AUVERS-SUR-OISE, 16. prosinca (Hina/Reuters) - Apsint, mitsko piće koje su proslavili francuski umjetnici 19. stoljeća, doživljava preporod među suvremenim promotorima stila koji žele obnoviti boemski duh francuske "belle
epoque".
AUVERS-SUR-OISE, 16. prosinca (Hina/Reuters) - Apsint, mitsko piće
koje su proslavili francuski umjetnici 19. stoljeća, doživljava
preporod među suvremenim promotorima stila koji žele obnoviti
boemski duh francuske "belle epoque". #L#
Nakon uspješnog prikazivanja filma "Moulin Rouge", interes za taj
liker od pelina ponovno je probuđen.
Prvobitno pripravljan kao lijek, apsint je bio vrlo popularan
tridesetih godina 19. stoljeća među francuskim vojnicima koji su po
povratku iz Alžira njime liječili dizenteriju i malariju.
Već u drugoj polovici 19. stoljeća postaje omiljeno piće francuske
buržoazije te istiskuje vino - francusko nacionalno piće - s prvog
mjesta. Kao napitak koji sadrži 72 promila alkohola i znatno podiže
raspoloženje, prozvan je "zelena pošast".
Aromatski eliksir zvan i "zelena vila" prognan je iz Francuske
nakon Prvog svjetskog rata jer se vjerovalo da potiče alkoholizam
među radnicima i smrtnost među umjetnicima poput Toulouse-Lautreca
i Van Gogha.
Ali apsint je vrlo popularan tamo gdje se danas još uvijek legalno
proizvodi kao što je to slučaj s engleskom tvrtkom Green Bohemia
koja mu želi dati novi značaj.
Umjesto umjetnika, slikara i boema, to je omiljeno piće mondenih
osoba i službenika u bijelim ovratnicima? Britanski proizvođač
koristi originalne francuske recepte koje mu je ustupila vlasnica
Muzeja apsinta iz francuskog gradića Auvers-sur-Oise.
I u Francuskoj se danas obnavlja proizvodnja tog mitskog pića.
Direktni nasljednik originalne domaće destilerije likera od pelina
Francois Guy, čiji je pradjed osnovao obiteljsku tvrtku za
proizvodnju tog likera u mjestu Pontarlier, obnovio je proizvodnju
"zelene pošasti".
Vjeruje se da će piće koje proizvede u svojoj destileriji biti
najbliže nekadašnjem originalu, doduše u okviru francuskih
propisa. Guy je čak zasadio malu plantažu pelina - glavnog sastojka
u pripravljanju napitka, te pročešljao arhivu kako bi našao idealni
omjer te ljute biljke, anisa i šećera.
Prema francuskom zakonu taj liker neće smjeti zadržati naziv
apsint, a kakvo će ime proizvođač dati svojem zelenom eliksiru znat
će se uskoro. Pored toga morat će poštivat pravilo da na svaku litru
eliksira dolazi svega 10 miligrama thujonea - neurotoksina koji u
večim količinama može biti vrlo otrovan.
Nekad se smatralo, a i danas se šire priče o tome , čak i preko
Interneta i Web siteova, da je apsint halucinogeno piće koje potiče
pojačanu svjesnost. No, suvremeni kemičari i mikrobiolozi smatraju
da su priče o tome kako je djelovanje apsinta slično onom kokaina
veliko pretjerivanje.
(Hina) bbr bnš