VUKOVAR, 15. studenoga (Hina- Željko Draženović) - U nedjelju, 18. studenog, na dan koji je Hrvatski sabor proglasio "Danom sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.", cijela će se Hrvatska još jednom u Vukovaru pokloniti pred nekoliko tisuća
žrtava srpske agresije na taj hrvatski podunavski grad.
VUKOVAR, 15. studenoga (Hina- Željko Draženović) - U nedjelju, 18.
studenog, na dan koji je Hrvatski sabor proglasio "Danom sjećanja
na žrtvu Vukovara 1991.", cijela će se Hrvatska još jednom u
Vukovaru pokloniti pred nekoliko tisuća žrtava srpske agresije na
taj hrvatski podunavski grad.#L#
Sve one koji na desetu obljetnicu vukovarskog holokausta ne budu
mogli doći u Vukovar gradonačelnik Vladimir Štengl pozvao je da u
predvečerje, 18. studenog, kad noć nadvlada dan, upale svijeće u
prozorima svojih domova te pokažu kako unatoč golemim razaranjima i
žrtvama koje je Vukovar dao u 86 dana srpske opsade, tama ipak nije
nadvladala svjetlo ni pravda nepravdu.
Te kasne jeseni 1991. Vukovar je napustila tužna kolona od 22 tisuće
Vukovaraca ili gotovo svaki drugi Vukovarac od 46.543 njegova
stanovnika 1991. Po još nepotpunim podatcima u obrani Vukovara
poginulo je oko 1700 branitelja i civila, više od četiri tisuće je
ranjeno, a oko pet tisuća ljudi je zarobljeno i odvedeno u logore u
Srbiji. Vukovar je branilo približno 1700 boraca ustrojenih u
početku listopada u 204. brigadu kojoj se priključio velik broj
dragovoljaca iz svih hrvatskih krajeva, pa i BiH i iseljeništva.
Nasuprot njima bilo je 40 do 60 tisuća dobro naoružanih i uvježbanih
srpskih vojnika s potporom 600 tenkova, topova i višecijevnih
raketnih bacača te neograničenom količinom streljiva koje su
nesmetano stizale.
Unatoč takvoj vojnoj nadmoći Srbi su u bitki za Vukovar pretrpjeli
goleme gubitke. Po podatcima u knjizi "Suzama do istine" Udruge
roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih
branitelja "Vukovarske majke" hrvatski branitelji uništili su
približno pet stotina srpskih oklopnih vozila, srušili 25 do 30
srpskih zrakopolova, broj mrtvih srpskih vojnika procjenjuje se na
10 do 15 tisuća, a ranjenih na 25 do 30 tisuća.
"Situacija je u Vukovaru i dalje kritična. Agresor je uspio
prodrijeti u neke dijelove grada, a posebno je kritično u Borovu
naselju, na Lušcu i na sajmištu. Vukovarski podrumi su prepuni,
civili u njima smješteni su jedan do drugog, svakog dana na sve
manjem prostoru, a stanje u vukovarskoj bolnici vrlo je teško
opisati", piše 14. studenoga 1991. u svojoj kronologiji "Rat za
Hrvatsku" vinkovački novinar Mladen Kevo. Dodaje da "kako god
završi bitka za Vukovar koja je u srijedu ušla u 82. ujedno i najteži
dan gotovo je potpuno izvjesno da će ovaj hrvatski grad biti groblje
za sahranu ideje o 'velikoj Srbiji'".
To se doista i dogodilo. Unatoč dobivenoj vukovarskoj bitki srpski
agresor u Vukovaru je izgubio rat s Hrvatskom. Cijena koju su
platili Vukovarci golema je. Osim velikog broja ubijenih i ranjenih
hrvatskih branitelja i civila oko osam tisuća njih prošlo je, po
podatcima Udruge bivših zatočenika srpskih koncentracijskih
logora, kroz srpske logore u kojim je, kako se navodi, ubijeno 30
do 40 posto zatočenika. Na popisu nestalih još je više od 700
Vukovaraca.
Iz masovne grobnice na vukovarskom Novom groblju, najveće grobnice
u poratnoj Europi uz onu u Srebrenici (BiH), 1998. ekshumirani su
posmrtni ostatci 936 žrtava. Te iste godine iz masovne grobnice kod
vukovarskog stadiona "Sloge" također su ekshumirani posmrtni
ostatci 71 osobe. Dvije godine prije na Ovčari, nedaleko od grada,
ekshumirani su posmrtni ostatci 200 osoba odvedenih 20. studenog
1991. iz Vukovarske bolnice. Krivci za te zločine haaški optuženici
pukovnik Mile Mrkšić, major Veselin Šljivančanin i kapetan
Miroslav Radić, koji su izravno sudjelovali i zapovijedali u
provedbi agresije na Vukovar i etničkom čišćenju, još su na slobodi
i nesmetano žive u SRJ. Hrvatska nestrpljivo očekuje da budu
privedeni Haaškom sudu, a to je, po mišljenju većine Vukovaraca, i
glavni preduvjet za početak zacjeljivanja dubokih vukovarskih
ratnih rana.
(Hina) žd vkn