ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Rashodi konsolidiranog državnog proračuna za iduću godinu, prvi put zajedno s fondovima, iznosili bi 76 milijardi 887 milijuna kuna, što je 3,32 posto više nego konsolidirani i rebalansirani ovogodišnji
proračun od 74,4 milijarde kuna, prijedlog je koji Vlada s današnje sjednice upućuje u saborsku proceduru.
ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Rashodi konsolidiranog državnog
proračuna za iduću godinu, prvi put zajedno s fondovima, iznosili
bi 76 milijardi 887 milijuna kuna, što je 3,32 posto više nego
konsolidirani i rebalansirani ovogodišnji proračun od 74,4
milijarde kuna, prijedlog je koji Vlada s današnje sjednice upućuje
u saborsku proceduru. #L#
Ukupni bi prihodi konsolidiranog proračuna u idućoj godini
iznosili 73 milijarde 908 milijuna kuna. Ukupni deficit proračuna
bio bi 4,25 posto BDP-a.
Prema riječima ministra financija Mate Crkvenca od privatizacije
koja više ne bi išla u potrošnju, očekuje se 2,5 milijardi kuna, a
isti iznos očekuje se i od naplate starih potraživanja.
Prijedlog proračuna za iduću godinu rađen je po posve novoj
metodologiji i u njega su uključeni i prihodi i rashodi fondova
mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te Zavoda za zapošljavanje.
Njihovi prihodi i rashodi u idućoj godini bit će 25,18 milijardi
kuna.
Rashodi uže države bit će 48 milijardi i 19 milijuna kuna, što je za
1,5 do dvije milijarde kuna manje nego u prošloj i ovoj godini (49,6
milijardi kuna).
U rashode proračuna za iduću godinu - ukupnog iznosa od 76,887
milijardi kuna, uključena su i dva nova izvanproračunska fonda - za
razvoj i zapošljavanje, te za regionalni razvoj. Ta dva fonda
raspolagala bi s ukupno oko pet milijardi kuna. Financirali bi se
uglavnom prihodima od privatizacije.
Rashodi same središnje države, znači bez fondova i Zavoda, u idućoj
godini će biti niži nego u ovogodišnjem rebalansiranom proračunu.
Uz prijedlog proračuna Vlada će Saboru s današnje sjednice uputiti
i niz pratećih dokumenata i zakona. Vlada danas treba utvrditi i
razvojne prioritete u iduće dvije godine, paket zakona kojima se
mijenjaju zakoni o trošarinama (na automobile, pivo, naftne
derivate...), te zakonske prijedloge kojima bi osnovala dva nova
fonda - za razvoj i zapošljavanje i za regionalni razvoj.
Ministar Crkvenac istaknuo je da se, s obzirom na posljednje
događaje u svijetu, razrađuje i rezervna varijanta gospodarskog
rasta. Varijanta rasta od 3 do 4 posto može završiti na rastu od 1 do
1,5 posto i u tom slučaju državni proračun će se morati smanjiti za
najmanje tri milijarde kuna, rekao je Crkvenac.
(Hina) bn/bm ds