POSLOVNI PREGLED BROJ 235

POSLOVNI PREGLED broj 235 10. - 16. studenoga 2001. SADRŽAJ: ? VLADIN PRIJEDLOG PRORAČUNA 'TEŽAK' GOTOVO 77 MILIJARDI KUNA 2 ? U PRORAČUNU ZA 2002. ZA RAZVOJ I ZAPOŠLJAVANJE PET MILIJARDI KUNA 2 ? NOVE TROŠARINE NA AUTOMOBILE - JEFTINIJI MANJI IZ EU, OSTALI POSKUPLJUJU 2 ? OTVORENI ŠALTERI REGOS-A I POČELE PRIJAVE U OBVEZNE MIROVINSKE FONDOVE 3 ? HFP O IZVJEŠĆU DRŽAVNE REVIZIJE: POSLOVALI SMO ZAKONITO 3 ? U LISTOPADU 383,5 TISUĆA NEZAPOSLENIH 3 ? PAD ZAPOSLENOSTI U RUJNU 3 ? PROSJEČNA NETO PLAĆA 3.567 KUNA 3 ? PAD BROJA ZAPOSLENIH U OBRTU I SLOBODNIM PROFESIJAMA 3 ? MALO GOSPODARSTVO BILJEŽI UMJERENI, ALI STALAN RAST ZAPOSLENIH 3 ? UKUPNA AKTIVA HRVATSKIH BANAKA 119 MILIJARDI KUNA 4 ? REGINTER NUDI OTKUP PREOSTALIH 5,95 POSTO DIONICA DALMATINSKE BANKE 4 ? FINANCIJSKA TRŽIŠTA 4 ? SMANJEN TEMELJNI KAPITAL PLIVE 6 ? PRIHODI PLIVE U DEVET MJESECI GOTOVO 3,6 MILIJARDE KUNA 6 ? USUGLAŠEN PROTOKOL O PROJEKTU INTEGRACIJE NAFTOVODA DRUŽBA I ADRIA 6 ? TDR POTVRDIO KAKO JE NJIHOVA TVRTKA KUPILA OBJEKT U NOVOM SADU 7 ? KONČAR I MICROSOFT POTPISALI UGOVOR O SURADNJI 7 ? U PLANU POVEĆANJE KAPACITETA ZRAČNE LUKE ZAGREB 7 ? MODEL I POČETNA CIJENA ZA PRODAJU CROATIA OSIGURANJA ZA 10 DANA 7 ? VARTEKS U DEVET MJESECI OSTVARIO 2,9 MILIJUNA KUNA BRUTO DOBITI 7 ? ZAGREBAČKA PIVOVARA: RAST PROIZVODNJE ZA 10 POSTO 8 ? VARAŽDINSKI "MATREX" GRADIT ĆE PROIZVODNU HALU 8 ? OTVORENA NOVA "KOKINA" FARMA 8 ? TRGOVAČKI SUD ODLUČIO O PRODAJI ŽELJEZARE SISAK 8 ? HRVATSKA NA KONFERENCIJI WTO-A PODRŽALA NOVU RUNDU PREGOVORA 8 ? GRČKA ĆE PRVA RATIFICIRATI SPORAZUM (SSP) HRVATSKE I EU 9 ? TOMAC: RATIFIKACIJA SSP-A EU-A I HRVATSKE MOGUĆA ZA GODINU DANA 9 ? POTPISAN UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI ČEŠKE I HRVATSKE 9 ? RAČAN O VAŽNOSTI CEFTA-E ZA HRVATSKU 9 ? U ZAGREBU OTVOREN REGIONALNI URED SVJETSKE BANKE 10 ? UNATOČ KRIZI U SVJETSKOM TURIZMU HRVATSKA SVE VIŠE ZANIMA BRITANCE 10 ? PREGOVORI VLADE I SINDIKATA: PLAĆE JAVNIH SLUŽBENIKA NEĆE PASTI 10 ? SINDIKAT NAJAVIO SERIJU PROSVJEDA PROTIV RESTRUKTURIRANJA INA-E 10 ? ZBOG POVEĆANJA TROŠARINA PIVO ĆE POSKUPITI 11,15 POSTO? 10 ? NAJAVLJEN SUSRET GOSPODARSTVENIKA ZAGREBA,LJUBLJANE I SARAJEVA 11 ? PRIZNANJE BEOGRADSKOG SAJMA HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI 11 1. AKTIVNOSTI VLADE, HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA I OSTALIH INSTITUCIJA VLADIN PRIJEDLOG PRORAČUNA 'TEŽAK' GOTOVO 77 MILIJARDI KUNA Rashodi konsolidiranog državnog proračuna za iduću godinu, prvi put zajedno s fondovima, iznosili bi 76 milijardi 887 milijuna kuna, što je 3,32 posto više nego konsolidirani i rebalansirani ovogodišnji proračun od 74,4 milijarde kuna, prijedlog je koji Vlada u četvrtak uputila u saborsku proceduru. Ukupni bi prihodi konsolidiranog proračuna u idućoj godini iznosili 73 milijarde 908 milijuna kuna. Ukupni deficit proračuna bio bi 4,25 posto BDP-a. Prema riječima ministra financija Mate Crkvenca od privatizacije koja više ne bi išla u potrošnju, očekuje se 2,5 milijardi kuna, a isti iznos očekuje se i od naplate starih potraživanja. Prijedlog proračuna za iduću godinu rađen je po posve novoj metodologiji i u njega su uključeni i prihodi i rashodi fondova mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te Zavoda za zapošljavanje. Njihovi prihodi i rashodi u idućoj godini bit će 25,18 milijardi kuna. Rashodi uže države bit će 48 milijardi i 19 milijuna kuna, što je za 1,5 do dvije milijarde kuna manje nego u prošloj i ovoj godini (49,6 milijardi kuna). U rashode proračuna za iduću godinu - ukupnog iznosa od 76,887 milijardi kuna, uključena su i dva nova izvanproračunska fonda - za razvoj i zapošljavanje, te za regionalni razvoj. Ta dva fonda raspolagala bi s ukupno oko pet milijardi kuna. Financirali bi se uglavnom prihodima od privatizacije. Rashodi same središnje države, znači bez fondova i Zavoda, u idućoj godini će biti niži nego u ovogodišnjem rebalansiranom