HR-PRORAČUN-Vlada-Proračun RFE 17. XI. NARUŠENO BUDŽETSKO JEDINSTVO RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE17. XI. 2001. Zagreb: narušeno budžetsko jedinstvo. Prilog Milana Gavrovića. Hrvatska je vlada predložila budžet za slijedeću godinu koji
će, kako se tvrdi, biti manji od ovogodišnjeg. Ako se za slijedeću godinu zaista planira manji proračun ? što bi, usput rečeno, bio prvi takav slučaj od kada se Hrvatska osamostalila ? kako to da se istovremeno ne predlaže i smanjenje barem nekih poreza? Ako državi treba manje, bilo bi logično da poreznim obveznicima ostane više novaca. Sada se međutim događa upravo suprotno. Tvrdi se da je budžet manji, a umjesto da se smanje i porezi, oni se povećavaju; na benzin, na pivo, na obvezno osiguranje automobila...Povećavaju se i trošarine na nove automobile, što znači da će država uzeti na mostu, ono što gubi na ćupriji; odnosno da će povećanim trošarinama zamijeniti carinu koja se ukida prema ugovoru s Europskom unijom. I pri tom, po svemu sudeći, još i nešto zaraditi. Ipak hrvatski ministar financija Mate Crkvenac tvrdi da će proračun za godinu 2002., biti manji od ovogodišnjeg i to za 800 milijuna kuna, dakle preko 210 milijuna maraka. Ali vrlo je teško uspoređivati ta dva budžeta, ovogodišnji i onaj koji je pripremljen za slijedeću godinu. I to ne samo zato što od 2002. u proračun ulaze
RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE
17. XI. 2001.
Zagreb: narušeno budžetsko jedinstvo. Prilog Milana Gavrovića.
Hrvatska je vlada predložila budžet za slijedeću godinu koji će,
kako se tvrdi, biti manji od ovogodišnjeg. Ako se za slijedeću
godinu zaista planira manji proračun ? što bi, usput rečeno, bio
prvi takav slučaj od kada se Hrvatska osamostalila ? kako to da se
istovremeno ne predlaže i smanjenje barem nekih poreza? Ako državi
treba manje, bilo bi logično da poreznim obveznicima ostane više
novaca. Sada se međutim događa upravo suprotno. Tvrdi se da je
budžet manji, a umjesto da se smanje i porezi, oni se povećavaju; na
benzin, na pivo, na obvezno osiguranje automobila...
Povećavaju se i trošarine na nove automobile, što znači da će država
uzeti na mostu, ono što gubi na ćupriji; odnosno da će povećanim
trošarinama zamijeniti carinu koja se ukida prema ugovoru s
Europskom unijom. I pri tom, po svemu sudeći, još i nešto zaraditi.
Ipak hrvatski ministar financija Mate Crkvenac tvrdi da će proračun
za godinu 2002., biti manji od ovogodišnjeg i to za 800 milijuna
kuna, dakle preko 210 milijuna maraka. Ali vrlo je teško
uspoređivati ta dva budžeta, ovogodišnji i onaj koji je pripremljen
za slijedeću godinu. I to ne samo zato što od 2002. u proračun ulaze
i dosad samostalni, zdravstveni i mirovinski fondovi. Tu je
računica jasna. Zanimljivije je od onoga što je u proračun uneseno
ono što se sada iz njega vadi.
Tako će prihodi od privatizacije, umjesto u budžet, ići u
novoosnovani Fond za razvoj i zapošljavanje. Računa se na prodaju
Croatia osiguranja i nekih hotela, za što bi se ukupno trebalo
dobiti tri milijarde kuna ili blizu 800 milijuna maraka. Iz tog se
Fonda, međutim, neće financirati poduzetnici ? već ministarstva. A
ona će taj novac koristiti za troškove, koji su se prije plaćali iz
proračuna. Ministarstvo prometa i veza za plaće i otpremnine
radnicima željeznice, kao i za održavanje željezničkih postrojenja
i subvencioniranje neracionalnog putničkog prometa i brodskih
linija. Ministarstvo gospodarstva u prvom će redu pomagati
brodogradilišta itd.
Sličan je slučaj osnivanje posebnog poduzeća koje će financirati
izgradnju autoceste Zagreb-Split, što je dosad bila budžetska
stavka koja se zvala 'kapitalni izdaci'. Glavni je izvor prihoda
tog poduzeća posebni porez na benzin koji je, kao i svi porezi,
dosad pripadao budžetu.
U Hrvatskoj je tako narušeno budžetsko jedinstvo, dakle pravilo da
budžet mora obuhvaćati sve državne prihode i rashode, i to na jasan
i javan način. Zato je moguće da ne vrijede ni druga ekonomska
pravila, pa ni obična logika, da smanjivanje budžeta mora značiti i
manje poreze.
(RFE)