ZNANSTVENI KOLOKVIJ O BLAŽENOME AUGUSTINU KAŽOTIĆU

ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Hrvatska dominikanska provincija i Institut za crkvenu povijest Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu priredili su večeras u Zagrebu znanstveni kolokvij u povodu "Godine blaženog Augustina Kažotića". #L# U početku travnja iduće godine navršava se 300. obljetnica Kažotićeva proglašenja blaženim pa je Zagrebačka nadbiskupija odlučila proslaviti ove godine tu važnu obljetnicu (1702.-2002.). To je osobito važno za mjesnu crkvu zagrebačku jer je dominikanac Augustin Kažotić bio zagrebački biskup od 1303. do 1322. Akademik Tomislav Raukar je, govoreći o hrvatskom društvu u Kažotićevo doba u drugoj polovici 13. i prvim desetljećima 14. stoljeća, podsjetio da se tada u Hrvatskoj izmjenjuju dinastije Arpadovića i Anžuvinaca na vlasti. To je i razdoblje staleškog oblikovanja hrvatskog društva, kad gradovi postaju uporišta gospodarskog razvoja, kad se oni kodificiraju na istočnoj obali Jadrana, odnosno upravno ustrojavaju pojedina središta, dodao je Raukar, istaknuvši da se od polovice 13. i u početku 14. stoljeća u hrvatskim zemljama ustrojava i Crkva kao na Zapadu te da se može govoriti o stvaranju pojedinih crkvenih redova - franjevačkoga, dominikanskog, pavlinskog. Spomenuo je da se osim službenoga latinskog jezika razvija i glagoljica, a spominje se i ćirilično pismo. Zdravka Jelaska je u svome priopćenju govorila o ugledu trogirskoga reda Kažotića u 13. i 14. stoljeću, istaknuvši da biskup Kažotić potječe iz ugledne trogirske patricijske obitelji koja je u nekoliko naraštaja imala predstavnike u svjetovnoj i crkvenoj vlasti. Ante Gulin govorio je o Kažotiću u povijesnim izvorima, napose u vrijeme kad je zagrebačku biskupiju vodio Augustin Kažotić (od 1303. do 1322.). Većina dokumenata odnosi se na pojedine darovnice koje je potpisivao Kažotić kao administrator biskupijskog imanja. Ivan Šaško osvrnuo se na Kažotićevu ulogu u promicanju knjiške kulture u Hrvatskoj, podsjetivši na njegovu vrlo bogatu kodeksnu ostavštinu. Dodao je da je Kažotić bio redaktor zagrebačkih liturgijskih knjiga te da je ustanovio katedralnu školu pri zagrebačkoj nadbiskupiji. Sve to upućuje na njegovu veliku prosvjetiteljsku ulogu te njegova ostavština svjedoči da je bio vrstan crkveni naučitelj, predstavnik braće propovjednika. O Kažotiću su govorili i Zdravko Gavran, Zlatko Matijević te u ime Odbora za proslavu pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić. (Hina) atod sp