proračunu. Uz prijedlog proračuna Vlada će Saboru s današnje sjednice uputiti i niz pratećih dokumenata i zakona. Vlada treba utvrditi i razvojne prioritete u iduće dvije godine, paket zakona kojima se mijenjaju zakoni o trošarinama (na automobile, pivo, naftne derivate...), te zakonske prijedloge kojima bi osnovala dva nova fonda - za razvoj i zapošljavanje i za regionalni razvoj. Ministar Crkvenac istaknuo je da se, s obzirom na posljednje događaje u svijetu, razrađuje i rezervna varijanta gospodarskog rasta. Varijanta rasta od 3 do 4 posto može završiti na rastu od 1 do 1,5 posto i u tom slučaju državni proračun će se morati smanjiti za najmanje tri milijarde kuna, rekao je Crkvenac. U PRORAČUNU ZA 2002. ZA RAZVOJ I ZAPOŠLJAVANJE PET MILIJARDI KUNA Tri četvrtine, ili 56 milijardi kuna, državnog proračuna za iduću godinu ići će za društvene troškove, a u Fond za razvoj i zapošljavanje usmjerit će se oko pet milijardi kuna, najavio je u ponedjeljak premijer Ivica Račan. Premijer nije rekao točan iznos proračuna za iduću godinu, no, on će iznositi oko 74 milijarde kuna. Od 56 milijardi kuna koji će ići za društvene troškove, 24 milijarde izdvojit će se za mirovine, 2,5 milijardi za dječje doplatke, porodiljne naknade i opremu za novorođenčad, 1,6 milijardi za naknade za bolovanje, 14,1 milijardu za plaće u državnoj upravi i javnom sektoru bez zdravstva, 11 milijardi za zdravstvenu zaštitu, 1,6 milijardi za socijalnu pomoć i naknade invalidima, oko jedne milijarde za naknade za nezaposlene. Proračun koji pripremamo bit će pravedan, a njegova socijalna dimenzija jaka, kazao je premijer Račan gostujući u emisiji Hrvatskog radija "Kako vlada Vlada". Najavio je i ambiciozan projekt onivanja Fonda za razvoj i zapošljavanje koji bi, po raznim osnovama, trebao raspolagati s oko pet milijardi kuna. Većina sredstava očekuje se od privatizacije, sredstva od koje će isključivo ići u taj Fond, odnosno razvoj, a ne kao do sada u proračunsku potrošnju. Ponovio je Vladinu čvrstu opredjeljenost za smanjenjem proračunskog deficita s ovogodišnjih 5,3 posto na 4,25 posto BDP-a u idućoj godini. NOVE TROŠARINE NA AUTOMOBILE - JEFTINIJI MANJI IZ EU, OSTALI POSKUPLJUJU Od početka iduće godine 4 do 5 posto bit će jeftiniji automobili niže klase uvezeni iz zemlja Europske unije, dok će osobna vozila više klase poskupiti, a poskupit će i automobili uvezeni iz zemalja izvan EU. Proizlazi to iz prijedloga povećanja trošarina na automobile koje je utvrdila Vlada i kao zakonske izmjene uputila Saboru. Od početak iduće godine, sukladno Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s EU, ukidaju se uz ostale i carine na uvoz osobnih vozila. Povećanje trošarina pak motivirano je potrebom ostvarivanja proračunskih prihoda za 2002. godinu. Iako se povećava posebni porez na osobne automobile, zbog ukidanja carine, ukupno porezno opterećenje za osobna vozila u odnosu na sadašnji zakon ne bi se povećavalo, ističu iz Ministarstva financija. Prema zakonskom prijedlogu posebni porez na osobne automobile i motocikle, bilo nove ili rabljene, vrijednosti do 50.000 kuna plaćao bi se 10 posto (do sada 5 posto), a na ostale je povećanje progresivno, odnosno ovisno o vrijednosti. Tako bi se na automobile vrijednosti od 50.000 do 100.000 kuna plaćala trošarina u iznosu 5.000 kuna te još 20 posto na iznos preko 50.000 kuna (sada 2.500 kuna i stopa od 10 posto). Na automobile čija je cijena od 100.000 do 150.000 kuna trošarina bi se od iduće godine plaćala u iznosu 15.000 kuna plus 37 posto na iznose iznad 100.000 kuna (sada 7.500 kuna i 15 posto). Trošarina na aute od 150.000 do 200.000 kuna vrijednosti iznosila bi po novome 33.500 kuna i 47 posto na iznos viši od 150.000 kuna (sada 15.000 kuna i stopa 20 posto), a na automobile vrijednosti od 200.000 do 250.000 kuna kupac bi morao dati 57.000 kuna plus 57 posto na iznos veći od 200.000 kuna (sada 25.000 kuna i stopa 25 posto). Na automobile čija je prodajna