ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - U povijesnoj knjizi "U gradu Svetoga Marka", Lovorka Čoralić, prikazuje temeljne značajke hrvatskih prekojadranskih iseljavanja, kao i život i prinos hrvatske nacionalne zajednice mletačkoj povijesti i
kulturi.
ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - U povijesnoj knjizi "U gradu Svetoga
Marka", Lovorka Čoralić, prikazuje temeljne značajke hrvatskih
prekojadranskih iseljavanja, kao i život i prinos hrvatske
nacionalne zajednice mletačkoj povijesti i kulturi.#L#
Knjiga "U gradu Svetoga Marka" s podnaslovom "Povijest hrvatske
zajednice u Mlecima", koju je objavio zagrebački nakladnik "Golden
marketing", prošireno je izdanje doktorske disertacije Lovorke
Čoralić "Hrvati u Mlecima" koju je prije nešto više od tri godine
obranila na zadarskom Filozofskom fakultetu.
Po autoričinim riječima mletačka povjesnica priča je i o brojnim
narodima, etničkim zajednicama i skupinama koje su pridonosile
prepoznatljivu višeetničkom i višekulturalnom obilježju Grada.
"Jedna u nizu useljeničkih nacionalnih zajednica u Mlecima,
nezaobilazna i respektabilna po svojem brojčanom udjelu i
uključenosti u temeljne sastavnice javnoga života, bila je i
hrvatska iseljenička skupina", piše Čoralići, dodajući kako
hrvatski iseljenici, u stranoj historografiji svrstani u
nedovoljno određenu skupinu Schiavona, nisu nikada smatrani
zasebnom i prepoznatljivom nacionalnom zajednicom. Nasuprot tomu,
kako ističe, arhivska vrela vrlo zorno svjedoče o hrvatskom
narodnosnom obilježju pretežitog dijela došljaka s istočnoga
Jadrana.
Tragom izvornoga arhivskoga gradiva i historografskih djela,
autorica predstavlja povijesni razvoj iseljavanja Hrvata u Mletke
od njihova prvog spomena u vrelima, rani srednji vijek, preko
razdoblja masovnoga prekojadranskoga egzodusa u 15. i 16.
stoljeću, pa sve do modernoga doba i iščeznuća hrvatske zajednice u
Mlecima.
Lovorka Čoralić u djelu skreće pozornost na temeljne sadržaje
svakodnevnog života iseljenika, njihovo profesionalno djelovanje
i aktivnosti, društveni status, ali i na hrvatske prinose mletačkoj
kulturi, znanosti i umjetnosti.
Doprinos hrvatske zajednice mletačkoj kulturi, kako ističe u
zaključnom dijelu knjige, istraživačke su teme koje još nemaju
monografsku obradu.
Tijekom više stoljeća povijesnog razvoja Hrvati su dali
neprijeporan doprinos mletačkoj kulturi, umjetnosti i znanosti.
Djela hrvatskih majstora poput slikara A. Meldole, M. Ponzonija i
F. Benkovića, kipara J. Dalmatinca i I. Duknovića, sitnoslikara J.
Klovića, grafičara Martina Kolunića Rote i Natala Bonifacija,
staklara Jurja Ballarina, graditelja orgulja Petra Nakića trajno
su svjedočanstvo o izrazito plodnoj hrvatskoj umjetničkoj koloniji
u gradu na lagunama. Kudikamo manje zastupljeni, ali vrsnošću djela
ne manje značajani jesu hrvatski glazbeni umjetnici Franjo
Bosanac, Andrija Motovunjanin, Julije Skjavetić, Francesco Sponga
Usper, Damjan Nembri i td.
Kao jedno od vodećih tiskarskih i nakladničkih središta Jadrana,
Mleci su tijekom prošlosti često bili mjesto privremenog boravka
hrvatskih književnika, filozofa, teologa i znanstvenika. Temeljna
djela Marulića, Gundulića, Držića, Zoranića, Lucića, Zlatarića i
drugih svjetlo dana ugledala su kod mletačkih nakladnika.
(Hina) mc