DE-US-AF-TERORIZAM-Vlada-Politika RDW 8. XI. TISAK NJEMAČKI RADIO - RDW8. XI. 2001.Pregled tiskaGlavna tema komentara u današnjim njemačkim dnevnim novinama odluka je savezne vlade o sudjelovanju njemačkih vojnika u ratu protiv
terorizma. 'Berliner Zeitung' piše da kada njemački vojnici idu u rat, javnost ima pravo postaviti pitanja: kuda, zašto, koliko dugo. I to ne samo kod donošenja odluke, već uvijek iznova. Vlada će morati dokazati da samouvjereno zastupa njemačke interese u savezu. Vremena solidarnosti u vidu praznih fraza su prošla. Zastupnici parlamentu sada moraju pokazati da su dorasli odgovornosti koju imaju. To ne bi učinili kad bi se jednostavno izmaknuli, ali to ne bi učinili ni kada bi slijepo prihvatili prijedlog. Na zgradi Reichstaga stoji natpis: njemačkom narodu. Nikome i ničemu drugom, piše 'Berliner Zeitung'. Puno kritičniji je u svojim komentarima 'Frankfurter Rundschau'. Službeni argument glasi: samo oni koji sudjeluju imaju pravo nešto reći. To je prljavi trik: ako Sjedinjene Države rado prihvaćaju vojnu pomoć bez da je doista i trebaju, zašto bi onda trebali slušati što pomagači imaju za reći? Mnogo više govori u prilog tome da je počelo natjecanje - i svatko želi u njemu sudjelovati. Nitko
NJEMAČKI RADIO - RDW
8. XI. 2001.
Pregled tiska
Glavna tema komentara u današnjim njemačkim dnevnim novinama
odluka je savezne vlade o sudjelovanju njemačkih vojnika u ratu
protiv terorizma. 'Berliner Zeitung' piše da kada njemački vojnici
idu u rat, javnost ima pravo postaviti pitanja: kuda, zašto, koliko
dugo. I to ne samo kod donošenja odluke, već uvijek iznova. Vlada će
morati dokazati da samouvjereno zastupa njemačke interese u
savezu. Vremena solidarnosti u vidu praznih fraza su prošla.
Zastupnici parlamentu sada moraju pokazati da su dorasli
odgovornosti koju imaju. To ne bi učinili kad bi se jednostavno
izmaknuli, ali to ne bi učinili ni kada bi slijepo prihvatili
prijedlog. Na zgradi Reichstaga stoji natpis: njemačkom narodu.
Nikome i ničemu drugom, piše 'Berliner Zeitung'.
Puno kritičniji je u svojim komentarima 'Frankfurter Rundschau'.
Službeni argument glasi: samo oni koji sudjeluju imaju pravo nešto
reći. To je prljavi trik: ako Sjedinjene Države rado prihvaćaju
vojnu pomoć bez da je doista i trebaju, zašto bi onda trebali
slušati što pomagači imaju za reći? Mnogo više govori u prilog tome
da je počelo natjecanje - i svatko želi u njemu sudjelovati. Nitko
ne želi dozvoliti da ga drugi pretekne. Polako se pojavljuje nada da
sudjelovanje u vojnoj akciji neće samo donijeti naklonost
supersile, nego i da će ono jednoga dana moći rezultirati većim
pravima na suodlučivanje i većom moći, procjenjuje 'Frankfurter
Rundschau'.
Ništa manje nije kritičan ni muenchenski 'Sueddeutsche Zeitung'
koji to drži lošim početkom sudjelovanja u jednom sve lošijem ratu.
Ovaj rat naime nije više rat kojim se želi kazniti bin Laden i
njegovi zločinački kompanjoni, nije više rat za uništenje
terorističkih struktura - to je i rat potpore afganistanskom
Sjevernom savezu koji nije ništa drugo do konglomerat razbojničkih
bandi. Njemačka se time nalazi na strani sadističkih monstruma
poput generala Dostuma. Njemačka će sudjelovati u bombaškom ratu
koji se pokazuje neefikasnim sredstvom za suzbijanje terorizma,
tvrdi komentator 'Sueddeutsche Zeitunga'.
'Frankfurter Allgemeine Zeitung' bavi se pak pitanjem što Njemačka
vojna potpora uopće znači Sjedinjenim Državama. Sjedinjenim
Državama ne trebaju vojne sposobnosti kojima njemački kontingent
raspolaže. Njima je, upravo sada kada se i na Zapadu počinju čuti
kritike na račun smisla i cilja rata protiv talibana, važan
politički signal: savez, a posebice njegov zapadni dio podupire
Ameriku, i to ne samo riječima već i djelima. Schroeder je brzo
shvatio koje značenje za Washington ima ovakav znak potpore - i koje
bi posljedice imala odluka o njegovom uskraćivanju, drži
'Frankfurter Allgemeine Zeitung'.
Njemački vojnici u pripravnosti za rat u Afganistanu - da ili ne? To
pitanje bacilo je u drugi plan sve ostale teme u njemačkoj javnosti.
Za kraj pregleda tiska izdvojili smo ipak još jedan zanimljivi
komentar o jučer predstavljenom izvještaju Marianne Bithler. O
tome 'Neue Osnabruecker Zeitung' piše: Uljepšano, potisnuto,
zaboravljeno? Da se na ova pitanja o odnosu prema prošlosti DDR-a ne
može s velikim razočarenjem paušalno potvrdno odgovoriti, dokazuje
i izvješće povjerenice za dokumente Stasija, Marianne Birthler. I
dalje ostaje fenomen da se i 11 godina nakon kraja druge njemačke
države mjesečno još uvijek podnosi 10 tisuća zahtjeva za uvid u te
spise, zaključuje 'Neue Osnabruecker Zeitung'.
(RDW)