cijena od 250.000 do 300.000 kuna trošarina bi od početka iduće godine bila u apsolutnom iznosu od 85.500 kuna, te još 67 posto na iznos preko 250.000 kuna (sada 37.500 kuna i stopa 30 posto). Oni koji bi pak željeli voziti najluksuznije automobile skuplje od 300.000 kuna za trošarine će morali dati 119.000 kuna te još platiti 77 posto na iznos iznad 300.000 kuna. Vladine kalkulacije pokazuju da bi zbog novih trošarina manji automobili uvezeni iz EU od početka iduće godine mogli pojeftiniti 4 do 5 posto, a oni skuplji, primjerice iznad 200.000 kuna poskupiti 3 do 7 posto. Skuplji će biti i automobile koji se uvoze iz zemalja izvan EU. Takvi manji automobili poskupili bi oko 5 posto, a veći i do 20 posto, kaže ministar financija Mato Crkvenac. Kalkulacije Ministarstva financija rađene su na procjeni po kojoj bi se u idućoj godini na hrvatsko tržište uvezlo ukupno 50.000 osobnih automobila, od čega 40.000 iz EU. U proračun za iduću godinu bi se pak od trošarina na automobile trebalo sliti ukupno 471 milijun kuna. OTVORENI ŠALTERI REGOS-A I POČELE PRIJAVE U OBVEZNE MIROVINSKE FONDOVE Solidarnost je hrvatskom društvu potrebna, ali je apsolutna solidarnost neodrživa, pa je mirovinska reforma prilika da građani preuzmu na sebe odgovornost za svoju starost, izjavila je u četvrtak potpredsjednica Vlade Željka Antunović prigodom svečanog otvorenja šaltera Središnjeg registra osiguranika (Regos-a) u Zavodu za platni promet (ZAP). Otvaranjem 231 šaltera Regos-a u 159 poslovnica ZAP-a u Hrvatskoj počele su prijave u obvezne mirovinske fondove u koje će osiguranici uplaćivati pet posto od bruto plaće. Početak mirovinske reforme u rekordno kratkom roku pokazuje da Hrvatska ima snage provesti reforme od kojih je mirovinska jedna od najtežih, istaknula je Antunović dodavši da će Vlada u idućem razdoblju nastojati osigurati građanima posao i mogućnost štednje za starost. Prijave će za sve zaposlene koji će 1. siječnja biti mlađi od 40 godina trajati do 31. ožujka iduće godine, a za one između 40 i 50 godina do 30. lipnja. HFP O IZVJEŠĆU DRŽAVNE REVIZIJE: POSLOVALI SMO ZAKONITO Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) poslovao je zakonito u svim svojim aktivnostima, a pojedini nalazi iz izvješća Državne revizije o poslovanju HFP-a u 2000. zapravo odražavaju dotadašnju praksu rada u Fondu, koja je promijenjena dolaskom nove uprave (u ožujku 2000.), izjavio je u utorak predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković. Fond je, kaže Vojković, u 2000. povećao prihode u odnosu na 1999. za 12,64 posto, taj je trend nastavljen i u prvih devet mjeseci ove godine, a prihodi su porasli daljnjih 24,78 posto. Kao jedan od najvažnijih postignuća u radu izdvaja činjenicu da je poslovanje HFP-a u 2001. u cijelosti pokriveno vlastitim prihodima. Naime, dosad su se zbog nedostatka prihoda za poslovanje koristila sredstva od prodaja dionica i udjela. U prvih pak devet mjeseci ove godine Fond je ostvario višak prihoda u odnosu na troškove poslovanja u iznosu 34,5 milijuna kuna, kazao je Vojković na susretu s novinarima. Povod reagiranju bio je tekst o izvješću i nalazu Državnog ureda za reviziju objavljen u "Vjesniku" o prošlogodišnjem poslovanju HFP-a. Vojković drži da je riječ o neargumentiranom navođenju dijelova teksta bez obrazloženja Fonda koja su sastavni dio izvješća. 2. MAKROEKONOMSKI POKAZATELJI U LISTOPADU 383,5 TISUĆA NEZAPOSLENIH Potkraj listopada u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje evidentirano 383,5 tisuća nezaposlenih osoba, što je 1,8 posto više nego prethodnog mjeseca i 3,8 posto više nego u listopadu prošle godine. Od ukupnog broja nezaposlenih, 109,1 tisuća osoba ili 28,4 posto tražilo je posao prvi put, što je 2,7 posto više nego u isto lanjsko doba. Ostalih je 274,4 tisuće osoba ili 71,6 posto imalo prethodno radno iskustvo. Prema djelatnostima, prije prijavljivanja na evidenciju Zavoda najveći ih je broj radio u prerađivačkoj