HRVATSKI GRAĐANI U BANKAMA IMAJU VIŠE OD 13 MILIJARDI DEM DEVIZNIH

HRVATSKI GRAĐANI U BANKAMA IMAJU VIŠE OD 13 MILIJARDI DEM DEVIZNIH DEPOZITA Devizni depoziti u hrvatskim bankama, nakon ubrzanog rasta u ljetnim mjesecima, u rujnu bilježe nešto sporiji porast, a krajem tog mjeseca dostigli su ukupni iznos od 58,7 milijardi kuna (ili oko 15,5 milijardi njemačkih maraka), od čega su 85 posto depoziti stanovništva. Hrvatski građani u poslovnim bankama u zemlji imaju gotovo 50 milijardi kuna (oko 13,2 milijarde DEM) štednih i oročenih deviznih depozita, što je za 21,3 posto ili 8,8 milijardi kuna više nego krajem prošle godine. Po podacima Hrvatske narodne banke, od toga su 14,2 milijarde kuna štedni, a 35,7 milijardi kuna oročeni devizni depoziti stanovništva. Porast deviznih depozita prisutan je još od početka prošle godine, a u ovogodišnjim je ljetnim mjesecima dodatno ubrzan. U kolovozu je sektor stanovništva položio čak 4,1 milijardu kuna na račune štednih i oročenih deviznih depozita. Uz pojačane prihode od turizma, na takav je rast u određenoj mjeri utjecaj već imala i predstojeća konverzija valuta zemlja eurozone u euro, kao i kolovoška deprecijacija kune. Iako su tijekom rujna devizni depoziti nominalno porasli tek 0,3 posto, zbog jačanja tečaja kune koja je prema euru aprecirala 0,9 posto, efektivni rast deviznih depozita u tom je mjesecu iznosio oko 1,4 posto, najnoviji su podaci HNB-a. Na taj je pak rast najviše utjecao porast depozita stanovništva. Bit će zanimljivo vidjeti koliko će se deviza iz "čarapa" sliti u banke do kraja godine, budući je to najjednostavniji način konverzije. Procjene su vrlo različite a kreću se i do iznosa od više milijardi DEM. U svakom slučaju u bankovnom sustavu u Hrvatskoj sredstva stanovništva čine značajan potencijal, a pojedine banke i brojnim reklamnim porukama pozivaju građane da upravo njima povjere svoje devize. U Hrvatskoj sada posluju 42 banke, od čega su 22 strane, 17 je privatnih domaćih banaka a tri su banke u državnom vlasništvu. Za bankarstvo u Hrvatskoj karakteristična je dominacija stranog vlasništva kao i visok stupanj koncentracije. Udio banaka u stranom vlasništvu u ukupnoj aktivi bankarskog sektora u Hrvatskoj krajem prvog polugodišta ove godine iznosio je već više od 88 posto. Privatne domaće banke u ukupnoj imovini bankarskog sektora sudjeluju sa svega 6,2 posto, a udio banaka u državnom vlasništvu u ukupnoj aktivi iznosi 5,6 posto. Pritom dvije najveće banke (Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb) imaju udjel u ukupnoj aktivi bankarskog sektora u zemlji od 47 posto. Na četiri pak najveće banke otpada 61 posto od ukupne aktive bankovnog sektora u Hrvatskoj koja je krajem lipnja ove godine iznosila nešto više od 119 milijardi kuna.