POSLOVNI PREGLED BROJ 236

POSLOVNI PREGLED broj 236 17. - 23. studenoga 2001. SADRŽAJ: ? PRORAČUN ZA 2002. TRANSPARENTAN, RAZVOJAN I DRUŠTVENO PRAVEDAN 2 ? M.CRKVENAC: VLADA ĆE RAZMOTRITI PRIMJEDBE NA PRORAČUN 2 ? OD 1. SIJEČNJA VEĆA NAKNADA ZA NAFTNE DERIVATE... 2 ? VLADA O POVEĆANJU CIJENA MLIJEKA I KRUHA 2 ? PRIHVAĆENA STRATEGIJA ZAŠTITE OKOLIŠA 2 ? NJAVRO: VLADA OD PARIŠKOG KLUBA TREBA TRAŽITI POVOLJNIJI ARANŽMAN 3 ? KONJUNKTURNI TEST: USPORAVANJE U POSLJEDNJEM TROMJESEČJU 3 ? ZABA SMANJUJE KAMATU NA AUTOKREDITE?. 3 ? NOVA POSLOVNICA HYPO ALPE-ADRIA-BANK U SAMOBORU 3 ? HAGENA ODOBRILA RAD "ERSTE" I "HA JEDAN" MIROVINSKIM DRUŠTVIMA 4 ? WUESTENROT STAMBENA ŠTEDIONICA PLANIRA SKLOPITI 18.000 UGOVORA 4 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 4 ? ERICSSON NIKOLA TESLA I VIPNET ZA UVOĐENJE UMTS-A U HRVATSKOJ 6 ? U KARLOVCU OTVOREN TRGOVINSKI CENTAR KAUFLANDA 6 ? DANSKA KOMPANIJA BOREALIS OTVORILA REGIONALNI URED U ZAGREBU 6 ? NJEMAČKI BHS ULAŽE U SLOBODNOJ ZONI VARAŽDIN PET MILIJUNA DEM 6 ? KARLOVAČKA PIVOVARA: NEGATIVNI EFEKTI POVEĆANJA TROŠARINA NA PIVO 6 ? ININA PROIZVODNJA NAFTE 1,08 MILIJUNA TONA U DESET MJESECI 7 ? INA S JUGOPETROLOM KOTOR POTPISALA UGOVOR VRIJEDAN 45 MILIJUNA DOLARA. 7 ? AUTOCESTA KROZ GACKU DOLINU MODIFICIRANOM VARIJANTOM B 7 ? AKO IH BUDE, PREDNOST DOMAĆIM ULAGAČIMA U CO I HPB 7 ? POČELO FINANCIJSKO VJEŠTAČENJE O KIO-U 7 ? STEČAJ NAD GRAĐEVINSKOM TVRTKOM SINJ 8 ? MAĐARSKA I HRVATSKA POTPISALE DEKLARACIJU O PREKOGRANIČNOJ SURADNJI 8 ? HRVATSKO GOSPODARSTVO SE MORA OSPOSOBITI ZA KONKURENCIJU 8 ? FIŽULIĆ S PREDSJEDNIKOM AUSTRIJSKE GOSPODARSKE KOMORE 8 ? HES ĆE DO KRAJA MJESECA ODLUČITI O ŠTRAJKU U HEP-U 9 ? SINDIKATI JAVNIH SLUŽBI TRAŽE POVEĆANJE OSNOVICE ZA 3,6 POSTO 9 ? SINDIKATI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA TRAŽE RAST OSNOVICE S RASTOM BDP-A 9 ? OTVOREN SKUP EKONOMISTA U OPATIJI 9 ? HRVATSKOJ JE POTREBNA PROMJENA EKONOMSKE POLITIKE I CILJEVA 9 ? HUP:SMANJIVANJE FISKALNOG DEFICITA ISPOD 5,3 POSTO BDP-A U 2002. 10 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA PRORAČUN ZA 2002. TRANSPARENTAN, RAZVOJAN I DRUŠTVENO PRAVEDAN Transparentan, razvojan, realan, štedljiv i društveno pravedan, karakteristike su državnog proračuna za iduću godinu, naglasio je premijer Ivica Račan u četvrtak predstavljajući uvodno prijedlog proračuna na sjednici Hrvatskog sabora. Premijer je istaknuo da Vlada za ostvarenje razvojnih ciljeva nudi suradnju ne samo poslodavcima i sindikatima, nego i svim političkim strankama i nevladinim udrugama, jer je oporavak gospodarstva i pokretanje poduzetništva nacionalni interes oko kojega valja postići suglasnost. Naglasio je da je državni proračun prvi put u cijelosti transparentan, jer jasno prikazuje javnu potrošnju u cijelosti, uključujući i zdravstveni i mirovinski fond te Zavod za zapošljavanje. Proračun za 2002. u skladu je s gospodarskim mogućnostima Hrvatske, kazao je Račan, ističući da Vlada energično odbija rashode proračuna financirati novim zaduženjima ili inflacijom. Pojašnjavajući ocjenu da je proračun društveno pravedan, premijer je naglasio da 70 posto proračunskih rashoda odlazi na društvene troškove, od čega je za plaće u državnom i javnom sektoru predviđena 14,1 milijarda kuna. Istaknuo je da se, unatoč smanjenju javne potrošnje, plaće državnih službenika neće smanjivati. Čvrsto smo uvjereni da će realizacija proračuna za 2002. omogućiti nastavak kvalitetnih promjena u hrvatskom društvu i gospodarstvu. Započete reforme dobit će važan poticaj, a već ove godine zabilježen gospodarski oporavak nastavit će se, što će osigurati osnovne preduvjete za bolji život svih građana - najvažniju zadaću hrvatske Vlade. M.CRKVENAC: VLADA ĆE RAZMOTRITI PRIMJEDBE NA PRORAČUN Nakon cjelodnevne saborske rasprave o predloženom državnom proračunu za iduću godinu, Vlada ima o čemu promisliti i pokušati poboljšati proračun, izjavio je u četvrtak u Hrvatskom saboru ministar financija Mato Crkvenac. Ministar je rekao da su zastupnici s pravom upozorili da neke stavke treba još jednom analizirati, vidjeti mogu li se neka sredstva usmjeriti na druge pozicije, u druge svrhe. Najavio je da će se uvažiti zahtjevi da se izdaci za nacionalne manjine vrate barem na razinu utvrđenu rebalansom proračuna, a priznao je i da je znanost ostala prikraćena i da bi trebalo naći načina da se za nju nađe više sredstava. Suglasio se s primjedbama da bi trebalo razraditi mehanizme fondova za razvoj i zapošljavanje te za regionalni razvoj. Ističući kako će Vlada učiniti sve da uvaži zahtjeve iz rasprave, Crkvenac je poručio da se pritom mora imati na umu da se ne mogu povećavati proračunski rashodi i deficit. Zaključivanjem rasprave o predloženom proračunu za 2002., Hrvatski je sabor završio današnji rad. Do 29. studenoga zastupnici imaju mogućnost podnositi amandmane na predloženi proračun. Rasprava i glasovanje o amandmanima i samom proračunu bit će 11. prosinca. OD 1. SIJEČNJA VEĆA NAKNADA ZA NAFTNE DERIVATE... Zbog povećanja naknade koja se izdvaja iz naftnih derivata za cestogradnju, od 1. siječnja 2002. gorivo bi moglo poskupjeti 3,25 posto. Naime, hrvatska je Vlada odlučila da se od početka iduće godine s planiranih 50 na 60 lipa poveća naknada po litri naftnih derivata koja se plaća na račun Hrvatskih auto cesta (HAC). Sadržaj je to prihvaćenih izmjena Zakona o javnim cestama što ih je u četvrtak na sjednici prihvatila hrvatska Vlada. Spomenuta naknada sada iznosi 40 lipa po litri, prvobitno je bilo planirano da bi od 1. siječnja 2002. trebala iznositi 50 lipa, no kako je kao prioritetan zadatak utvrđeno ubrzanje izgradnje auto ceste Zagreb - Split, nužno je da se HAC-u osiguraju veći prihodi. Stoga je zatraženo da se iznos naknade koji ide na račun HAC-a sa prvotno planiranih 50 poveća na 60 lipa po litri naftnih derivata. Novinarima je u Vladi rečeno da bi tako, nakon što se tome doda PDV od 4,5 lipa po litri, gorivo početkom godine ukupno moglo poskupjeti 3,27 