ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Najave izrade novoga izbornog zakona, po kojem bi se smanjio broj zastupnika u Hrvatskom saboru i broj izbornih jedinica, a povećao broj zastupnika nacionalnih manjina, ograničilo pravo glasa dijaspori i
uvelo tzv. otvorene liste, naišle su na podijeljena mišljenja dužnosnika oporbenih stranaka.
ZAGREB, 28. studenoga (Hina) - Najave izrade novoga izbornog
zakona, po kojem bi se smanjio broj zastupnika u Hrvatskom saboru i
broj izbornih jedinica, a povećao broj zastupnika nacionalnih
manjina, ograničilo pravo glasa dijaspori i uvelo tzv. otvorene
liste, naišle su na podijeljena mišljenja dužnosnika oporbenih
stranaka.#L#
I dok se Vladimir Šeks (HDZ) i Damir Kajin (IDS) protive većini
prijedloga iznesenih u javnoj raspravi, Anto Đapić (HSP) kaže da mu
je većina iznesenog prihvatljiva.
HSP tako nema ništa protiv smanjenja broja zastupnika i izbornih
jedinica, a pozdravlja i najave uvođenja tzv. otvorenih izbornih
lista, po kojima bi građani jedan glas davali stranki, a drugi
određenom kandidatu s liste.
Stranka bi zdušno pozdravila zabranu predizbornog koaliranja jer
bi to dovelo do manjeg broja stranaka u parlamentu, a ako bi se u
zakon ugradilo takvo rješenje, HSP bi bio spreman na ustupke oko
drugih pitanja, kaže Đapić.
Protivi se pak vezivanju prava glasa uz prebivalište. U javnoj
raspravi i izjavama predsjednika saborskog Odbora za Ustav,
Poslovnik i politički sustav Mate Arlovića moglo se, naime, čuti
kako se razmišlja da se izbornim zakonom propiše da pravo glasa
imaju samo oni hrvatski državljani koji imaju prebivalište u RH i u
njoj borave najmanje godinu dana.
Pravo glasa ne može se davati parcijalno, rekao je Đapić,
naglašavajući da je to za HSP načelno pitanje, iako stranka nema
nijednog zastupnika iz dijaspore.
Oštro se usprotivio najavama o povećanju broja zastupnika
nacionalnih manjina, ističući da je sadašnja zastupljenost manjina
dovoljna, te da bi se čak moglo razmišljati i o smanjenju broja
manjinskih zastupnika.
Vladimir Šeks drži pak da je postojeći izborni zakon vrlo dobar i da
ga ne treba mijenjati. Taj je zakon, kaže, rezultat vrlo
promišljenih i razboritih stavova svih relevantnih stručnjaka
izbornoga i ustavnog prava u Hrvatskoj.
"U pozadini promjene izbornog zakona stoji samo utopijska pomisao
stranaka vladajuće koalicije da promjenom izbornog zakona i zakona
o izbornim jedinicama mogu zadržati vladajuće pozicije", kazao je
Šeks, koji se također protivi vezivanju prava glasa uz
prebivalište. Po logici koju iznosi Arlović, pravo glasa moglo bi
se ograničiti i drugim cenzusima, poput imovinskoga ili poreznog,
drži Šeks.
Vrlo zanimljivim ocijenio je prijedlog uvođenja otvorenih lista,
naglašavajući da bi trebalo istražiti javno mnijenje oko tog
pitanja.
"Zemlja koja prije svakih izbora mijenja izborni zakon krajnje je
besperspektivna, a takva praksa dovodi u pitanje osnovne
demokratske stečevine", komentirao je najave novoga izbornog
zakona Damir Kajin.
Naglasio je da se zauzima za neposredan izbor svih parlamentarnih
zastupnika, te lokalnih vijećnika i članova poglavarstava.
Na taj bi način zastupnik postao institucijom, Hrvatska bi se
konačno izborila za parlamentarizam, a sve ostalo vodi jačanju
izvršne na račun predstavničkih vlasti, drži Kajin.
Posebno se usprotivio najavama da bi čitava država mogla biti jedna
izborna jedinica, što bi, smatra, u krajnje centraliziranoj
državi, nakon ukinuća Županijskog doma, anuliralo bilo kakve
regionalne različitosti.
Kajin drži da je gotovo sigurno da će najjača stranka vladajuće
koalicije nametnuti izborni model, a ne bi ga, kaže, čudilo ni da se
nakon izbora pojave najčudnije koalicijske kombinacije.
(Hina) ibob mć