industriji, njih 73,5 tisuća ili 27,8 posto te u trgovini na veliko i malo, 53,4 tisuće ili 19,5 posto. PAD ZAPOSLENOSTI U RUJNU U Hrvatskoj je u rujnu zabilježen blagi pad zaposlenosti - ukupno je bilo zaposlenih 1.337.670 osoba, što je za 0,6 posto manje nego u mjesecu prije. Pritom je u rujnu broj zaposlenih u pravnim osobama iznosio 1.041.460, što je u odnosu na kolovoz manje za 0,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama, kojih je u rujnu bilo 221.437, bilježe pad od 1,4 posto. Istodobno aktivnih osiguranika - individualnih poljoprivrednika u rujnu je bilo evidentirano 74.773, a to je za 0,8 posto manje nego u mjesecu prije. Kod pravnih osoba, gledajući po pojedinim djelatnostima, blagi rast zaposlenosti u rujnu u odnosu na kolovoz bilježi se samo u obrazovanju za 0,4 posto te rudarstvu i vađenju, za 0,1 posto. Istodobno, kao posljedica sezonskih kretanja u restoranima i hotelima broja zaposlenih u rujnu bio je za 4,6 posto manji nego u mjesecu prije. Broj zaposlenih ukupno je u pravnim osobama u rujnu ove godine u odnosu na isti mjesec lani bio manji za 1,2 posto. PROSJEČNA NETO PLAĆA 3.567 KUNA Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za kolovoz ove godine iznosila je 3.567 kuna, što je u odnosu na srpanj nominalno više za 0,5 posto, a realno za 0,4 posto. Prosječna mjesečna isplaćena plaća za ovogodišnji kolovoz u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 5,9 posto, a realno za 1,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku. PAD BROJA ZAPOSLENIH U OBRTU I SLOBODNIM PROFESIJAMA Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u rujnu je u Hrvatskoj iznosio 221.437, što je 1,4 posto manje nego u prethodnom mjesecu, objavio je Državni zavod za statistiku. Od ukupnog broja zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama, 102.612 su bile žene. MALO GOSPODARSTVO BILJEŽI UMJERENI, ALI STALAN RAST ZAPOSLENIH Uz pad broja zaposlenih u ukupnom gospodarstvu, u protekle tri godine jedino malo gospodarstvo bilježi umjereni, ali stalni rast broja zaposlenih. Malo gospodarstvo, također, jedino ostvaruje i veće iznose ukupne dobiti od gubitaka. Istaknuto je to u srijedu na sjednici Vijeća malog gospodarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Članovi vijeća na sjednici su raspravljali o prijedlogu zakona o poticanju razvoja malog gospodarstva, kreditnim linijama za razvoj tog sektora, strategiji razvitka te rezultatima poslovanja poduzetnika u prošloj godini. Pomoćnica ministra za obrt, malo i srednje poduzetništvo Sanja Želinski-Matunec kazala je kako zakon o poticanju razvoja malog gospodarstva treba do kraja godine ići u drugo čitanje u Sabor. 3. BANKARSTVO I FINANCIJE UKUPNA AKTIVA HRVATSKIH BANAKA 119 MILIJARDI KUNA Ukupna aktiva bankovnog sustava u Hrvatskoj krajem listopada ove godine iznosila je 119,07 milijardi kuna, što je za 7,2 milijarde kuna ili 6,4 posto više nego na kraju prošle godine. Po podacima Hrvatske narodne banke u Hrvatskoj posluju 42 banke, od čega su 22 strane, 17 je privatnih domaćih banaka a tri su banke u državnom vlasništvu. Podaci o vlasničkoj strukturi banaka pokazuju sve veći udio stranog vlasništva koje je dominantno u hrvatskom bankarstvu. Udjel stranih banaka u ukupnoj aktivi bankarskog sektora u Hrvatskoj krajem prvog polugodišta porastao je na 88,2 posto, prema 84,1 posto krajem prošle godine. Istodobno se smanji udio u ukupnoj imovini bankarskog sektora privatnih domaćih banaka - sa 10,2 posto na koncu 2000. na svega 6,2 posto u lipnju ove godine. Udio banaka u državnom vlasništvu od 5,6 posto ostao je na približno istoj razini kao i na kraju 2000. kada je iznosio 5,7 posto. Uz proces stranog preuzimanja hrvatsko bankarstvo karakterizira i visok stupanj koncentracije. Tako dvije najveće banke (Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb) imaju udjel u ukupnoj aktivi bankovnog sustava od 47 posto. Na četiri pak najveće banke otpada 61 posto od ukupne