posto. Povećanjem naknade za 10 lipa po litri, HAC bi uprihodovao dodatnih 199,4 milijuna kuna, rekao je ministar pomorstva Alojz Tušek. VLADA O POVEĆANJU CIJENA MLIJEKA I KRUHA Na zatvorenoj sjednici hrvatska je Vlada u četvrtak raspravljala o povećanju cijena konzumnog mlijeka i odlučila smanjiti carinske zaštite, a u vezi s povećanjem cijena nekih vrsta kruha Vlada je izrazila uvjerenje da će "potrošači rješenje pronaći u konkurenciji". U svezi povećanja cijena kruha, Vlada je vrlo štetnim ocijenila poigravanje trgovačkim maržama isključivo zbog financijske dobiti i to s jednim od najosjetljivih proizvoda kao što je kruh. Kako se radi o pojedinačnom slučaju, Vlada vjeruje da će potrošači rješenje pronaći u konkurenciji - priopćeno je iz Vladina Ureda za odnose s javnošću. Uslijed povećanja cijene dnevnog konzumnog mlijeka, Vlada je donijela odluku o smanjenju carinske zaštite, tako da će pri uvozu mlijeka za preradu zaštita iznositi 15 posto, a za ugušćeno mlijeko 20 posto. Vlada, stoga, od prerađivača mlijeka traži smanjenje cijena mlijeka, odnosno njihovo vraćanje na prethodne cijene, kako ne bi bila prisiljena posegnuti za mjerom sniženja carine za uvoz gotovog mlijeka - stoji u priopćenju. PRIHVAĆENA STRATEGIJA ZAŠTITE OKOLIŠA Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ocijenilo je u četvrtak u Vladi prihvaćenu Strategiju zaštite okoliša i nacionalni plan djelovanja za okoliš -svojim najvećim uspjehom. Hrvatska će donošenjem te strategije prvi put imati strateško- planski dokument s politikom zaštite okoliša i planom djelovanja, rokovima i nositeljima u idućem razdoblju, priopćilo je Ministarstvo zaštite okoliša. Spomenuti dokument zajedno sa Strategijom za 21. stoljeće, koju je izradila Vlada, bit će upućeni u saborsku proceduru kao sjedinjen dokument pod nazivom "Nacionalna strategija zaštite okoliša i nacionalni plan djelovanja za okoliš". Strategija, uz ostalo, sadrži i mjere za provedbu međunarodnih obveza u zaštiti okoliša te je osnovni strateški dokument zaštite okoliša u približavanju Europskoj uniji. Donošenjem Strategije stvaraju se uvjeti za cjelovito i sustavno upravljanje okolišem na državnoj i lokalnoj razini te u gospodarstvu koje ulaganjima može sudjelovati u smanjenju i sprječavanju onečišćenja okoliša i održivom iskorištavanju prirodnih bogatstava. NJAVRO: VLADA OD PARIŠKOG KLUBA TREBA TRAŽITI POVOLJNIJI ARANŽMAN Nezavisni saborski zastupnik Đuro Njavro, podsjetivši da je tzv. Pariški klub prije par dana otpisao dug SRJ, u utorak je na konferenciji za novinare uputio prijedlog hrvatskoj Vladi da zatraži od Pariškog kluba jednak ili sličan aranžman i prema Hrvatskoj. Njavro je podsjetio da je tzv. Pariški klub država vjerovnika, koji je otpisao dug SR Jugoslaviji, 1995. odbio zahtjev za otpisivanje duga Hrvatskoj, koja je žrtva agresije i ratnog razaranja. "Hrvatska bi se Vlada u novonastaloj situaciji trebala ponovno obratiti Pariškom klubu s prijedlogom da se neke ugovorne obveze preformuliraju i zatražiti povoljniji aranžman tako da Pariški klub neposredno stimulira gospodarski razvoj Hrvatske", istaknuo je Njavro. Zaključio je da bi Pariški klub, sada kada je otpisao dug SRJ, Hrvatskoj barem trebao omogućiti povoljniji aranžman za "neposredno stimuliranje gospodarskog razvoja zemlje". Njavro je iznio podatak da ukupni dug SRJ iznosi 12,2 milijarde dolara, a prije nekoliko dana otpisan je dug SRJ Pariškom klubu, koji iznosi 4,6 milijarde dolara. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI KONJUNKTURNI TEST: USPORAVANJE U POSLJEDNJEM TROMJESEČJU Konjunkturni test hrvatskog gospodarstva, koji je potkraj trećeg tromjesečja proveo Centar za istraživanje konjunkture Privrednog vjesnika, pokazuje da će nakon usporavanja ili pada industrijske proizvodnje u četvrtom tromjesečju, u prvom tromjesečju iduće godine doći do ponovnog blagog oživljavanja. Pokazatelji konjunkture u industriji nakon znatnog pada u prethodnom testu provedenom krajem drugog tromjesečja (za oko osam bodova), u najnovijem testu pokazuju blagi porast za 0,6 boda, istaknuto je u petak na konferenciji za novinare u Privrednom vjesniku. U konjunkturnom testu sudjelovalo je 302 tvrtke iz prerađivačke industrije, građevinarstva i trgovine.Rezultati testa pokazuju kako će oživljavanje, međutim, i dalje biti posljedica prvenstveno rasta narudžbi s domaćeg tržišta, a ne iz inozemstva, istaknuto je na konferenciji za novinare. U građevinarstvu je, u skladu s predviđanjima u prethodnom testu, aktivnost u četvrtom tromjesečju ove godine bila slabija nego u drugome. Građevinari predviđaju da će se njihova aktivnost u četvrtom tromjesečju ove godine zadržati približno na razini one iz prethodnog tromjesečja. U trgovini na veliko, pak, poslovanje i poslovni položaj ocjenjuje se slabije nego u trgovini na malo, a isto su takve razlike u ocjeni poslovanja u sljedećem tromjesečju, odnosno u pola godine. Ocjene poslovnog položaja u trgovini motornim vozilima krajem se trećeg tromjesečja bile znatno slabije nego u prethodnom testu. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE ZABA SMANJUJE KAMATU NA AUTOKREDITE I ZA RANIJE STAMBENE KREDITE DEPOZIT Zagrebačka banka (ZABA) odlučila je smanjiti kamatne stope na ranije odobrene kredite za kupnju automobila sa 15 ili 14 posto na 12,49 posto, uz mogućnost produženja roka otplate na 5 godina, a istodobno se korisnicima stambenih i gospodarskih kredita odobrenih u omjeru 1:3 odobrava smanjenje depozita na omjer 1:10 na ostatak glavnog duga. Klijente koji su dosad uredno otplaćivali stambenim ili gospodarski kredit Zagrebačka je banka izvijestila o mogućnosti da smanje depozit koji je iznosio 33 posto, na samo 10 posto ostatka duga. ZABA pritom omogućuje da se 'oslobođeni' iznos koristi na više načina - može se bez ikakve naknade usmjeriti kao depozit za odobravanje lombardnog kredita temeljem oročenog depozita; uložiti u jedan ili više drugih proizvoda, od životnog osiguranja, stambene štednje