ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Novi izborni zakon ući će u saborsku proceduru u proljeće, a trebao bi biti donesen do kraja sljedeće godine, najkasnije s proračunom za 2003., rekao je predsjednik Odbora za Ustav, poslovnik i politički
sustav Mato Arlović.
ZAGREB, 27. studenoga (Hina) - Novi izborni zakon ući će u saborsku
proceduru u proljeće, a trebao bi biti donesen do kraja sljedeće
godine, najkasnije s proračunom za 2003., rekao je predsjednik
Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Mato Arlović.#L#
Ukoliko u međuvremenu dođe do prijevremenih izbora oni bi se
održali po sadašnjem Zakonu o izboru zastupnika, izjavio je Hini
Arlović, opovrgnuvši tvrdnje dijela medija da se užurbano radi na
novom zakonu zbog mogućnosti prijevremenih izbora.
Arlović ne vjeruje u raspisivanje prijevremenih izbora, premda se,
kako kaže, takva mogućnost nikada ne može isključiti.
Na pripremi novog zakona rade stručne službe Odbora za Ustav,
poslovnik i politički sustav, a plan je da se Zakon o izboru
zastupnika i Zakon o izbornim jedinicama donesu u ustavnom roku,
odnosno godinu dana prije održavanja redovnih izbora, kazao je
Arlović.
Taj ustavni rok nije obvezujući, ali Arlović smatra da ga se
zakonodavac treba pridržavati, kako bi pravodobno donošenje
izbornih zakona ili njihova promjena postala ne samo pisano, već i
nepisano uobičajeno pravilo ponašanja zakonodavaca, a ne iznimka.
Od 1990., naime, svi izborni zakoni doneseni su neposredno prije
raspisivanja izbora.
Arlović ističe da su izmjene izbornog zakonodavstva nužne zbog
usklađivanja s Ustavom jer primjerice više nema Županijskog doma,
ali i zbog zahtjeva javnosti, osobito stručne koja se zalaže za
smanjenje broja zastupnika sa sadašnjih 150 na 120, uz obrazloženje
da je to primjerenije veličini zemlje i broju stanovnika. Smatra da
će to tražiti i preispitivanje broja i načina izbora predstavnika
nacionalnih manjina, koje bi u smanjenom jednodomnom Saboru imale
od pet do najviše devet zastupnika.
U skladu sa stajalištem "petorke" da se ustavom zajamčeno biračko
pravo veže uz prebivalište, izbornim se zakonom, ističe Arlović,
mora urediti i glasovanje hrvatskih državljana s dvojnim
državljanstvom ili onih koji trajno žive izvan granica Hrvatske.
Više ne bi bilo posebne izborne jedinice za dijasporu, a građani s
dvojnim državljanstvom mogli bi ostvariti biračko pravo samo ako u
Hrvatskoj imaju prebivalište najmanje godinu dana prije izbora.
Hrvatski državljani koji trajno žive u inozemstvu vjerojatno će
biračko pravo moći ostvariti samo ako dođu glasovati u Hrvatsku.
Po novom zakonu ostao bi razmjerni izborni sustav, no razmišlja se o
uvođenju tzv. otvorene liste tako da se birači ne bi opredjeljivali
samo za stranačku ili nezavisnu listu kao do sada, već bi na istom
ili posebnom listiću mogli odrediti i kojim kandidatima s te liste
daju prednost u zauzimanju zastupničkih mjesta. Birači tako ne bi
odlučivali samo koliko će koja stranka dobiti mjesta u parlamentu,
već i koji će od njihovih kandidata ući u parlament, kaže Arlović.
Izborni prag od pet posto za stranačke liste ne bi se mijenjao, kao
ni izborni prag za predizborne koalicije, niti bi se onemogućilo
predizborno koaliranje. Razmjerni sustav s otvorenom listom sam po
sebi destimulira predizborne koalicije, tvrdi Arlović.
Zakonom bi se smanjio sadašnji broj od 10 izbornih jedinica.
Arlović se zalaže za samo jednu izbornu jedinicu na nacionalnoj
razini, odnosno najviše pet ako bude mišljenja da treba odrediti
više izbornih jedinica.
Smatra da izborni zakon ne treba propisivati "žensku kvotu", već
drži da je dovoljno zakonom obvezati političke stranke da vode
računa o ravnopravnoj zastupljenosti spolova. Hoće li neka stranka
to učiniti u krajnjoj liniji ovisi o stranačkoj politici i
angažmanu žena u strankama, mišljenja je Arlović.
Kakva će biti konačna rješenja izbornog zakona odlučit će politika
jer su izborni zakoni uvijek odraz volje političkih stranaka čiji
je glas odlučujući u parlamentu, zaključio je Arlović.
(Hina) ggrb vl