aktive bankovnog sustava u Hrvatskoj. REGINTER NUDI OTKUP PREOSTALIH 5,95 POSTO DIONICA DALMATINSKE BANKE Tvrtka Reginter d.o.o. iz Zagreba, holding tvrtka koju kontrolira Charlemagne fond, objavila je javnu ponudu za otkupom preostalih 5,95 posto, odnosno 89.256 dionica Dalmatinske banke iz Zadra. Za svaku otplaćenu dionicu koja daje pravo glasa Reginter nudi 385 kuna po dionici, što je 92,5 posto veća cijena od nominalne. Kako su izvijestili u ponedjeljak sa Zagrebačke burze, društvo Reginter ima 1.307.744 redovne dionice Dalmatinske banke, u ukupnom nominalnom iznosu od 261.548.800 kuna, što čini 87,18 posto temeljnog kapitala Banke. Tvrtka SWR Investment Ltd., koja djeluje zajednički s društvom Reginter, ima 103.000 redovnih dionica u ukupnom nominalnom iznosu od 20,6 milijuna kuna, što čini 6,87 posto temeljnog kapitala Banke. Ukupno tako imaju u vlasništvu 94,05 posto temeljnog kapitala Dalmatinske banke, odnosno 1.410.744 dionice, u ukupnom nominalnom iznosu od 282.148.800 kuna. Temeljni kapital Banke iznosi ukupno 300 milijuna kuna, a podijeljen je na 1,5 milijuna redovnih dionica u nominalnom iznosu od 200 kuna. 4. FINANCIJSKA TRŽIŠTA U VIN INDEKSU I DIONICE LAGUNE IZ NOVIGRADA Na Varaždinskom je tržištu vrijednosnica (VTV) u četvrtak obavljena redovita revizija indeksa VIN, kojom su sve dosadašnje dionice ostale u sastavu indeksa, a uvjete za uključivanje u indeks zadovoljile su i dionice tvrtke Laguna Novigrad d.d. iz Novigrada, objavili su sa VTV-a. VIN indeks sada sadrži 12 dionica, a nije bilo potrebno ograničavati kapitalizaciju niti jednog društva. Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 09. do 15. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Pliva 340 370 370 14.754.741 Podravka 146,50 149 148 3.614.984 Viktor Lenac 118 129 125 658.088 Zagrebačka banka O 1.750 1.800 1.786,10 10.009.562 Arenaturist 42 43 42 12.025 Atlantska plovidba 43 43 43 8.944 Badel 1862 50 50 50 550 Croatia osiguranje-P 1.450 1.450 1.450 390.050 Croatia osiguranje-R 1.350 1.501 1.500 1.440.747 Dalmatinska banka 310 385 350 47.840 Elka 40 40 40 2.000 Rabac ugosti. i turizam 60 65 65 104.086 Istraturist 70 75 70 27.201 Jadranski naftovod 2.000 2.000 2.000 18.000 Jadran-turist 48 54 48 7.886 Karlovačka pivovara 490 500 490 70.020 Kraš 165 168 165 215.682 Privredna banka 150 155 152 655.110 Plava laguna 581 610 584 66.794 Riječka banka 181 200 190 3.362.071 Riviera 120 127 126 733.303 Slavonska banka 650 650 650 9.750 Splitska banka 200 215 200 78.625 Varaždinska banka 140 150 150 36.900 Varteks 31 33,50 31 18.552 Zagrebačka banka C 1.100 1.100 1.100 2.200 Zagrebačka pivovara 1.500 1.500 1.500 6.000 PIF Dom 43,50 51,00 48,51 362.092 PIF Expandia 39,98 39,98 39,98 3.278 PIF Pleter 25,04 27,00 27,00 19.827 PIF Slavonski 22,50 24,99 24,99 62.492 PIF Središnji nacionalni 47,00 57,00 57,00 42.508 DAB-O-05CA* 105,90 106,00 106,00 1.489.211 HZZO** 105,00 105,05 105,00 1.877.291 RHMF-O-049A*** 99,90 99,90 99,90 3.704.637 43.964.310 *obveznice Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka EUR 225 milijuna s kamatnom stopom od 8,375 posto godišnje, jamstvom Vlade Republike Hrvatske i dospijećem 19. prosinca 2005.godine-cijena u % nominale **obveznice Hrvaskog zavoda za zdravstveno osiguranje - cijena u % nominale ***obveznice RH EUR 200 milijuna, s rokom dospijeća 20. rujna 2004. s kuponom od 6,5 posto denominacijom u euru i namirom kamata i glavnice u kunama prema srednjem tečaju HNB-a - cijena u % nominale Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 09. do 15. studenoga (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Aci Opatija 482 482 482 8.194 Anita 1.550 1.550 1.550 4.650 Chromos boje i lakovi 100 186,80 100 33.038.132 Croatia osiguranje-R 1.400 1.400 1.400 7.000 Ericsson-Tesla 152 152,10 152 84,220 Hotel Intercontinental 95 95 95 6.175 Hoteli Rabac 62 70 70 66.226 Laguna 170 175 175 86.771 Liburnia riviera hoteli 450 450 450 2.250 MIV