ZAGREB, 30. studenoga (Hina) - Okolnosti osnivanja Stalnog međunarodnog kaznenog suda, primjena odredbi njegova Statuta i njihov odnos na hrvatsko zakonodavstvo osnovne su značajke knjige "Stalni međunarodni kazneni sud" autora Ive
Josipovića, Davora Krapca i Petra Novoselca, koja je danas predstavljena na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
ZAGREB, 30. studenoga (Hina) - Okolnosti osnivanja Stalnog
međunarodnog kaznenog suda, primjena odredbi njegova Statuta i
njihov odnos na hrvatsko zakonodavstvo osnovne su značajke knjige
"Stalni međunarodni kazneni sud" autora Ive Josipovića, Davora
Krapca i Petra Novoselca, koja je danas predstavljena na
zagrebačkom Pravnom fakultetu.#L#
Knjigu, izdanu u nakladi Narodnih novina i Hrvatskog pravnog
centra, predstavio je predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić.
Podsjetio je da je sredinom 1998. u Rimu ugovornom voljom suverenih
država osnovano stalno kazneno tijelo nadležno za najteža kaznena
djela, kao što su genocid, zločin protiv čovječnosti, ratni zločini
i agresije.
Crnić je osnivanje Međunarodnog kaznenog suda ocijenio jednim od
najznačajnijih događaja u povijesti civilizacije, za čiji je
Statut glasovalo 120 država, sedam ih je bilo protiv, a 21
suzdržana.
Istaknuo je postojanje očitog straha nekih da utemeljenje takvog
suda može za posljedicu imati i početak dokidanja sustava
"nedodirljivosti moćnih političara i vojnih zapovjednika za
najteža kaznena djela". Stoga je, kako kaže, moguće razumjeti
rezerviranost prema tom sudu nekih zemalja koje su ratom htjele
ostvariti teritorijalne pretenzije u odnosu na druge države.
"S našeg današnjeg gledišta jasno je da će političari ili vojnici
velikih država teško završiti pred tim sudom za svoja eventualna
teška kaznena djela, no zašto ne vjerovati da će jednoga, možda i ne
tako dalekoga dana, odgovarati i oni koji nam danas izgledaju
nedodirljivi", ocijenio je Crnić.
Napomenuo je kako se očekuje da će tijekom iduće godine biti
prikupljen potreban broj ratifikacija o prihvaćanju i odobrenju
Statuta tog suda, nakon čega bi on trebao stupiti na snagu. Također
je podsjetio da je Hrvatski sabor u ožujku ove godine donio Zakon o
ratifikaciji Statuta, čije odredbe tako čine dio hrvatskog
unutarnjeg pravnog poretka i po pravnoj su snazi iznad zakona.
U ime autora, koji su doktori pravnih znanosti i profesori Pravnog
fakulteta, govorio je Petar Novoselec. Istaknuo je veliko
političko značenje Rimskog statuta, koji će u velikoj mjeri
doprinijeti prevenciji teških zločina. Ustvrdio je da se radi o
prvom kompletiranom kaznenom zakonodavstvu s odredbama
međunarodnog kaznenog prava.
Pojasnio je da Statut daje prednost nacionalnim sudovima, ali i
ovlašćuje Međunarodni kazneni sud da preuzme postupak ako se uvjeri
da kod njih postoji nedostatak volje za kazneni progon ili je
nezadovoljan odlukom nacionalnog suda. Stoga je istaknuo obvezu
Hrvatske da odredbe Statuta integrira u svoj pravni sustav i ukine
sve neusuglašenosti tih dvaju zakonodavstava.
(Hina) tr so