do fondova; iskoristiti za smanjenje glavnog duga čime se smanjuje mjesečni obrok ili rok otplate kredita. Istodobno se novac može i podići u gotovini, ali uz 5 postotnu naknadu. Iz ZABA-e se doznaje kako je takvih stambenih kredita u ukupnom iznosu 400 milijuna njemačkih maraka, od čega je 140 milijuna maraka depozita. Na depozit se ranije odobravalo između 2-3 posto kamate, a sada je ona tek 0,15 posto. Od ponedjeljka ZABA počinje s odobravanjem lombardnih kredita temeljem police osiguranja, a kredit se može dobiti na police Allianza, Basler osiguranja, Croatia osiguranja, Grawe i Merkur osiguranja. Kredit se odobrava uz kamatu od 7,99 posto godišnje, rok otplate od 13 do 120 mjeseci, a odobrava se na police nakon 2 ili 3 godine od dana izdavanja. Korisnici individualne standardne i zlatne MasterCard kartice od idućeg će tjedna moći računati i na gotovinske nenamjenske kredite do 40.000 kuna, ovisno o visini limita. Kredit se odobrava uz kamatu 12,99 posto s valutnom klauzulom, odnosno bez valutne klauzule uz kamatu 14,99 posto godišnje. NOVA POSLOVNICA HYPO ALPE-ADRIA-BANK U SAMOBORU Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. otvorila je u srijeda u Samoboru svoju novu, dvanaestu poslovnicu te Banke u Hrvatskoj, za tri tjedna trebala bi biti otvorena podružnica Banke u Varaždinu, a za iduću je godinu najavljeno otvaranje podružnica u Velikoj Gorici i Metkoviću. Podružnicu u Samoboru Banka planira otvoriti već dvije godine, ponajviše zbog specifičnosti grada i općina koje mu gravitiraju te njihove orijentiranosti razvoju malog poduzetništva i obrta, rekao je član Uprave Banke Igor Kodžoman. Istaknuo je i posebne uvjete za kreditiranje obrtnika, malih i srednjih poduzetnika s ukupnim prihodom do osam milijuna kuna. Tako se financiranje investicija u poslovni prostor i opremu odobrava uz kamatu od 7 i 8 posto godišnje, ovisno o visini depozita te 9 posto bez depozita. Rok otplate kredita je od 7-10 godina uz poček otplate od godinu dana. Obrtna se sredstva mogu dobiti uz kamatu od 9,5 posto i rok otplate od godinu dana. Govoreći o poslovanju, Kodžoman je istaknuo kako Banka za ovu godinu planira ostvariti neto dobit od 88 milijuna kuna, porast bilance na 5,8 milijardi kuna te povećanje udjela na hrvatskom tržištu koji trenutačno za Grupu iznosi deset posto. HAGENA ODOBRILA RAD "ERSTE" I "HA JEDAN" MIROVINSKIM DRUŠTVIMA Agencija za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA) priopćila je u ponedjeljak da je odobrila rad "Erste" i "HA jedan" društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima. Banka skrbnik "Erste" mirovinskog društva je HVB Bank Hrvatska, a mirovinskog društva "HA jedan" Hrvatska poštanska banka. WUESTENROT STAMBENA ŠTEDIONICA PLANIRA SKLOPITI 18.000 UGOVORA Wuestenrot stambena štedionica Hrvatska planira u ovoj godini sklopiti 18 tisuća ugovora o stambenoj štednji, što je 56 posto više nego prošle godine, istaknuo je član Uprave te štedionice Zdravko Anđel u četvrtak na susretu s novinarima. Od 1998. godine od kada je Wuestenrot prisutan u Hrvatskoj, broj sklopljenih ugovora iz godine u godinu se udvostručuje, kazao je Anđel napominjući kako je plan za 2002. godinu 30 tisuća sklopljenih ugovora o stambenoj štednji. Prošle je godine vrijednost prikupljene štednje iznosila 114 milijuna kuna, plan za ovu godinu je 206 milijuna kuna, a za 2002. godinu 380 milijuna kuna. Štedionica je sa kreditiranjem započela prošle godine kada je pravo na kredit steklo 56 štediša, istaknuo je Anđel. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 16. do 22. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 360 390 388 4.339.183 Podravka 145 149 147 1.668.422 Viktor Lenac 119 125 119 592.925 Zagrebačka banka O 1.751 1.800 1.751 12.198.882 Arenaturist 42 42 42 3.995 Atlantska plovidba 42 42 42 13.698 Croatia osiguranje-R 1.499 1.700 1.700 599.884 Erste&Steiemarkishe 4.400 4.400 4.400 1.650.000 Hotel Inter-Conti 95 130 95 58.525 Rabac ugost. i turizam 65 75 65 56.738 Istraturist 71 72,51 71 10.583 Jadranski naftovod 2.000 2.000 2.000 20.000 Jadran-turist 48 48 48 8.786 Karlovačka pivovara 450 499 499 342.557 Končar 48 50 48 30.041 Kraš 164,50 170 170 145.292 Privredna banka 154 160 160 403.658 Plava laguna 571 590 580 69.463 Riječka bnka 190 200 200 2.113.274 Riviera 127 133,50 130 621.302 Slavonska banka 650 650 650 13.000 Splitska banka 210 210 210 73.500 Sunčani Hvar 32 32 32 9.600 Varaždinska banka 145 165 165 27.710 Varteks 28 29,50 28 11.502 Zagrebačka banka C 1.101 1.110 1.110 2.211 PIF Dom 49,50 56,00 55,00 635.887 PIF Expandia 44,99 44,99 44,99 22.495 PIF Pleter 27,20 29,50 27,20 21.602 PIF Slavonski 25,00 25,00 25,00 8.000 PIF Sunce 22,00 22,50 22,50 109.750 PIF Središnji nacionalni 57,50 66,00 66,00 70.537 DAB-O-05CA* 105,91 105,91 105,91 1.565.596 RHMF-O-049A** 100,00 100,00 100,00 7.699.226 HZZO*** 104,50 105,00 104,50 16.035.830 51.253.661 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale **obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale ***obveznice Hrvaskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 16. do 22. