PRAVNICI I POLITOLOZI POKREĆU INICIJATIVU ZA IZMJENU ZAKONA O STRANKAMA I

piše: Gordana Grbić ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Pravni stručnjaci i politolozi okupljeni u Hrvatskom pravnom centru, skupom koji će se održati u petak u Zagrebu, otvorit će javnu raspravu kojom žele potaknuti donošenje novoga Zakona o strankama, na što je parlament obvezan i posljednjim promjenama Ustava.#L# Ivan Prpić, na čiji je poticaj i promijenjena ustavna definicija političke stranke, tvrdi da su moderni poretci bez političkih stranaka diktature ali i da upravo neodgovorne stranke utiru put diktaturi. "Stoga njihovo djelovanje mora biti uređeno zakonom", kaže prof. Prpić. Po njemu, povlaštenost položaja političkih stranaka očituje se kroz činjenicu da one, iako se same natječu za moć i obnašanje vlasti, same odlučuju o pravilima toga natjecanja. Funkcija ja zakona ali i kritičke javnosti da strankama osvijeste njihovu odgovornost i dužnost samoograničenja njihova djelovanja. U izlaganjima pripremljenim za skup naglašava se, između ostalog, važnost ne samo pravnog već i teorijskog određenja pojma političke stranke i približavanje toga pojma građanima koji moraju shvatiti nužnost njihova postojanja za funkcioniranje demokracije ali i osvijestiti potrebu ne samo njihove normativne već i političke kontrole. Žarko Puhovski smatra nužnim zakonski regulirati osnove unutarnje organizacije stranaka na demokratskim načelima, kako bi se ostvarile pretpostavke demokratske legitimacije političkih stranaka. "To je nužno kako bi se izbjegla neprovidnost, a negdje i privatizacija stranačkog djelovanja koja sve više navodi birače na otklon od stranačkih aktivnosti, ali i na smanjenje podrške ideji stranačkog pluralizma." Usto, tvrdi Puhovski, potrebne su i značajne promjene u stupnju demokratske političke kulture. Kako bi se izbjeglo da birači na izborima samo potvrđuju kandidate koje su prethodno izabrale stranačke elite i da birači samo određuju koliko će mjesta dobiti koja stranka u parlamentu, a ne tko će od kandidata i ući u parlament, Mirjana Kasapović smatra da prilikom promjene izbornog zakona treba intervenirati u načela i pravila kandidacijskih postupaka. Samo bi se na taj način otvorenim, umjesto zatvorenim, kandidacijskim listama moglo osigurati da birači ne biraju samo stranku već i kandidate s određene liste koji će zauzeti mjesta u parlamentu, kaže Mirjana Kasapović. Iako u Hrvatskoj još nije izbio skandal s financiranjem stranaka kao u Njemačkoj s financijskom aferom Helmuta Khola i CDU-a, nesumnjivo je da političke stranke kada su u prilici da obnašaju vlast i donose zakone, mogu biti, a i jesu, podložne korupciji, ocjenjuju stručnjaci. Stoga Josip Kregar i Zdravko Petak iznimno važnim smatraju i reguliranje financiranja političkih stranaka, osobito izbornih kampanja. Vrlo skromne zakonske odredbe o financiranju stranaka i izostanak bilo kakvog nadzora financiranja političkih stranka, tok stranačkog novca, način njegova prikupljanja i trošenja nepoznati su hrvatskoj javnosti. Budući da nije dovoljno imati samo slobodne već i poštene izbore, autori se zalažu za čiste račune u stranačkim nadmetanjima. Izbori nisu nadmetanje stranačke svite ili prenemaganje kandidata već posao, ugovor između birača i izabranih, u kojem se povjerenje razmjenjuje za obvezu poštenog obnašanja javne službe. Stručnjaci se stoga zalažu za strože propise o financiranju stranaka i izbornih kampanja kako se iza kulisa demokratskih institucija politička moć ne bi kupovala i prodavala bilo golom korupcijom ili suptilnom financijskom pomoći strankama i kandidatima. (Hina) ggrb vl