HR-ICTY-JORDA-DEL PONTE -Politika JORDA I DEL PONTE PODNOSE IDUĆEG TJEDNA REDOVITO IZVJEŠĆE UN-U piše: Sanja Pucak ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Predsjednik Haškog suda Claude Jorda i glavna haška tužiteljica Carle del Ponte
slijedećeg tjedna podnijet će Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti UN-a redovni godišnji izvještaj o dosadašnjem radu suda i tužiteljstva, kao i o novim zadaćama pred tom institucijom.
piše: Sanja Pucak
ZAGREB, 23. studenoga (Hina) - Predsjednik Haškog suda Claude Jorda
i glavna haška tužiteljica Carle del Ponte slijedećeg tjedna
podnijet će Općoj skupštini i Vijeću sigurnosti UN-a redovni
godišnji izvještaj o dosadašnjem radu suda i tužiteljstva, kao i o
novim zadaćama pred tom institucijom.#L#
Obzirom da se sadržaj govora glavnog haškog suca i tužiteljice pred
dva tijela UN-a ne objavljuje unaprijed glasnogovornik suda Jim
Landale na redovitoj konferenciji za novinare ovog tjedna nije
želio odgovoriti hoće li Jorda pred Općom skupštinom govoriti o
slučaju Vukovara, čija se deseta obljetnica pada obilježila prije
nekoliko dana, kao i o šestoj obljetnici od podizanja vukovarske
optužnice i petoj godini od izdavanja potjernice za vukovaraskom
trojkom.
Landale je kazao kako je za Sud, neovisno o Jordaovu govoru, potpuno
neprihvatljivo da su trojica optuženih - Veselin Šljivačanin, Mile
Mrkšić i Miroslav Radić - još uvijek na slobodi.
Predsjednik Suda već je u dva navrata prijavio beogradske vlasti
Vijeću sigurnosti zbog nesuradnje, odnosno neizručenja trojke.
U redovitom godišnjem obraćanju glavne haške tužiteljice Vijeću
sigurnosti UN-a mjesta bi trebala naći, kao i prethodnih godina,
njezina ocjena o suradnji država na području bivše Jugoslavije.
Prošle je godine, što se Hrvatske tiče, Del Ponte ocijenila da su,
iako je suradnja u odnosu na prethodnu vlast u Hrvatskoj
poboljšana, još uvijek ostali problemi na nekoliko ključnih
područja poput suradnje u istrazi zločina počinjenih tijekom
"Oluje".
Glasnogovornica tužiteljstva Florance Hartmann na konferenciji za
novinare odbila je, kao i Landale, odgovoriti na pitanje hoće li
glavna haška tužiteljica pred Vijećem sigurnosti govoriti o
činjenici da general Ante Gotovina, kojeg je Haag optužio za
zločine počinjene tijekom Oluje, više nije u Hrvatskoj.
Hartmann je kazala da će Ured tužiteljstva, ukoliko je Gotovina
napustio Hrvatsku, tražiti kako potporu Zagreba tako i drugih
članica UN-a u njegovu pronalaženju.
Glasnogovornik Suda Landale, upitan u telefonskom razgovoru o
pitanju prava žrtava na materijalnu naknadu, čije je razmatranje
započelo prije godinu dana, rekao je kako je predsjednik suda
uputio prijedlog Vijeću sigurnosti i glavnom tajniku UN-a
prijedlog po kojem bi se to pitanje riješilo uspostavom
povjerenstva za odštete.
I glavna haška tužiteljica prije godinu dana upozorila je Vijeće
sigurnosti na taj problem poručivši da je njezin ured bio vrlo
uspješan u pronalaženju i zaleđivanju značajnih sredstava na
računima optuženih koje bi suci nakon osuđujuće presude mogli
konfiscirati.
Haški je sud prije godinu dana počeo razmatrati i pitanje prava na
podnošenje zahtjeva za odštetom za osobe koje je sud držao u
pritvoru i potom oslobodio jer se optužbe nisu dokazale.
Landale je kazao da je upućen prijedlog nadležnim tijelima u
sjedištu UN-a u New Yorku koji je sukladan statutu Međunarodnog
krivičnog suda (ICC), a koji pak daje sudu diskrecijsko pravo
odluke o kompenzaciji. Da bi se to ostvarilo potrebne su izmjene
Statuta Haškog suda što je u domeni Vijeća sigurnosti, rekao je
Landale.
Među takvim slučajevima su primjerice i bosanski Hrvat Dragan Papić
kojeg je prvostupanjsko vijeće u predmetu "Kupreškić" oslobodilo
krivnje prije dvije godine, zatim tri Kupreškića - Zoran, Mirjan i
Vlatko - iz istog predmeta, koje je žalbeno vijeće nakon četiri
godine pritvora oslobodilo krivnje te nekoliko bosanskih Hrvata iz
viteške skupine koji su pušteni na slobodu ubrzo nakon predaje.
(Hina) ps br