CRKVENAC: ZAJEDNO S DOPRINOSIMA PRORAČUN NEŠTO IZNAD 70 MILIJARDI

CRKVENAC: ZAJEDNO S DOPRINOSIMA PRORAČUN NEŠTO IZNAD 70 MILIJARDI KUNA Raspravama u Vladinim koordinacijama danas su u Vladi započeli prvi razgovori o prijedlogu proračuna za iduću godinu. Ministar financija Mato Crkvenac ni danas novinarima nije želio iznositi detalje prijedloga, ističući da to ne može učiniti prije samog razgovora s ministrima. Na izravan upit odgovorio je tek da će proračun biti "nešto iznad 70 milijardi kuna, pri čemu sadrži oko 24,5 milijardi kuna prihoda i rashoda fondova". Naime, u proračun za iduću godinu bili bi uključeni i doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te za zapošljavanje. U proračun bi, kaže Crkvenac, bili "usisani" doprinosi tih fondova, zajedno s njihovim deficitima koji su ukupno oko 4 milijarde kuna. To je, dodaje, ogroman iznos koji opterećuje ukupni proračun. Proračun pak središnje države u klasičnom smislu (znači bez fondova) bio bi nešto iznad 50 milijardi kuna, te i dalje "pod udarom" vrlo restriktivne politike. Proračunski rashodi prošle su godine iznosili 49,7 milijardi kuna, to smo zadržali i ove, a u idućoj godini bit će čak nešto i smanjeni, kazao je novinarima Crkvenac u izjavi nakon potpisivanja ugovora Hrvatskih autocesta i Deutsche Bank London. Potrebu smanjenja proračunskih rashoda središnje države obrazlaže potrebom podmirenja deficita fondova koji od iduće godine u cijelosti ulaze u proračun, podmirenjem tranzicijskog troška mirovinske reforme, te potrebom smanjenja proračunskog deficita. Crkvenac nije izravno odgovorio na pitanja o najavama smanjenja proračunskih iznosa za subvencije u poljoprivredi i brodogradnji. Stanovitoj restrikciji poliježu svi, pa i subvencije. Bit će to razuman prijedlog koji će biti prihvatljiv, odgovorio je. Nije također izravno odgovorio ni na upit da li će iduće godine doći do povećanja trošarina na uvoz automobila, ističući da će to ovisiti o cjelini proračuna. Crkvenac je i danas ponovio da su temeljna načela proračuna nastavak restriktivne fiskalne politike, smanjenje deficita s ovogodišnjih 5,3 posto na 4,25 posto BDP-a iduće godine, smanjenje tekućeg proračunskog deficita i smanjenje zaduženja. Opetovao je također kako se privatizacijski prihodi više neće koristiti za proračunsku potrošnju, već će biti usmjereni obnovi, razvitku i zapošljavanju. Ministar financija kaže kako na prijedlog proračuna, o kojem danas počinje rasprava među članovima Vlade, očekuje različite reakcije, jer uobičajeno ministarstva imaju veće zahtjeve. Prijedlog će se u Vladi razmatrati ovaj tjedan, a početkom idućeg tjedna Ministarstvo financija imalo bi njegovu završnu verziju. Naime, kako je jučer najavio i premijer Ivica Račan Vlada će prijedlog proračuna s kojim će izići pred Sabor utvrditi na izvanrednoj sjednici idući utorak. Ministar financija u izjavi se osvrnuo i na, kako je rekao, neutemeljene ocjene da je loše što je ovogodišnji proračun dva puta rebalansiran, da Vlada stoga nema jasnu politiku i ne predviđa dobro, da se dobro ne ostvaruju prihodi proračuna, da se griješi u vezi s privatizacijskim prihodima. Na te primjedbe Crkvenac odgovara da se ni u jednom slučaju rebalansa nije odstupilo od principa, nisu se povećavali rashodi već je došlo do korekcija unutar proračuna. Privatizacijski prihodi u ovoj godini nisu ostvareni kako je bilo planirano, ali to je, kaže, pametno jer se reagiralo na nepovoljnu situaciju na tržištu, a tako je više ostalo i za privatizaciju u narednom razdoblju. "Držimo kontrolu nad cjelinom financija, postižu se racionalizacije rashoda i potrošnje, smanjuje deficit", kazao je Crkvenac. Istaknuo je pritom da je MMF jučer prihvatio izvješće o realizaciji stand by aranžmana s Hrvatskom, pozitivno ocjenjujući postignuća u fiskalnoj politici.