Varaždin 1.800 1.850 1.850 110.950 PPK Valpovo 80 80 80 480 Tankerska plovidba 300 300 300 3.000 Vetropak straža 80 80 80 6.580.480 PIF Dom 42,00 51,30 51,00 4.721.763 PIF Expandia 38,50 44,00 43,70 1.963.664 PIF Pleter 24,70 29,80 29,50 986.718 PIF Slavonski 21,90 26,20 26,00 1.704.707 PIF Sunce 18,00 22,00 22,00 1.042.872 PIF Središnji nacionalni 45,00 58,00 57,50 4.438.922 PIF Velebit 41,00 48,00 48,00 1.169.517 RHMF-A-A* 42,12 42,14 42,14 32.061 RHMJ-A-A* 42,03 42,10 42,07 251.782 56.310.554 *Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a Ministarstva financija - cijena u % nominale **Prava na dodjelu određenih dionica iz portfelja HFP-a namjenjenih pokriću kapitalnih izdataka Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo - cijena u % nominale Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnja u kunama Promet u kunama Prosječna kamata (%) Promet u kunama Prosječna kamata (%) 09. XI 20.400.000 19.400.000 4,79 15.500.000 4,39 12. XI 4.000.000 1.500.000 4,17 25.700.000 4,95 13. XI 2.000.000 2.000.000 5,00 24.000.000 4,50 14. XI 30.735.000 30.735.000 2,50 22.500.000 4,77 15. XI 26.700.000 26.700.000 2,00 14.600.000 3,58 Dnevni prosjek 16.767.000 16.067.000 3,69 20.460.000 5. TVRTKE SMANJEN TEMELJNI KAPITAL PLIVE Izvanredna Glavna Skupština dioničara farmaceutske kompanije Pliva odlučila je u srijedu smanjiti temeljni kapital tvrtke, povlačenjem ukupno 1.616.752 vlastitih redovitih dionica koje predstavljaju 8 posto temeljnog kapitala dioničkog društva. Na taj se način žele zaštititi interesi dioničara, a takav poslovni potez trebao bi izravno donijeti povećanje vrijednosti dioničarskog uloga, rekao je predsjednik Uprave Plive Željko Čović. Obraćajući se dioničarima na Skupštini održanoj u sjedištu tvrtke u Zagrebu, Čović je istaknuo kako se radi o poslovno uobičajenom potezu, kojeg mogu provesti samo snažne kompanije s viškom financijskih sredstava. Potkrijepio je to podatkom da su samo u SAD-u nedugo nakon terorističkih napada, svoj temeljni kapital odlučile smanjiti 193 kompanije, i to povlačenjem vlastitih dionica ukupne vrijednosti 21 milijarde američkih dolara. Pliva će, temeljem ranijeg ovlaštenja skupštine i dalje moći kupovati vlastite dionice do ukupno deset posto temeljnog kapitala, a najavljena je i mogućnost da se u izvjesno vrijeme realizira dogovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO) o podmirenju duga prema Plivi njenim dionicama iz državnog portfelja. Cijena Plivinih dionica trenutačno je apsolutno podcijenjena, ocijenio je Čović, rekavši kako su i svjetski analitičari njenu vrijednost procijenili na 550 kuna po dionici, odnosno 14 američkih dolara po GDR-u (petina dionice). Na cijenu Plivinih dionica utjecala je, no ne bitno, i nedavna nesreća koja se dogodila s neispravnim dijalizatorima, što je kompaniji, prema Čovićevim riječima, nanijelo više moralnu štetu u Hrvatskoj. Izrazio je žaljenje zbog te nesreće, podsjećajući kako Pliva nije bila proizvođač spornih dijalizatora te stoga ne može snositi i odgovornost, dodajući da Pliva "više nikad neće poslovati s američkom kompanijom Baxter". Poslovodstvo Plive ukratko je izvijestilo dioničare i o poslovnim rezultatima tvrtke u prvih devet mjeseci ove godine, izdvojivši tako da je samo tijekom trećeg tromjesečja ove godine dobit po dionici Plive porasla 43 posto, na 12,39 kuna PRIHODI PLIVE U DEVET MJESECI GOTOVO 3,6 MILIJARDE KUNA Farmaceutska kompanija Pliva u prvih devet mjeseci ove godine ostvarila je prihode u iznosu od gotovo 3,6 milijardi kuna što je, na usporedivoj osnovi, 6,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Prihod Plive u trećem ovogodišnjem tromjesečju iznosio je oko 1,16 milijardi kuna što je na usporedivoj osnovi (bez prihoda iz poslovnog programa Prehrane u 2000. koja je prodana), 18,4 postotno povećanje prihoda. Neto dobit Plive ostvarena u razdoblju od siječnja do rujna ove godine iznosila je 718,2 milijuna kuna ili 1,4 posto