ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - Rukopisna ostavština hrvatskoga književnika Miroslava Krleže koja se čuva u petnaest povećih sanduka u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) bit će dostupna istraživačkoj i ostaloj
javnosti tek 2003., iako će sanduci s rukopisima prema piščevoj oporuci biti otvoreni 29. prosinca ove godine, kada prestaje dvadesetgodišnja oporučna zabrana njihova korištenja.
ZAGREB, 15. prosinca (Hina) - Rukopisna ostavština hrvatskoga
književnika Miroslava Krleže koja se čuva u petnaest povećih
sanduka u zagrebačkoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK)
bit će dostupna istraživačkoj i ostaloj javnosti tek 2003., iako će
sanduci s rukopisima prema piščevoj oporuci biti otvoreni 29.
prosinca ove godine, kada prestaje dvadesetgodišnja oporučna
zabrana njihova korištenja.#L#
"Tek kad se završi obrada cijeloga fonda pohranjenog rukopisa on će
biti dostupan istraživačkoj i ostaloj javnosti", izjavio je glavni
ravnatelj NSK-a Josip Stipanov u intervjuu za najnoviji broj
tjednika "Vijenac", novina Matice hrvatske za književnost,
umjetnost i znanost.
Po Stipanovim riječima odbor koji je osnovan pri NSK, a u njemu se
nalaze predstavnici svih hrvatskih ustanova koje su znanstveno,
stručno, radno i na druge načine bili povezani s Krležom, obvezao se
da će obrada rukopisnog fonda biti obavljena za godinu dana.
"Zaključak je odbora da oni koji budu sudjelovali kao krležolozi o
sadržaju rukopisne ostavštine neće smjeti govoriti u javnosti",
izjavio je Stipanov, dodavši kako samo odbor može zaključiti da je
nešto potrebno objaviti i ranije.
Istaknuti krležolozi, kako je zaključio odbor, uključit će se u
prvu fazu posla, zbog prvoga sređivanja, a posebno prepoznavanja
cjelina i njihova uklapanja u cjeline te da se izbjegne
senzacionalizam. Nakon što se taj dio posla obavi daljnji posao
preuzet će knjižničarska struka.
Glede nagađanja da se među pohranjenim rukopisima nalaze i neki još
neobjavljeni Krležini tekstovi, možda šesti svezak "Zastava",
glavni ravnatelj NSK-a je ustvrdio kako za to nema potvrde.
Stipanov napominje kako je Krešimir Vranešić, inače univerzalni
nasljednik Krležine ostavštine, do otvaranja sanduka njihov
vlasnik. NSK i Krešimir Vranešić 10. listopada potpisali su ugovor
kojim je sve rukopise darovao NSK, bez ikakvih posebnih uvjeta,
osim onih koji proizlaze iz pravila knjižničarske struke.
"U Ugovoru također stoji da knjižnica nije postala vlasnikom tih
rukopisa potpisivanjem Ugovora, nego postaje vlasnikom tih
rukopisa tek nakon što se oni otvore, znači 29. prosinca ove
godine", napomenuo je Stipanov.
Dodao je kako nitko sa sigurnošću ne može reći u kakvu su stanju
rukopisi. "Prošlo je dvadeset godina, a to je ipak papir. Zatvoren i
bez zraka. Doduše pri zatvaranju i pečaćenju u sanduke je stavljeno
i sredstvo koje sprječava razvoj mikroorganizama", izjavio je,
dodavši kako će nakon otvaranja "prvo trebati utvrditi cjeline",
jer su rukopisi u sanduke "stavljeni nasumce", kako su skidani s
polica i ormara prostorija u kojima su bili.
(Hina) mc