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet ACI Opatija 423 430 423 6,380 Arenaturist 42 42 42 2.058 Belišće 60 72 72 96.879 Bobis Split 38 38 38 483.018 Chromos boje i lakovi 120 181 176 245.767 Central Bjelovar 100 100 100 900 Ericsson-Tesla 152 160 158 264.533 Hoteli Rabac 70 77,40 70 52.127 Imperial 60 60 60 4.860 Jadranski naftovod 2.000 2.000 2.000 22.000 Karlovačka banka 30 30 30 81.600 Laguna 170 175 170 23.900 MIV Varaždin 1.850 1.850 1.850 29.600 Podravska banka-R 150 190 150 2.039.883 Privredna banka 150 150 150 300.000 Puris 149 149 149 17.878 PPK Valpovo 80 80 80 6.400 Riviera 130 130 130 32.500 ZIF Breza invest 45 45 45 206.370 PIF Dom 49,00 57,00 56,50 4.141.800 PIF Expandia 41,01 46,05 45,55 2.900.728 PIF Pleter 27,01 33,50 33,50 911.393 PIF Slavonski 23,00 29,40 29,40 2.270.540 PIF Sunce 20,15 22,60 22,10 829.884 PIF Središnji nacionalni 54,80 68,99 67,00 3.030.812 PIF Velebit 47,25 55,16 55,00 2.077.004 RHMF-A-A* 42,50 48,00 46,00 3.698.650 RHMJ-A-A** 42,03 47,90 47,90 1.086.836 24.864.321 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 16. XI 18.100.000 18.100.000 2,30 14.800.000 4,97 19. XI 40.500.000 40.500.000 3,90 20.000.000 5,60 20. XI 20.000.000 20.000.000 3,85 18.000.000 5,61 21. XI 9.000.000 9.000.000 3,00 29.000.000 4,51 22. XI 27.000.000 2.000.000 5,00 54.700.000 2,66 Dnevni prosjek 22.920.000 17.920.000 3,61 27.300.000 4,67 5. TVRTKE ERICSSON NIKOLA TESLA I VIPNET SPREMNI ZA UVOĐENJE UMTS-A U HRVATSKOJ Kompanije Ericsson Nikola Tesla i VIPnet spremni su za uvođenje UMTS-a (univerzalnog mobilnog telekomunikacijskog sustava) na hrvatskom tržištu, kao ključne tehnologije za razvoj tzv. treće generacije mobilnih komunikacija (3G). Tehnologiju UMTS (Universal Mobile Telecomunications System) kao i njene mogućnosti u četvrtak su u sjedištu Ericssona Nikola Tesla (ENT) zajednički predstavili stručnjaci Ericssona i VIPneta, koji primjenjuje tehnološka rješenja ENT-a u svakodnevnom poslovanju. UMTS proširuje i nadograđuje postojeće mogućnosti mobilne telefonije GSM-a i tzv. mobilnog Interneta GPRS-a. U KARLOVCU OTVOREN TRGOVINSKI CENTAR KAUFLANDA Njemački trgovački lanac Kaufland otvorio je u četvrtak svoj trgovinski centar u Karlovcu na 4000 četvornih metara sa 105 zaposlenika, uz koje će u istoj zgradi raditi još pedesetak prodavača u prodavaonicama u zakupu. U karlovački je hipermarket do sada uloženo 15 milijuna njemačkih maraka, a po riječima predstavnika tvrtke čitava će investicija iznositi oko 20 milijuna DEM. Njemački trgovački lanac Kaufland sve je prisutniji u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj, a planira se proširenje i na Sloveniju. Pred otvaranjem su i centri u Čakovcu i Đakovu, gdje već sada zaposleno po 64 osoba. Uz to, gradi se centar u zagrebačkoj Volovčici. DANSKA KOMPANIJA BOREALIS OTVORILA REGIONALNI URED U ZAGREBU Danska kompanija Borealis, jedan od vodećih svjetskih proizvođača poliolefinske plastike - polietilena i polipropilena, povodom službenog otvaranja svog predstavništva u Hrvatskoj koje će pokrivati tržišta zemalja bivše Jugoslavije, u četvrtak je u Zagrebu prezentirala svoje poslovanje i proizvodni program. Borealis u svojim pogonima u devet zapadnoeuropskih zemalja, te u SAD-u, Brazilu i Singapuru, godišnje proizvede oko 3,5 milijuna tona plastičnih masa - polietilena i polipropilena. Vlastitom inovativnom tehnologijom Borealis obrađuje polietilen i polipropilen, a to rezultira, prema riječima predstavnika te kompanije, proizvodima visoke kvalitete, jednostavnije izrade i manje štetnih za okoliš. Najznačajniji kupci borealisovih proizvoda su TetraPak, Mobil, Pirelli, Alcatel, Ashland, Alpla i Trioplast. Nemamo planova za pokretanjem proizvodnje u Hrvatskoj, rekao je, u razgovoru s novinarima, Jan-Erik Johansson potpredsjednik poslovnog područja poliolefina u kompaniji Borealis. Zemlje ove regije imaju rastuća tržišta, a otvorenje regionalnog ureda kompanije u Hrvatskoj, koji će pokrivati još i tržište Slovenije, Bosne i Hercegovine, SR Jugoslavije i Makedonije, dio je naše strategije približavanja klijentima, dodao je. Regionalni direktor prodaje Borealisa Dario Kovačević istaknuo je kako bi već u idućoj godini na tom tržištu mogli prodati oko 10 tisuća tona svojih proizvoda, a na današnjoj prezentaciji Borealis je okupio oko stotinjak predstavnika lokalnih tvrtki iz te branše. Borealis zapošljava diljem svijeta oko 5200 djelatnika, u 50 postotnom vlasništvu je norveške naftne kompanije Staoil, dok 25 postotne udjele imaju austrijski OMV, te investicijski fond IPIC. NJEMAČKI BHS ULAŽE U SLOBODNOJ ZONI VARAŽDIN PET MILIJUNA DEM Ministar gospodarstva Goranko Fižulić predstavio je u srijedu ulaganje njemačke tvrtke "BHS Corrugated Maschinen und Anlagenbau GmbH" na području Slobodne zone Varaždin. Riječ je o investiciji vrijednoj pet milijuna njemačkih maraka u metaloprerađivačku industriju, odnosno u proizvodnju i montažu strojeva namijenjenih za proizvodnju valovitih kartona i papira. U trogodišnjem razdoblju kroz to investiranje BHS planira zaposliti ukupno 250 ljudi, kazao je Fižulić. Fižulić je podsjetio da Hrvatska ima bogata iskustva u metalprerađivačkoj industriji, a upravo su visoko obrazovni i stručni kadar te poslovni standardi jedan od tri razloga zbog kojih se BHS odlučio na investiranje upravo u Hrvatsku. Nakon, prije dva mjeseca predstavljene prve "greenfield" investicije u Čakovcu, uslijedila je druga u Varaždinu, a to ukazuje kako se pri odabiru lokacije za ulaganje investitori vode i uvjetima i pogodnostima koje im je osigurala lokalna samouprava, istaknuo je Fižulić. BHS na svjetskog tržišta strojeva za proizvodnju valovitog kartona drži više od 50 posto udjela, a svoje proizvodne lokacije ima osim u Njemačkoj i u Češkoj, Austriji, Švicarskoj, SAD-u, Brazilu. Kompanija zapošljava 1100 ljudi, a ove godine promet bi joj trebao iznositi 480 milijuna maraka. KARLOVAČKA PIVOVARA: NEGATIVNI EFEKTI POVEĆANJA TROŠARINA NA PIVO Najavljeni porast trošarina na pivo dovest će do proporcionalnog povećanja maloprodajne cijene a time i do pada ukupne prodaje piva, čime će izostati i očekivani efekti za proračun, a pogoršati se konkurentnost i dohodovnost domaćih pivovara. Upozorila je to u pondjeljak Uprava Karlovačke pivovare koja je predstavila dva svoja nova proizvoda - karlovačko zimsko i karlovačko crno pivo. Komercijalni direktor Karlovačke pivovara Ivan Gradišar stoga je najavio sastanak svih generalnih direktora hrvatskih pivovara u Hrvatskoj gospodarskoj komori za nekoliko dana. Cilj sastanka je da se sačini zajednički argumentirani prijedlog Vladi da odustane od povećanja trošarina. Gradišar je ustvrdio da Vlada najavljenim povećanjem trošarina sa 120 na 200 kuna po hektolitru piva neće napuniti nego osiromašiti proračun. Pivari očekuju negativan efekt u ukupnoj prodaji, nakon