STRUČNJACI PREDLAŽU JOŠ OŠTRIJI ZAKON O SUKOBU INTERESA ZA DRUGO ČITANJE

piše: Gordana Grbić ZAGREB, 25. studenoga (Hina) - Za dužnosnike koji uskrate podatke o svojem imovinskom stanju trebalo bi propisati obvezno objavljivanje njihova imena, predlažu stručnjaci.#L# Ministarstvo pravosuđa proslijedit će uskoro Vladi Konačni prijedlog Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, koji je u pooštrenoj varijanti za drugo čitanje pripremila skupina stručnjaka, ne uvaživši primjedbe političara. "Primjedbe političara išle su na razvodnjavanje zakona, ali ih u konačni tekst nismo ugradili već smo ga i pooštrili", kaže Siniša Petrović, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu. Zakon se odnosi na dvadesetak najviših državnih dužnosnika - od predsjednika Republike, zastupnika u Hrvatskom saboru i članova Vlade do ravnatelja, zamjenika i pomoćnika ravnatelja državnih fondova. U Konačnom prijedlogu zakona najveća je promjena još restriktivniji odnos prema članstvu državnih dužnosnika u trgovačkim društvima, upravama i nadzornim odborima trgovačkih društava, kažu autori zakona. Dužnosnici tako neće moći biti članovi društava, uprava ili nadzornih odbora trgovačkih društava, a iznimka bi bila jedino trgovačka društva u kojima država ima pedeset ili više posto udjela u vlasništvu, predlažu stručnjaci. Ostaje nepromijenjena odredba iz prvog čitanja po kojoj dužnosnik koji je vlasnik, odnosno član trgovačkog društva, za vrijeme obnašanja javne dužnosti mora prenijeti svoje udjele na drugu osobu, a to ne mogu biti članovi obitelji. Ta je odredba ostala unatoč tvrdnjama iznesenima za saborske rasprave da je zakon zbog nje antipoduzetnički. Između obnašanja državne dužnosti i poduzetništva postoji nedvojben sukob interesa pa je nužno da poduzetnik koji se odluči za obnašanje državne funkcije zamrzne poduzetničku djelatnost, kaže Josip Kregar, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta. Zakonom o sukobu interesa određuju se standardi u obavljanju javne dužnosti kakvi već postoje u zemljama tradicionalne demokracije i Europskoj uniji. On je uputa dužnosnicima o ponašanju kakvo se od njih očekuje i obavijest javnosti kakvo se ponašanje dužnosnika smatra prihvatljivim. "Zakon je ustvari ozakonjeni etički kodeks ponašanja, tako da stupanjem na funkciju dužnosnici moraju potpisati izjavu da su upoznati sa odredbama Zakona i da pristaju na kazne propisane zakonom ako te odredbe prekrše", kaže prof. Kregar. Uvođenjem te odredbe u zakon otpale su ustavnopravne prepreke za kažnjavanje dužnosnika jer je jedna od primjedaba na zakon u prvom čitanju bila i da kazne izriče posebno povjerenstvo, a u sustavima trodiobe vlasti kazne može izricati samo sud. Pisana izjava svojevrsni je ugovor kojim dužnosnici pristaju na ugovornu kaznu koja se izriče u novčanom iznosu. Kazna bi slijedila već ako dužnosnik ne potpiše takvu izjavu u roku 10 dana od stupanja na dužnost. Povjerenstvo može u tom slučaju obustaviti plaću, izreći opomenu i javno objaviti svoju odluku na trošak dužnosnika. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa od sedam članova imenovao bi Sabor na prijedlog Vlade. Četiri bi člana bila iz redova zastupnika, a trojica ugledni javni djelatnici. Ako dužnosnik u izjavi o svojem imovinskom stanju ne dade tražene podatke može se kazniti uskratom plaće od 500 do 2.000 kuna, a ako dade neistinite podatke kazna se kreće od 1.000 do 3.000 kuna. Povjerenstvu je prepuštena odluka o tome hoće li se rješenje javno objaviti, premda autori zakona misle da bi bilo bolje propisati obvezno objavljivanje. Upravo javno objavljivanje najteža je kazna za dužnosnike, jer ono dovodi u pitanje njihovo poštenje u najširoj javnosti, a nepoštene političare građani kažnjavaju na izborima, smatraju autori. Donošenje Zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti dio je obveza koje je Hrvatska preuzela prihvaćanjem međunarodnih konvencija i ugovora o suzbijanju korupcije. Rok za njegovo prihvaćanje je do kraja prve polovice 2002. godine. (Hina) ggrb vl