ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Pojedinci moraju napokon shvatiti da je serbokroatizam propao te da kroatistici nije do "pohrvaćivanja" nečega što nije hrvatsko, a moraju znati i to da će kroatistika i u buduće pobijati
"serbokroatističke" pokušaje da se ono što je hrvatsko dekroatizira i posrbljuje, piše Mario Grčević, među ostalim, u zaključku članka "O serbokroatizmu u suvremenoj njemačkoj slavistici", objavljenom u listopadskom broju časopisa "Jezik".
ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Pojedinci moraju napokon shvatiti da
je serbokroatizam propao te da kroatistici nije do "pohrvaćivanja"
nečega što nije hrvatsko, a moraju znati i to da će kroatistika i u
buduće pobijati "serbokroatističke" pokušaje da se ono što je
hrvatsko dekroatizira i posrbljuje, piše Mario Grčević, među
ostalim, u zaključku članka "O serbokroatizmu u suvremenoj
njemačkoj slavistici", objavljenom u listopadskom broju časopisa
"Jezik". #L#
Po Grčevićevoj ocjeni, "svijest o potrebi da se hrvatski jezik
proučava, opisuje i poučava kao poseban predmet u njemačkoj je
slavistici djelomice još uvijek zamagljena tradicionalnim
'serbokroatističkim' postavkama".
Njezinu razbistrivanju, kako podsjeća, posvetio je njemački
kroatist Leopold Auburger knjigu "Hrvatski jezik i serbokroatizam"
(Ulm/Donau, 1999.).
"Auburgerova knjiga proširuje i produbljuje spoznaje o hrvatskom
jeziku i njegovoj vanjskoj povijesti, uspješno opovrgava ideju o
potrebi da se kroatistički sadržaji smatraju predmetom
'serbokroatistike' te afirmira kroatistiku u inozemstvu", ističe
Grčević, dodajući da je serbokroatizma početkom 90-ih godina kao
"jezično-politički program definitivno propao".
Analizirajući religijsko u Rječniku hrvatskoga jezika, u završnom
nastavku članka, Petar Bašić ističe kako je "religijska tematika
obrađena mnogo lošije od drugih". Po njegovoj ocjeni, razlozi su
tomu višestruki - što je to područje općenito slabo poznato, što na
hrvatskom nema odgovarajućih djela koja bi mogla pomoći u takvom
poslu te ono što postoji nije uvijek dovoljno pouzdano. "To ipak ne
otklanja svu odgovornost za propuste", napominje Bašić, dodajući
"da su autori morali biti oprezniji i ne zalaziti nepotrebno na
sklizak teren".
Glavni urednik Stjepan Babić u najnovijem broju časopisa odgovara
na pitanja o nekim etnicima s više istoznačnica, Leopold Auburger
osvrće se na članak Ive Škarića "Razlikovna prozodija", Branka
Tafra osvrće se na kritički članak Sande Ham "Može li osoba umjesto
lica biti glagolska kategorija", Sanda Ham objavljuje prigodni
govor u povodu 30. obljetnice urednikovanja Stjepana Babića koji,
po njezinoj ocjeni, u 150 brojeva "Jezika" nije iznevjerio svoja
uređivačka načela. Alemko Gluhak piše "Jesu li nam potrebna posebna
hrvatska slova?" i "Kako se zove slovo w", a Pavao Galić piše "Zar
lik Sironich i Gasparovich?"
(Hina) mc