što bi prosječna cijena piva na domaćem tržištu sa 3,83 kune porasla na oko 4,4 kuna po boci. Od srpnja 2000., u maloprodajnoj cijeni piva PDV i trošarina čine 33,69 posto, a po novom prijedlogu ukupno bi porezno opterećenje bilo 40,78 posto. Gradišar je pritom napomenuo kako je u prvih šest mjeseci 2000. godine rast potrošnje piva u Hrvatskoj bio devet posto, da bi nakon uvođenja trošarina u srpnju te godine pao do konca prošle godine na razinu 1999. Uz nove se trošarine pak očekuje pad potrošnje piva od osam do deset posto. To bi značilo godišnje čak 350.000 hektolitara manje piva, tako da država na tako smanjenju potrošnju ne bi ubrala ni dosadašnje iznose trošarine i PDV-a, a zbog toga će, vjerojatno, pasti i ukupna dohodovnost pivovara. Hrvatska je, istaknuo je, među tranzicijskim zemljama na prvom mjestu po poreznoj opterećenosti piva. U usporedbi s 15 zemalja Europske unije popet će sa 6. na 5. mjesto ljestvice po opterećenosti. Ako se zna da će carine, po odredbama WTO-a, na uvozno pivo i dalje padati i kroz naredne tri godine potpuno se ukinuti, i konkurentnost domaćih pivovara povećanjem trošarina se smanjuje. ININA PROIZVODNJA NAFTE 1,08 MILIJUNA TONA U DESET MJESECI INA-Industrija nafte u prvih deset ovogodišnjih mjeseci proizvela je gotovo 1,08 milijuna tona nafte, odnosno jedan posto manje od planiranog, objavljeno je iz Ine. Od toga je na moslavačkim, slavonskim i podravskim naftonosnim poljima proizvedeno 669,55 tisuća tona nafte, što je na razini planiranih količina, dok je istodobno proizvodnja kondenzata iznosila 261,78 tisuća tona ili osam posto manje od planiranog. Preostale količine nafte do ukupno proizvedenih 1,08 milijuna tona, Ina je proizvela u Angoli i Egiptu. Proizvodnja prirodnog plina od početka ove godine do kraja mjeseca listopada dosegla je u Ini oko 1,45 milijardi prostornih metara ili tri posto manje od plana. Od spomenutih količina, 239 milijuna prostornih metara plina proizvedeno je na plinskom polju Ivana na Jadranu. Inina postrojenja u Ivanić-Gradu u prvih deset mejseci ove godine proizvela su ukupno 87,97 tisuća tona tekućih naftnih plinova i primarnog benzina, te oko 52 tisuće tona etana. Na vodocrpilištima je Ina u spomenutom razdoblju proizvela ukupno 1,8 milijuna prostornih metara vode visoke tehnološke kvalitete, dok je na geotermalnim poljima proizvedeno 240 tisuća prostornih metara geotermalne vode. INA S JUGOPETROLOM KOTOR POTPISALA UGOVOR VRIJEDAN 45 MILIJUNA DOLARA. Zagrebačka INA potpisala je u utorak u Kotoru s kotorskim Jugopetrolom ugovor o isporuci derivata na crnogorsko tržište u vrijednosti od 45 milijuna dolara. Riječ je o isporuci nešto više od 200 tisuća tona motornih benzina, plinskih ulja, mazuta i bitumena koje će INA u skladu s dogovorenom dinamikom isporučiti tijekom 2002., saznaje se iz hrvatske naftne kompanije. INA je već 2000. na crnogorsko tržište isporučila nešto više od 100 tisuća tona derivata, dok se u ovoj godini očekuje isporuka 120 tisuća tona vrijednih 26 milijuna dolara. Potpisanim ugovorom o isporuci nešto većoj od 200 tisuća tona za slijedeću godinu INA će zaposliti svoje slobodne kapacitete rafinerija u Sisku i Rijeci. Prilikom potpisivanja ugovora istaknuta je potreba daljnje prilagodbe kvalitete goriva europskim normama te dogovorena suradnja na izgradnji laboratorija u kojem će se provjeravati kakvoća derivata koji se uvoze u Crnu Goru. Ugovorom je predviđen i zajednički nastup na trećim tržištima, prije svega makedonskom, kosovskom i bosanskohercegovačkom. AUTOCESTA KROZ GACKU DOLINU MODIFICIRANOM VARIJANTOM B - SVI ZADOVOLJNI Trasa autoceste, koja treba povezati Zagreb i jug Hrvatske, kroz Gacku će dolinu ići tzv. modificiranom varijantom B, pri čemu će se poštivati ekološki i ekonomski kriteriji, izjavio je u utorak u Otočcu premijer Ivica Račan. Ta je varijanta 108 milijuna njemačkih maraka skuplja od ekonomski najisplativije varijante A i stajat će 342 milijuna maraka. Dugačka je 28,4 kilometara, a od prethodno predložene kraća je 3,9 kilometara. Odluku o trasi na sjednici je donijelo vladino Povjerenstvo za izgradnju autoceste, a njome su zadovoljni predstavnici Vlade i lokalni dužnosnici, dok su "djelomično" zadovoljstvo izrazile ekološke udruge. "Modificirana varijanta B optimalna je iz više razloga: u skladu je s ekonomskim i ekološkim kriterijima te je rezultat javne rasprave i dogovora s lokalnom vlašću", rekao je premijer Račan. Kazao je da će, ovisno o rezultatima istražnih postupaka, struka odlučiti hoće li se na toj trasi graditi tunel Plasina, dugačak 2100 metara. Povjerenstvo je odobrilo investitoru da za utvrđenu trasu zatraži lokacijsku dozvolu i ostale potrebne dokumente kako bi se u prvoj polovici iduće godine krenulo s izgradnjom dionice. AKO IH BUDE, PREDNOST DOMAĆIM ULAGAČIMA U CO I HPB Ministar financija Mato Crkvenac izjavio je prošloga petka kako će u slučaju više dobrih ponuda domaćih i inozemnih ulagača za kupnju Croatia osiguranja (CO) i Hrvatske poštanske banke (HPB) prednost dati domaćim financijerima. "Ako postoje domaći kvalitetni kupci koji mogu osigurati da se te institucije uspješno razvijaju, zalagat ću se i njima dati prednost", izjavio je Crkvenac na susretu s novinarima. O stvaranju poola domaćih tvrtki i institucija za pojedinačnu kupnju CO i HPB-a, ministar financija ima pozitivan stav, ali Vlada, kaže, o tome nije raspravljala. POČELO FINANCIJSKO VJEŠTAČENJE O KIO-U Sudski vještak za računovodstveno-financijska vještačenja Miloš Kosijer preuzeo je u četvrtak na Trgovačkom sudu u Karlovcu nalaz privremenoga stečajnog upravitelja Željka Mrzljaka o financijskom stanju Karlovačke industrije obuće (KIO), čime je počelo vještačenje koje treba utvrditi je li KIO prezadužen, što bi bio razlog za njegov stečaj. Zbog 3,7 milijuna kuna duga zaposlenima stečajni upravitelj Željko Mrzljak predložio je u ponedjeljak, 19. studenoga, otvaranje stečaja u KIO-u. Odvjetnik vlasnika KIO-a Waltera Wolfa Saša Poldan predao