ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - U povodu desete obljetnice pada Vukovara, u Zagrebu je danas otvoren jednodnevni stručno-znanstveni skup "Vukovar deset godina poslije - Međunarodni odjeci Vukovara 1991.", u organizaciji Instituta
društvenih znanosti Ivo Pilar.
ZAGREB, 17. studenoga (Hina) - U povodu desete obljetnice pada
Vukovara, u Zagrebu je danas otvoren jednodnevni stručno-
znanstveni skup "Vukovar deset godina poslije - Međunarodni odjeci
Vukovara 1991.", u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo
Pilar.#L#
O stradanju vukovarskih civila i međunarodnim okolnostima u kojima
su se odvijali ti tragični događaji, uz hrvatske stručnjake s
različitih znanstvenih područja, govorili su i američki
geopolitički analitičar Janusz Bugajski, te britanski
parlamentarac i nekadašnji izvjestitelj BBC-a s područja bivše
Jugoslavije Martin Bell.
"Osobno sam zadivljen hrabrošću hrvatskih dragovoljaca pred
nadmoćnom vojskom kakva je bila JNA i uvjerenjem Hrvata da će dobiti
rat, koji su, u tom trenutku, očito gubili", kazao je Bugajski,
dodajući da je brutalnost agresora prema civilima zasigurno
potaknula još veći otpor.
Naglašavajući da Zapad nije vjerovao upozorenjima analitičara da
bi se kriza u Hrvatskoj mogla razviti u žestok sukob u kojem će
stradati civili, Bugajski je ocijenio kako je slabost zapada
platila Hrvatska i građani Vukovara.
Ocijenio je da je sada, kad su i civili u Sjedinjenim državama
postali metom terorističkih napada, postalo jasno da samim
političkim reakcijama i slabašnim sankcijama nije moguće
spriječiti agresiju i teror, te dodao da Amerika od Vukovara može
naučiti kako preživjeti i nastaviti živjeti.
Pozdravljam hrabre ljude Vukovara i neka se vaš grad ponovno digne
kao dragulj na Dunavu, poručio je Bugajski Vukovarcima.
Martin Bell, koji je, kao izvjestitelj BBC-a, svjedočio padu
Vukovara i teškim stradanjima hrvatskih branitelja i civila,
ustvrdio je kako su dva tjedna posljednje borbe za Vukovar bili
najteže razdoblje u njegovu životu, iako je izvještavao iz 11
ratova.
Neki su se časnici JNA hvalili da je na grad ispaljeno više od dva
milijuna ubojitih granata, a porušeni grobovi svjedoče da u
Vukovaru tada nije bilo sigurno ni biti mrtav, kazao je Bell,
dodajući da se Vukovar stoga s pravom može zvati Staljingradom na
Dunavu.
Upozorio je da u modernim ratovima civili više nisu zaštićeni, već
da, naprotiv, postaju ciljevima napada, naglašavajući da je,
upravo zbog toga, potrebno ponovno oživjeti ženevske konvencije.
"U Vukovaru nije bilo pobjednika. I dok su Hrvati izgubili dio svoje
baštine, Srbi su izgubili dobro ime i bilo kakvo poštovanje",
zaključio je Bell.
O počinjenom kulturocidu u Vukovaru 1991. govorio je profesor sa
zagrebačkoga Fakulteta građevinarstva i arhitekture Zlatko Karač.
Od 9,5 milijardi kuna, na koliko je procjenjena ukupna ratna šteta u
Vukovaru, 529 milijuna otpada na 168 spomeničkih objekata, od kojih
je najveću štetu pretrpio franjevački samostan s crkvom, naveo je
Karač.
Sudionici današnjega stručno-znanstvenog skupa sutra će posjetiti
Vukovar, gdje će položiti vijence žrtvama srpske agresije na Novom
groblju i Ovčari.
(Hina) ibob/mp dd