manje nego lani. Na usporedivoj osnovi (izuzme li se povrat preplaćenog poreza u trećem kvartalu lani, te niža sadašnja stopa poreza), neto dobit je porasla 14,8 posto. Na međunarodnim su tržištima prihodi Plive u prvih devet mjeseci porasli, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, 11,2 posto, na 2,63 milijardi kuna. Na hrvatskom tržištu, koje ostvaruje 23 posto od ukupnih prihoda Plivine grupe, ostvaren je prihod od 962,1 milijun kuna ili 4,5 posto manje u usporedbi s istim devetomjesečnim razdobljem lani. Pliva je početkom ovogodišnjeg srpnja svoje poslovanje reorganizirala putem pet divizija, odnosno poslovnih područja - Farmaceutika koja se odnosi na lijekove na recept, OTC koji se odnosi na lijekove u slobodnoj prodaji, Istraživanje, Kemija te Dijagnostika. Poslovodstvo Plive očekuje do kraja godine umjeren porast prihoda, uz predviđanje porasta dobiti po dionici za oko 4 posto u odnosu na prošlogodišnjih 52,82 kune. Ujedno se ističe kako će troškovi restrukturiranja tvrtke AWD biti značajno manji od prethodno očekivanih. USUGLAŠEN PROTOKOL O PROJEKTU INTEGRACIJE NAFTOVODA DRUŽBA I ADRIA Predstavnici hrvatskog Ministarstva gospodarstva i Jadranskog naftovoda (JANAF) te Ministarstva energetike Ruske Federacije, kompanije Transnjet i najvećih ruskih proizvođača nafte, usuglasili su u srijedu u Moskvi tekst protokola o projektu integracije naftovoda Družba i Adria. Kako se doznaje iz hrvatskog Ministarstva gospodarstva, Transnjet, kao jedini službeni operater isporuka nafte po integriranom naftovodu Družba-Adria, jamči isporuku nafte Jadranskom naftovodu. Ministarstvo vanjskih poslova Rusije pak preuzelo je obvezu osigurati što skorije potpisivanje međudržavnog sporazuma o integraciji naftovoda Družbe i Adrie. Sporazumom se, doznaje se, ujedno predviđa usaglašena tarifa koja ne prelazi 0,64 USD/100 tona/kilometar. Predsjednica Uprave JANAF-a Vesna Trnokop Tanta je izjavila kako su tim usuglašavanjem stvoreni preduvjeti da, temeljem garancije ruskog Transnjeta za prijevoz po fazama od pet, deset i petnaest milijuna tona, JANAF samostalno za svoj račun osigurava financiranje rekonstrukcije dionica naftovoda Sisak-Omišalj u iznosu od 20 milijuna dolara. TDR POTVRDIO KAKO JE NJIHOVA TVRTKA KUPILA OBJEKT U NOVOM SADU Tvornica duhana Rovinj (TDR) preko svoje tvrtke 'Rovita', registrirane u SR Jugoslaviji, kupila je u Novom Sadu industrijski objekt od tvornice strojnih alata 'Petar Drapšin', potvrdili su iz rovinjskog koncerna TDR. Ugovor se odnosi na objekt od 3.600 četvornih metara sa kompletnom infrastrukturom, u kome je bio pogon za proizvodnju alata od tvrdih metala, te 34 tisuće četvornih metara okolnog zemljišta. Dosadašnji bi vlasnik trebao izaći iz tog objekta u roku od 60 dana, napominju iz TDR-a, ističući svoju daljnju zainteresiranost za ulaganje na jugoslavenskom tržištu. Sredinom ove godine predstavnici TDR-a, grada Novog Sada i beogradske tvrtke Rovita potpisali su Protokol o izgradnji tvornice duhana u glavnom vojvođanskom gradu. Tim je protokolom predviđeno da rovinjski koncern uloži oko 70 milijuna njemačkih maraka u proizvodnju cigareta, otvori 200-tinjak radnih mjesta, te razvije primarnu proizvodnju duhana sa oko 1200 kooperanata u Vojvodini. KONČAR I MICROSOFT POTPISALI UGOVOR O SURADNJI Končar-Elektroindustrija i Microsoft Hrvatska potpisali su u srijedu na sajmu INFO na Zagrebačkom Velesajmu Sporazum o poslovno- tehnološkoj suradnji. Sporazum definira okvir dugoročne poslovne suradnje u razvoju, izgradnji, implementaciji i održavanju transparentnog informacijskog sustava Končar-Elektroindustrije te integraciji s informacijskim sustavima ovisnih i pridruženih društava. Sporazum, istaknuto je na potpisivanju, Končaru otvara mogućnost pristupa Microsoftovoj tehnologiji u ranim razvojnim fazama te obuhvaća tehnološku suradnju s Microsoft Consulting Services i intenzivnu suradnju na području stručnog obrazovanja. U PLANU POVEĆANJE