je jučer Visokom trgovačkom sudu zahtjev za izuzećem stečajnog suca Frane Prpića, ujedno i predsjednika Trgovačkog suda u Karlovcu, obrazloživši to sumnjom u objektivnost u prosuđivanju opravdanosti stečaja. Još na ispitnom ročištu u ponedjeljak Poldan je prigovorio sucu Prpiću da prebrzo rješava stečajni prijedlog radnika KIO-a koji su se na to odlučili zbog duga od 3,7 milijuna kuna samo za plaće i druga osobna primanja. Walter Wolf je zatražio da Trgovački sud odbije zahtjev za stečaj i predočio izjavu Hypo Alpe Adria Bank o preuzimanju 3,7 milijuna kuna duga, no Stečajno je vijeće to odbilo. "Po stečajnom zakonu ne može se dati izjava samo za dio duga nego za sve dospjele tražbine kao i one koje će dospjeti u sljedećih 60 dana", rekao je privremeni upravitelj Željko Mrzljak i dodao kako je karlovački Trgovački sud poznat po djelotvornosti. STEČAJ NAD GRAĐEVINSKOM TVRTKOM SINJ Vijeće splitskog Trgovačkog suda donijelo je rješenje o pokretanju stečajnog postupka nad sinjskom građevinskom tvrtkom "Sinj d.d.", a za stečajnu upraviteljicu imenovana je Ankica Čanić. Stečaj je pokrenut na prijedlog jednog bivšeg radnika kojemu ta tvrtka duguje veći iznos novca za neisplaćene plaće i druga davanja. Time je i posljednjih 75 radnika, koliko ih je ostalo u radnom odnosu u građevinskoj tvrtki koja je nekada zapošljavala i do 600 Sinjana, ostalo bez posla i s otkazima upućeno na Zavod za zapošljavanje. Na Zavodu je sada već više od 4000 nezaposlenih uglavnom mladih Sinjanki i Sinjana. Nakon poljoprivredne tvrtke "Trnovača" i tvornice konca "Dalmatinka", građevinska tvrtka "Sinj" je treće sinjsko poduzeće nad kojim se provodi stečajni postupak. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA MAĐARSKA I HRVATSKA POTPISALE DEKLARACIJU O PREKOGRANIČNOJ SURADNJI Mađarska i Hrvatska su u srijedu u Budimpešti potpisale zajedničku Deklaraciju o prekograničnoj suradnji kojom predviđaju programe za čiju realizaciju će tražiti novčanu pomoć EU koja zagovara ovaj oblik suradnje. Deklaraciju su potpisali hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula koji u srijedu završava dvodnevni službeni posjet Mađarskoj i ministar za PHARE program u Uredu mađarskog premijera Imre Boros. U Mađarskoj programe prekogranične suradnje financira EU preko PHARE programa, a Hrvatska će moći tražiti sredstva iz CARDS programa EU. Deklaracija predviđa suradnju Hrvatske i Mađarske u gospodarskom razvitku, prometu, zaštiti okoliša, obrazovanju i kulturi i suradnji pograničnih područja. Boros je na konferenciji za novinare nakon potpisivanja rekao da će za početak 2002. Mađarska iz sredstava PHARE programa izdvojiti 500.000 eura za financiranje programa u pograničnim hrvatsko-mađarskim područjima, a da bi za cijelu sljedeću godinu za realizaciju programa suradnje Hrvatske i Mađarske od EU moglo doći do 2 milijuna eura. HRVATSKO GOSPODARSTVO SE MORA OSPOSOBITI ZA KONKURENCIJU Hrvatsko gospodarstvo treba osposobiti da može izaći na tržišta koja mu se otvaraju i da može izdržati konkurenciju, izjavio je u petak u Bukureštu hrvatski premijer Ivica Račan. Govoreći o pristupanju Hrvatske Srednjoeuropskom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA), koje se očekuje u svibnju ili lipnju iduće godine, on je rekao da je otvaranje novih tržišta dobrobit za Hrvatsku pod uvjetom da se nastavi podizanje konkurentnosti gospodarstva. Prema njegovim riječima, potpora koju je Hrvatska dobila za ulazak u CEFTU predstavlja priznanje ali i obvezu. Prema riječima ministra gospodarstva Goranka Fižulića, koji se također nalazi u Bukureštu, "praktički od ovog summita sudjelujemo kao punopravni član makar imamo status gosta...". On je rekao da je Hrvatska potpisala sporazum o slobodnoj trgovini, što je jedan od preduvjeta za pristupanje CEFTI, sa svim članicama osim Bugarske i Rumunjske. Druga dva preduvjeta, članstvo u WTO-u i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU su ispunjeni. Sporazum s Bugarskom očekuje se do kraja godine i nakon toga preostaje samo Rumunsjka. Rumunjska je bila previše zauzeta jer je istodobno predsjedala CEFTO-om i OESS-om pa nije bila u mogućnosti pregovarati s Hrvatskom, pojasnio je Fižulić. Danas Hrvatska ima 26 potpisanih ugovora o slobodnoj trgovini, a Bugarska će biti 27. To znači, kako je rekao, da je ranije Hrvatska imala pristup na tržište od 4 milijuna stanovnika a danas od 500 milijuna u režimu slobodne trgovine. Iduće godine očekuje se potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Rumunjskom, SRJ, Turskom, Albanijom i Baltičkim zemljama, najavio je Fižulić. FIŽULIĆ S PREDSJEDNIKOM AUSTRIJSKE GOSPODARSKE KOMORE Poboljšanje gospodarske bilateralne suradnje između Austrije i Hrvatske, bila je jedna od tema razgovora hrvatskog ministra gospodarstva Goranka Fižulića i predsjednika Austrijske gospodarske komore Christopha Leitla, održanog u Beču. Austrija je dosad bila i ostat će jedan od najvažnijih gospodarskih partnera Hrvatskoj, napose na području izravnih ulaganja, u novu proizvodnju, stvaranju novih radnih mjesta i zapošljavanja, istaknuo je Fižulić. Hrvatski se ministar u ponedjeljak navečer susreo se u Beču i s austrijskim ministrom gospodarstva i rada Martinom Bartensteinom. Taj, kao i razgovor s predsjednikom austrijske komore dan kanije, Fižulić je ocijenio izuzetno značajnim, jer su austrijski sugovornici istaknuli kako bi Hrvatska što prije trebala postati službenim kandidatom za punopravno članstvo Europske unije (EU), u čemu nas Austrija "svesrdno podržava". Predsjednik Austrijske gospodarske komore Leitl istaknuo je zadovoljstvo izuzetnom gospodarskom suradnjom između dvije zemlje, koja je u stalnom usponu. Dogovorena je još bolja suradnja dviju komora, zajednički rad i nastup prema Europi, kao i austrijska pomoć obrazovanju i daljnjem usavršavanju hrvatskih kadrova u gospodarstvu. 