naprava izgrađena
fotolitografijom... i može se proizvesti prilično jeftino."
Stručnjake za sigurnost zanima uporaba jednog fotona kao nositelja
kodirane poruke zato što on jamči tajnost koju nemaju ostale
tehnologije.
Tip kodiranja koji se trenutačno koristi za zaštitu poruka oslanja
se na činjenicu da bi bez ključa trebalo jako mnogo vremena za
obavljanje izračuna potrebnih za dekodiranje tajne poruke. No,
nema jamstva da ključ nije ukraden, ili da se kompjutori neće
razviti do te mjere da faktor vremena postane beznačajan.
S kvantnom bi kriptografijom sam čin presretanja jednog fotona na
njegovu putu niz optičko vlakno promijenio poruku koju on nosi.
Presretanje bi tako postalo očito i pošiljatelju i primatelju.
Međutim, postoje i prepreke razvoju te super-sigurne tehnologije.
"Treba nam tehnologija za detektiranje pojedinačnog fotona", kazao
je dr. Shields. "No, većina ostalih elemenata već je tu."
Još jedan problem je to što u optičkim vlaknima postoji atenuacija
pa su trenutačno dužine vlakana ograničene na 50-100 kilometara.
"No, u gradovima bi tehnologija mogla biti upotrebljiva", kazao je
Shields.
Znanstvenici s Cambridgea ponosni su na to da je njihova sprava tako
kontrolirana. Prethodni emiteri su s vremena na vrijeme ispuštali
više od jednog fotona, što je problem koji je mogao otvoriti vrata
potencijalnim 'slušačima'. "To je rupa u sigurnosti i naša će je
naprava zatvoriti," zaključio je dr. Shields.
(Hina) jšk dgk