ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Za dužnike državi s područja posebne skrbi Vlada je danas predložila nove pogodnosti za podmirenje nenaplaćenih poreza ili doprinosa i to na način da im se otpiše glavnica i kamate za dugovanja s osnova
izravnih poreza, a za plaćanje ostalih poreza bili bi oslobođeni kamata.
ZAGREB, 29. studenoga (Hina) - Za dužnike državi s područja posebne
skrbi Vlada je danas predložila nove pogodnosti za podmirenje
nenaplaćenih poreza ili doprinosa i to na način da im se otpiše
glavnica i kamate za dugovanja s osnova izravnih poreza, a za
plaćanje ostalih poreza bili bi oslobođeni kamata.#L#
Ta je odredba ugrađena u konačni tekst Zakona o dospjelim a
nenaplaćenim porezima, carini, doprinosima i državnim jamstvima
kojeg je Vlada, uz još 30-ak zakonskih tekstova, uputila Saboru s
današnje sjednice.
Prema podatcima Ministarstva financija, dospjela a nenaplaćena
potraživanja krajem lipnja dosegnula su 25,3 milijarde kuna.
Procjenjuje se da bi se u idućoj godini naplatilo oko 2,5 milijardi
kuna tih starih dugovanja. Predloženi zakon regulira načine na koji
bi se ta potraživanja mogla podmiriti, a među predloženima je, i
mogućnost dokapitalizacije (zamjena duga za vlasničke udjele) za
poduzeća u većinskom državnom vlasništvu, a iznimno i tamo gdje
Vlada za to utvrdi poseban interes. Zakon pak onemogućava nagodbu
za dužnike koji nemaju zaposlenih ili imaju do pet zaposlenih, a
dugovi su im veći od temeljnog kapitala. Kod njih se nema što
tražiti, s njima treba odmah u stečaj jer bi svojim brojem blokirali
primjenu zakona, poručuje ministar financija Mato Crkvenac.
Uz predloženi Vlada je Saboru uputila paket od još sedam zakonskih
tekstova kojima se, kaže Crkvenac, uz prijedlog proračuna oblikuje
ukupna ekonomska politika za iduće razdoblje.
U tom je paketu i konačna verzija zakona o javnoj nabavi u kojem više
nema nacionalne povlastice, no, Vlada je odlučila kriterije za
odabir najpovoljnije ponude, uz cijenu uključiti i sjedište
ponuditelja, kapital i broj zaposlenih. Na taj se način, kaže
Crkvenac, u prijelaznom razdoblju rješava pitanje nacionalne
povlastice. Predloženi zakon predviđa obvezu javne nabavke za sve
vrijednije od 200 tisuća kuna (sada 400 tisuća kuna). U konačni
tekst ugrađena je i odredba po kojoj bi uprava za javnu nabavku koja
je trenutno u Ministarstvu financija dobila status posebne Vladine
uprave, a predviđa se i osnivanje Komisije za kontrolu postupka
javne nabave koja bi brzo rješavala moguće prigovore i sporove.
Vlada je zadržala pravo da u iznimnim prilikama i zbog posebnih
okolnosti nekim trgovačkim društvima u prijelaznom razdoblju
odobri nabavu i bez natječaja, a takvu bi odluku Vlada donosila na
svojoj sjednici.
Kako bi pomogla sprečavanje eventualnog financiranja terorizma
Vlada je izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca predložila
produljenje roka u kojem se može odgoditi financijska transakcija i
to sa sadašnja dva sata na 72 sata.
Izmjenama Zakona o građenju Vlada predlaže skratiti vrijeme za
pripremu i donošenje izgradnje građevina koje su od državnog
interesa.
Saboru su poslane i izmjene Zakona o obvezama i pravima državnih
dužnosnika i Zakona o plaćama sudaca kojima bi osnovica za obračun
plaća dužnosnika i sudaca u idućoj godini ostala ista kao i u ovoj.
Saboru je upućen i paket od 6 'pravosudnih' zakona, među kojima su i
izmjene Zakona o sudovima za mladež prema kojima se djeci i mladeži
do 16 godina, kad se pojavljuju kao svjedoci u slučajevima teških
kaznenih djela mora osigurati ispitivanje u poznatom okružju, u
nazočnosti posebnog psihologa, bez nazočnosti stranke i
branitelja. Lista kaznenih djela dopunjava se uz ostalo
nasilničkim ponašanjem u obitelji i čedomorstvom.
Nakon što je Hrvatska pristupila WTO-u zabilježen je trend
snižavanja cijena, što se očekuje i dalje, ocijenjeno je u analizi
kretanja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sačinjenih na
zahtjev Sabora.
Cijene industrijsko-poljoprivrednih proizvoda rasle su po stopi od
1,3 posto, na što je u dobroj mjeri utjecao i rast cijena mlijeka.
Istovremeno, cijene pića i slatkiša ostale su iste ili su padale.
U prvih devet mjeseci poljoprivredno-prehrambenih proizvoda
uvezeno je u vrijednosti od 656 milijuna dolara, što je u odnosu na
isto lanjsko razbolje više za gotovo 25 posto. S druge strane izvoz
bilježi rast od oko 14 posto. U prvih devet mjeseci ostvaren je
trgovinski deficit od 334 milijuna dolara.
(Hina) nb/bm sšh