7. SINDIKATI HES ĆE DO KRAJA MJESECA ODLUČITI O ŠTRAJKU U HEP-U Hrvatski elektrogospodarski sindikat (HES) najavio je u srijedu da će krajem mjeseca odlučiti o datumu organiziranja štrajka u HEP-u jer još uvijek nije potpisan kolektivni ugovor za radnike HEP-a. Štrajk bi trebao biti organiziran do 20. prosinca, a bit će pozvani da se priključe i ostali sindikati u HEP-u, rekao je na konferenciji za novinare predsjednik HES-a Dubravko Čorak. "Neće biti iskapčanja potrošača, ali ne možemo jamčiti da će svim potrošačima tijekom štrajka biti isporučena struja", istaknuo je Čorak. Glavni je sindikalni zahtjev potpisivanje kolektivnog ugovora, koji je Uprava, na zahtjev Vlade, otkazala u prosincu 2000. godine. Sindikat je zbog kršenja prava iz kolektivnog ugovora u 2000. godini podigao 5.826 tužbi u ime radnika HEP-a, čime je utjerano 105 milijuna kuna radničkih potraživanja. SINDIKATI JAVNIH SLUŽBI TRAŽE POVEĆANJE OSNOVICE ZA 3,6 POSTO Sindikati javnih službi traže od Vlade povećanje sadašnje osnovice za plaće od 4.232 kune za 3,6 posto, kako bi plaće javnih službenika pratile rast plaća u gospodarstvu, izvijestili su u srijedu sindikalci. Vlada se o zahtjevu za novom osnovicom od 4.385 kuna nije detaljnije očitovala, izjavili su nakon današnjih pregovora o Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za javne službe članovi sindikalnog pregovaračkog odbora. SINDIKATI DRŽAVNIH SLUŽBENIKA TRAŽE USKLAĐIVANJE OSNOVICE S RASTOM BDP-A Sindikati državnih službi ne prihvaćaju Vladin prijedlog osnovice za plaće od 4.232 kune i traže da se ona uskladi s porastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, rekao je u srijedu predsjednik Sindikata državnih službenika i namještenika Ivica Ihas. "Neprihvatljivo je da osnovica za plaće u sljedećoj godini ostane na ovogodišnjoj razini, jer bi ona trebala pratiti rast BDP- a", izjavio je Ihas Hini nakon pregovora u Vladi o Temeljnom kolektivnom ugovoru (TKU) za državni sektor. Nije precizirao za koji postotak bi se osnovica trebala povećati. Sindikati su odbacili Vladin prijedlog TKU-a, zahtijevajući da materijalna prava državnih službenika ostanu na razini iz starog ugovora, kojeg je Vlada uoči pregovora otkazala. 8. POSEBAN PRILOG OTVOREN SKUP EKONOMISTA U OPATIJI Rast zapošljavanja i razvoj, otvorenost, konkurentnost i stabilnost, bitka sa sivom ekonomijom, stavljanje neiskorištene državne imovine na raspolaganje poduzetnicima te nastavak privatizacije, uz najavu da će se Ina privatizirati bez odlaganja, neki su od osnovnih ciljeva i poslova Vlade u idućoj godini, istaknuli su u srijedu potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac na skupu ekonomista u Opatiji. 9. tradicionalno savjetovanje Hrvatskoga društva ekonomista koje se održava pod nazivom "Ekonomska politika Hrvatske u 2002." i koje je okupilo oko 450 sudionika, otvorio je predsjednik Republike Stjepan Mesić. I Predsjednik je kao ključne probleme s kojima se mora pozabaviti Vlada naveo visoku nezaposlenost, ekonomski rast po niskim stopama i s tim povezan stagnantan izvoz, a visok uvoz. Stoga se, kaže, kao cilj nameće poticanje bržega ekonomskog rasta, u čemu treba koristiti rezultate moderne ekonomske znanosti, ali bez njene ideologizacije. Predsjednik države pozvao je na angažiranje intelektualne snage u rješavanju razvojnih pitanja, te na potrebu preispitivanja našega modela ekonomske politike od strane znanosti, ali i onih koji odlučuju. Ulazimo u razdoblje "na znanju utemeljena gospodarstva", u doba nove ekonomije snažno potaknute razvojem informatičke tehnologije i globalizacije, poručio je Mesić. Na tolerantan dijalog i angažiranje stručnjaka bez podjela po stranačkom kriteriju, kako bi se krenulo prema prosperitetu Hrvatske, pozvao je i predsjednik Hrvatskoga društva ekonomista Vladimir Veselica. Ocijenio je da situacija u Hrvatskoj nije zadovoljavajuća, da ne zadovoljava razina zaposlenosti, životnog standarda, unutarnjeg i vanjskog duga, da je Hrvatska u lomu i dezintegraciji, te upozorio na bijedu i siromaštvo. Ministar financija Mato Crkvenac smatra pak da nema uporišta za tvrdnje da smo i dalje u recesiji, depresiji, socijalnoj bijedi. Ne poričem da postoje krupni problemi, ali Hrvatska nije ni u kakvoj krizi. Bez obzira na probleme koji su prisutni u zadnje dvije godine hrvatsko se gospodarstvo konsolidiralo i stječu se ekonomski čimbenici koji mogu dovesti do ekonomskog razvoja. Crkvenac je kao glavne ciljeve Vlade u idućoj godini naveo rast, zapošljavanje i razvoj, rast životnog standarda, otvorenost, konkurentnost i stabilnost. U tom pogledu, ističe, nastavlja se sadašnja ekonomska politika bez velikih zaokreta. Predstavljajući proračun za iduću godinu Crkvenac je istaknuo smanjenje uže državne potrošnje 4,5 posto nominalno u odnosu na 1999. što znači i rasterećenje gospodarstva. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić najavljuje bitku sa sivom ekonomijom, energičnost prema svima koji ne plaćaju poreze ili radnike, mjere za podizanje efikasnosti činovništva, te smanjenje nelojalne konkurencije, koja se trenutačno procjenjuje na oko 30 posto. Najavljujući kako će se poduzetnicima na raspolaganje staviti neiskorištena državna imovina, te da Vlada nastavlja s procesom privatizacije, Linić, koji je ujedno i predsjednik NO INA- e, je istaknuo kako je "INA spremna za privatizaciju i ići će bez odlaganja", a kako i na koji način te u kojem postotku bit će predloženo Saboru. Najavio je i privatizaciju Croatia osiguranja, kao i turističkoga kompleksa, a u dobrom dijelu privatizacije Linić očekuje i domaće investitore. Potpredsjednik Vlade ističe da je protivnik da se monetarnom politikom u iduće dvije godine počinju ostvarivati tridesetogodišnji ciljevi. Tvrdi, naime, da će se monetarna politika okrenuta prema visokim stopama rasta iskoristiti za prikrivanje slabosti i gubitaka. Linić vjeruje da u Hrvatskoj narodnoj banci ubrzano i ozbiljno razmišljaju o eurizaciji, pa će se, kaže, onda moći govoriti i o visokim stopama rasta. HRVATSKOJ JE POTREBNA PROMJENA EKONOMSKE POLITIKE I CILJEVA Hrvatskoj je potrebna