NJ 18.XI.-DPA-TALIBANI

NJEMAČKA DPA 18. XI. 2001. Kritični dani za budućnost Afganistana i sudbinu bin Ladena "Idući bi dani mogli biti presudni za budućnost Afganistana i za borbu protiv terorističke skupine Osame bin Ladena. Ako se brzo ne oblikuje 'višenarodna vlada' u Afganistanu koju traži Zapad, zemlja bi mogla ponovno upasti u građanski rat. A ako bin Laden i njegovi suborci u posljednjem trenutku ipak uspiju pobjeći, postoji opasnost da njegova skupina Al Kaida negdje drugdje priprema nove strahote. U pogledu rata i mira u Afganistanu, Lakhdar Brahimi, dužnosnik Ujedinjenih naroda, poziva na žurbu. 'Što se više gubi vrijeme, nastajat će sve više problema', kaže. On već godinama poznaje Sjeverni savez a i paštunske vođe. Ono što ih je ujedinjavalo bilo je neprijateljstvo prema talibanima. Ako sada ponovno izbiju stari sporovi i ako prva među mnogim skupinama posegne za nasiljem, prijete rat i anarhija. Poznavatelji Afganistana drže ironijom povijesti što se sada mnogi ljudi boje povratka odnosa koji su vladali prije osvajačkog pohoda talibana 1994. Tada su mudžahedinske skupine koje su poslije povlačenja sovjetskih postrojba još bile naoružane do zuba, podijelile Afganistan. Uzbek Abdula Rašid Dostum na sjeveru je imao malo državu, na jugu su živjeli paštunske paravojske kao pljačkaši i oduzimali novac na cestovnim preprekama. U glavnom gradu Kabulu ratovali su Tadžik Burhanudin Rabbani i mudžahedin i Paštun Gulbudin Hekmatjar i pretvorili grad u prah i pepeo. Stanovništvo, barem u Kabulu i na paštunskom jugu, bilo je talibanima od srca zahvalno kad su dokinuli taj kaos. Tek je nakon toga ljudima postalo jasno kakav su barbarski režim dobili s talibanima. Sada prijeti ponovno izbijanje starih sukoba. Rabbani je unatoč jasnim dogovorima ponovno ušao u Kabul kao predsjednik. Dostum želi sudjelovati u vlasti. Borci šiitskih Hazara koji žive u središtu Afganistana kreću u smjeru Kabula da ne bi ispali iz igre. A Paštuni na jugu jasno daju do znanja da nipošto ne žele da im vlada Sjeverni savez. Brahimi stoga želi žurno okupiti za jednim stolom sve skupine. No svađaju se već i oko mjesta. Rabbani želi svijet primiti u Kabulu kao predsjednik. Brahimi to odbija. Ujedinjeni narodi žele pomoći, ali to mogu samo tako brzo kako Afganistanci surađuju, upozorava Brahimi. Istodobno sve više ekplozivnosti dobiva pitanje što će biti s bin Ladenom i s talibanima. Arapske i druge inozemne snage koje bi trebale biti zatvorene u Kunduzu, bliske su s bin Ladenom. Ako se razmile po svijetu ili ako čak i bin Laden uspije pobjeći, njegova bi teroristička skupina mogla opstati. Prema mišljenju stručnjaka, drukčije je kod talibana. Oko četvrtine od njihovih 50 tisuća boraca bili su prebjezi a mogli bi prvom prilikom nestati u Afganistanu. Talibani koji pripadaju tvrdoj jezgri i potječu iz islamskih internata za afganistanske izbjeglice u Pakistanu, uglavnom nemaju obitelji. Mogli bi pokušati vratiti se u Pakistan. Druga bi mogućnost bila da se talibani povuku u brda u gerilski rat. Takvom su strategijom mudžahedini 80-ih godina pobijedili sovjetske postrojbe. Talibani ipak, za razliku od mudžahedina koje je tada naoružavao Zapad, ne dobivaju oružje iz inozemstva niti im stanovništvo pomaže. Stoga promatrači vjeruju da bi poglavlje talibana poslije njihova poraza moglo završiti", piše Juergen Hein.