NYT 20. XI. PETRITSCH TRAŽI JOŠ NOVCA OD ZAPADA

SJEDINJENE DRŽAVE THE NEW YORK TIMES 20. XI. 2001. Islam je sastavni dio Zapada "Napadi počinjeni na Ameriku 11. rujna potaknuli su raspravu o islamu koja se, nažalost, vodi tako što se uvodi podjela na nas (civilizirani, zapadni svijet) i njih (opasne, osumnjičene muslimane). Čak i dobronamjerne tvrdnje koje odbacuju teorije o tome kako se vodi križarski rat nisu omekšale skepsu mnogih ljudi prema islamu. Ovaj oprez neposredno se tiče 12 milijuna muslimana koji su građani europskih zemalja, od kojih pet milijuna živi na Balkanu. Dok Europa još uvijek traži prikladan odgovor na novi soj globalnog terorizma, istovremeno mora aktivno surađivati s muslimanima u Europi, uz vrijednosti koje zastupa: demokraciju, prava pojedinaca i vjersku i nacionalnu snošljivost. Ovo mora uključivati otvaranje Europe zamisli o prihvaćanju u EU zemalja u koje imaju brojno muslimansko stanovništvo ili koje čak, kao u slučaju Turske, čine većinu stanovništva. Ovo znači i to da se Europa mora držati svoje političke i gospodarske uključenosti na Balkanu. Rat protiv terorizma ne može biti dobiven samo vojnim sredstvima. Mora postojati i odgovarajuće nastojanje s ciljem zatvaranja sve većeg jaza između nas i njih. Isključivanje i udaljavanje samo bi poticali fundamentalističke zamisli. U Bosni i Hercegovini, u kojoj radim kao glavni predstavnik međunarodne zajednice - odgovoran sam za primjenu civilnih odredbi Daytonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine - približno pola stanovništva u zemlji, dva milijuna ljudi, su Muslimani. Često se isticao utjecaj mudžahedina koji su ostali u Bosni i Hercegovini nakon rata koji je trajao između 1992. i 1995. godine. No i dalje nema nikakvih dokaza o tome da je zemlja služila kao jedno od uporišta za Al Qaedu, iako se ovo ne može isključiti; napokon, organizacija je imala aktivnu stanicu u Hamburgu. Tvrdnje nekih srpskih ekstremista da su ratovi u bivšoj Jugoslaviji vođeni u samoobrani od muslimanskog fundamentalizma apsurdne su - je li Milošević ratovao s mulama kada su njegove snage raketirale Dubrovnik? Zaista, međutim, vrijedi istaknuti činjenicu da je utjecaj fundamentalističkog islama na Balkanu bio veoma slab. Kada zađemo iza površine paradigme 'mi i oni' mogli bismo se sjetiti da je islam sastavni dio i europske tradicije. Ovo je širi kontekst u kojem mala zemlja Bosna i Hercegovina mora dokazati kako je mirni suživot islama i kršćanstva moguć. Više nego ikad, treba europsku potporu u ovome. Daytonski mirovni sporazum sprječava dodatne podjele Bosne na temelju vjerske pripadnosti. Pred Europskom unijom je izazov intenziviranja njenih nastojanja da se Bosni pomogne kako bi se razvila kao održiva višeetnička, multikonfesionalna i multikulturalna demokracija. Raširena zamisao koja ujedinjuje sve tri etničke skupine u zemlji jest Europa. Bosanski muslimani ne osjećaju se manje Europljanima od svojih hrvatskih ili srbijanskih sunarodnjaka. Od 1995. godine, Bosna je ostvarila impresivan napredak. Ima višeetničku vladu koja je usmjerena na provođenje reformi, koja se odrekla nacionalističkih politika iz prošlosti i radi na poboljšavanju života njenih građana gospodarskim reformama i integriranjem u Europu. Ova vlada iskazuje i, uz istrage koje su u tijeku i nekolicinu uhićenja u proteklih osam tjedana, kako je predana borbi protiv globalnog terorizma. Najbolji dokaz oporavka Bosne i Hercegovine jest sve brži tempo kojim se izbjeglice vraćaju u područja iz kojih su istjerani tijekom rata, i gdje sada čine etničke manjine. Tijekom protekla 24 mjeseca, visoki povjerenik UN-a za izbjeglice registrirao je 144.852 tzv. 'povratka manjina.' Pravi je broj vjerojatno mnogo viši. No čak i službeni podatci triput su viši nego što je to bio slučaj u prvim danima mirovnog procesa, a postoji i realna mogućnost da će preostalih 700.000 izbjeglica, u inozemstvu i kod kuće, moći vratiti se svojim domovima tijekom slijedećih nekoliko godina. Ponovna uspostava zajednica na mjestima kao što su Srebrenica, Kozarac i Foča, gdje su se odigrale najgore kampanje 'etničkog čišćenja', postala je uobičajena pojava. Međutim, povratnicima nedostaje novac da ponovno izgrade svoje domove. Sada je pravo vrijeme da im se da novčana pomoć. U pomaganju ponovnog stvaranja višeetničkog društva Bosne i Hercegovine, međunarodna zajednica, s Europom na čelu, mora nastavljati surađivati s muslimanima te zemlje, koji su bili i glavne žrtve ratnih kampanja 'etničkog čišćenja'. Dugoročno, Europa mora integrirati Bosnu i Hercegovinu u svoje političke, društvene i gospodarske strukture. Prvi konkretni korak jest pridruživanje Bosne i Hercegovine Vijeću Europe, što bi se trebalo dogoditi početkom slijedeće godine. Drugi je korak nastaviti prema većem formalnom udruživanju s Europskom unijom. Bosna je mjesto na kojem se predodžba o sukobu civilizacija treba dokazati neispravnom i ispraznom i mjesto na kojem se treba dokazati kako su demokracija, sloboda i ljudska prava univerzalni", piše Wolfgang Petritch, visoki povjerenik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.