promjena ekonomske politike, promjena ciljeva, jer nastavak sadašnje politike znači daljnje zadržavanje u recesiji i vodi daljnjem propadanju pri čemu će se zalaganje za priključenje EU pritvoriti u običnu parolu, najčešće su bile poruke ekonomista u četvrtak, s drugog dana savjetovanja u Opatiji. Na devetom tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista raspravljalo o globalizaciji i europskim integracijama, pri čemu su sudionici iznijeli niz kritika na sadašnju ekonomsku politiku. Tako Branimir Lokin i Ivo Lovrinović poručuju da hitno terba prekinuti s politikom stabilizacije koja je, kažu, od svog uvođenja 1993. i danas na snazi. Stabilizacija se stalno vrti, ali ništa se ne radi da se ona usporedi sa stvarnim životom, a on je evidentan u standardu i nezaposlenosti. Sve priče o globalizaciji padaju, jer u kući imamo koncepciju koja je samouništenje. Danas smo dalje od tih integracija nego jučer, a sutra ćemo biti još dalje, ističe Lokin. Stoga on poziva na "brutalno odbacivanje programa stabilizacije" i od ekonomske politike traži da počne rješavati osnovne probleme, nezaposlenost, problem platne bilance i drugo. Lovrinović smatra da cilj svih vlada od 1993. nije bio razvoj realnog sektora nego stabilnost monetarnog sustava, te da je takva politika temeljena na monetarizmu dovela do razilaženja ta dva sektora. Nastavak takve politike značio bi da će se Hrvatska još uvijek držati u recesijskim okovima, što je rečeno još i prije četiri godine, kaže. Stoga se Lovrinović zalaže za drugačiju, novu monetarnu politiku koja će imati smisla samo ako se promijene glavni ciljevi ekonomske politike pri čemu prednost treba dati izvozu i zapošljavanju. Predlaže da se osmisli i nova efikasnija politika upravljanja javnim dugom . Usklađivanjem svih segmenata ekonomske politike treba stimulirati proizvodnju, porast zaposlenosti, izvoz i ekonomski rast uz žrtvovanje dijela monetarne stabilnosti. Riječ je, kaže Lovrinović, prije svega o većim projektima uz intervenciju države (brodogradnja, turizam, PIK-ovi). Dosadašnji ciljevi su važni ali trebaju doći u drugi plan. U protivnom poručuje, Hrvatska stvara preduvjete za dugotrajnu dužničku ekonomiju i socijalno- političke tenzije pri čemu će se zalaganje za priključenje EU pretvoriti u običnu parolu. Branko Horvat kaže da u EU nećemo ući ni u idućih 20 godina, a nastavi li se sadašnja politika nastavit će se i sadašnje propadanje. Horvat se priklanja procjenama da će gospodarski rast iduće godine biti između nula i 2 posto, a uz sadašnju ekonomsku politiku očekuje i povećanje nezaposlenosti i daljnje razaranje hrvatske poljoprivrede. Alternativa je za njega zamjena politike tržišnog fundamentalizma politikom ekonomskog razvoja uz potrebne institucionalne promjene. Kao prvu mjeru za to ističe potrebu imenovanja ekonomskog savjeta od najeminentnijih i međunarodno priznatih ekonomista i nezavisnih ekonomskih stručnjaka. Njegova je poruka da sindikati zajedno s HUP-om i javnim mnijenjem prisile Vladu da prihvati program takvog ekonomskog savjeta. Savjetnik predsjednika Republike za gospodarstvo Dubravko Radošević podsjetio je da najoptimističnije prognoze govore da bi Hrvatska mogla biti punopravna članica EU 2010. Ulazak u EU zahtijeva osmišljavanje niza akcija kako bi se postigli najveći mogući efekti za nacionalnu ekonomiju. Hrvatskoj je, kaže Radošević, potrebna strategija priključenja EU, a uz tu opću potrebna je i parcijalna strategija eurizacije. U raspravi je također predloženo osnivanje državne banke koja bi imala razvojnu misiju, istaknuta potreba povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Sutra, posljednjeg dana savjetovanja raspravljat će se o temi poduzeća i poduzetnik u sadašnjem trenutku. HUP:SMANJIVANJE FISKALNOG DEFICITA ISPOD 5,3 POSTO BDP-A U 2002. U idućoj godini u Hrvatskoj se može, sudeći prema službenim najavama, očekivati umjereno restriktivna fiskalna politika, koja bi mogla, rezultirati smanjivanjem fiskalnog deficita ispod ovogodišnjih 5,3 posto BDP-a, objavljeno je u posljednjem broju Ekonomskog monitora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). To će biti moguće ostvariti rastom poreznih prihoda zbog rasta nominalnog BDP-a, te relativnom restrikcijom rashoda. Međutim, postoji rizik da najavljeni veliki infrastrukturni projekti prenapregnu državne financije i otežaju fiskalnu konsolidaciju, napominju u Ekonomskom monitoru. U posljednjem tromjesečju ove godine očekuje se usporavanje trenda rasta u prerađivačkoj industriji, ali i ubrzavanje rasta u proizvodnji i opskrbi struje, plina i vode, što će, prema procjenama Monitora, osigurati godišnji rast ukupne industrijske proizvodnje u Hrvatskoj od oko 6 posto. Ovogodišnji rast BDP-a zadovoljava svojom dinamikom, ali ne i strukturom potražnje gdje dominira domaća apsorpcija, ističu iz HUP-a. Što se pak tiče međunarodne razmjene i devizne pričuve u cijeloj 2001. godini valja očekivati deficit tekućeg računa bilance plaćanja od oko 800 milijuna američkih dolara, odnosno četiri posto BDP-a. Prosječna plaća na razini ukupnog gospodarstva raste, no umanji li se rast plaća za rast troškova života, te ukoliko se zanemare određene mjesečne oscilacije, proizlazi da realne neto plaće u Hrvatskoj stagniraju od kraja 1999. godine. Što se pak tiče cijena, Ekonomski savjet HUP-a ističe kako sve relevante projekcije govore u prilog postupnom smanjenju stope inflacije, koja bi mjerena indeksom na malo, prosječno godišnje u 2001. mogla iznositi oko 5,4 posto, dok bi u idućoj godini ona pala na ispod četiri posto. Na tržištu rada u narednim mjesecima treba očekivati sezonski nepovoljnija kretanja tj. pad zaposlenosti i rast nezaposlenosti. No u usporedbi s lani, takvi će negativni trendovi, procjenjuju iz HUP-a, biti zasigurno slabiji. U srednjoročnoj perspektivi posljednja kretanja upućuju na zaključak da se Hrvatska primiče 'recesijskom dnu' na tržištu rada, nakon čega bi mogao krenuti postupni oporavak.