DR. STULLI MEĐU PRVIMA U EUROPI OPISAO BEDRENICU

ZAGREB, DUBROVNIK, 6. prosinca (Hina) - Strah od bedrenice (antraksa) kao osobitog oblika tzv. "biološkog terorizma", zahvatio je svijet, pa toga nije pošteđena ni Hrvatska. Zanimljivo je da je upravo jedan "našijenac" - dubrovački polihistor i liječnik - Luko Stulli (1772-1828), opisao bedrenicu prije 200 godina, što će reći, među prvima u onodobnoj Europi! #L# Danas je osobito zanimljiva prva Stullijeva medicinska rasprava s kliničkim opisom bedrenice (antraksa) koja je na talijanskom objavljena 1805. godine u Mantovi, pod naslovom "Descrizione dell epizoozia insorta ne dintorni di Ragusa l'anno 1803.", a kao dodatak studiji dr. Eusebija Vallea o epidemiji kuge u Carigradu, stoji u ogledu dr. Stjepana Čosića objavljenom u 'Dubrovačkom vjesniku'. Tekst Stullijeva rada o bedrenici na dubrovačkom području objavljen je i na latinskom pod naslovom "De Peste Bovina", a u sklopu njegove knjige o kugi iz 1818. Knjiga je ponovo tiskane 1829. godine u Bologni. Stullijev spis o bedrenici spada među prve važnije radove o toj bolesti u medicinskoj literaturi, a temelji se na njegovim zapažanjima iz liječničke prakse na dubrovačkom području. On iscrpno opisuje način prijenosa bedrenice sa stoke na ljude, simptome bolesti kod ljudi i životinja te patološke promjene na oboljelim organizmima. Bedrenicu uspoređuje s kugom pa povezuje i načine liječenja. Ispravno je uočio, napominje dr. Čosić, da se bedrenica ipak teže prenosi i da je prirođeni imunitet ljudi na tu bolest razvijeniji nego na kugu. Uočio je da do zaraze dolazi uglavnom prilikom dodira s kožom, vunom ili mesom uginule životinje. Medicinski dio Stullijeva opusa od velike je važnosti za povijest hrvatske medicine. (Hina) ld ld