KAPACITETA ZRAČNE LUKE ZAGREB Zračna luka Zagreb, s trenutačnim kapacitetom od 1,5 milijuna putnika godišnje, prvom bi fazom proširenja mogla taj kapacitet udvostručiti, na oko 3 milijuna putnika godišnje, rekao je u razgovoru s novinarima direktor Zračne luke Zagreb Boško Matković. Ovogodišnjem milijuntom putniku u Zračnoj luci Zagreb, u petak je, uz nazočnost novinara, Uprava Zračne luke i uručila novčanu nagradu od 2000 kuna. U posljednje tri godine kroz najveću hrvatsku zračnu luku prošlo je prosječno godišnje 1,2 milijuna putnika, uz stalan godišnji rast od oko pet posto. Nastavi li se takva dinamika, Zračna luka Zagreb dostigla bi maksimum svojih kapaciteta za 3 do 4 godine. Za projekt proširenja Zračne luke napravljen je i prednatječaj na kojem je izabrano pet ponuđača - svi iz inozemstva. Oni će se moći javiti na natječaj za proširenje zagrebačke Zračne luke kada bude objavljen. Kako se očekuje, vjerojatno će biti riječ o koncesijskom modelu izgradnje, a na taj način ne bi se angažirala izravno državna proračunska sredstva. Većinski vlasnik Zračne luke Zagreb je Republika Hrvatska s 55 posto udjela, grad Zagreb ima 35 postotni udio, dok Zagrebačka županija te Velika Gorica imaju po 5 posto udjela. MODEL I POČETNA CIJENA ZA PRODAJU CROATIA OSIGURANJA ZA 10 DANA Početna cijena i model privatizacije Croatia osiguranja nisu utvrđeni na sastanku u hrvatskoj Vladi, a takva bi odluka trebala biti donijeta u idućih deset dana, izjavio je u četvrtka na konferenciji za novinare predsjednik uprave Croatia osiguranja Marijan Čurković. Savjetnik za privatizaciju najveće hrvatske osiguravateljne kuće, CAIB, predložio je pet modela privatizacije: od prodaje inozemnom strateškom partneru, preko nekoliko varijanti prodaje preko burze, do eventualne izravne prodaje, kazao je Čurković. Dodao je kako će o modelu privatizacije ovisiti i početna cijena, a privatizacija bi trebala biti gotova do svibnja iduće godine. Prije odluke o modelu i početnoj cijeni čeka se usklađivanje izvješća savjetnika za privatizaciju i potvrđene Međunarodne revizije, na dan 30. rujna, kazao je Čurković. Interes za kupnju postoji i to od strane šest konkretnih inozemnih osiguravatelja koji su svoj interes već i pismeno iskazali, osam inozemnih osiguravatelja najavilo je svoj interes, a kao što je poznato nekoliko je domaćih pravnih osoba - poduzeća, potvrdilo svoju zainteresiranost da Croatia osiguranje ostane u domaćem vlasništvu. VARTEKS U DEVET MJESECI OSTVARIO 2,9 MILIJUNA KUNA BRUTO DOBITI Tekstilna industrija Varteks u prvih je devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila bruto dobit od 2,9 milijuna kuna, što je tek nešto više od četvrtine očekivanoga, objavilo je poslovodstvo te tvrtke. Konsolidirani su prihodi u spomenutom razdoblju iznosili 419,1 milijun kuna, što predstavlja 72,7 posto godišnjeg plana. Istodobno, rashodi su bili 416,2 milijuna kuna ili 73,6 posto godišnjeg plana. Prihodi na domaćem tržištu iznose 152,1 milijun kuna, odnosno, na razini su lanjskog ostvarenja. Glavnina tog iznosa, tj. 56 posto ostvarena je putem vlastitih maloprodajnih jedinica, što predstavlja porast od 4,7 posto prema prošloj godini. Prihodi sa inozemnog tržišta iznose 260,9 milijuna kuna, što je 0,6 posto manje nego u istom lanjskom razdoblje. Izvoz matice pritom je vrijednosno veći od lanjskog za 5,1 posto, dok izvoz Denim proizvoda zaostaje za prošlogodišnjim ostvarenjem za 6,8 posto. Kreditna zaduženost Varteksa na kraju rujna iznosila je 165,9 milijuna kuna, pri čemu je udio dugoročnih kredita 78,9 posto. ZAGREBAČKA PIVOVARA: RAST PROIZVODNJE ZA 10 POSTO Zagrebačka pivovara u prvih je deset mjeseci ove godine proizvela 1,45 milijuna hektolitara piva, deset posto više nego u isto vrijeme prošle godine, a tom količinom pivovara dodatno učvršćuje svoj leaderski položaj na hrvatskom tržištu. Izjavio je to u ponedjeljak na prezentaciji Božićnog piva generalni direktor Zagrebačke pivovare Boris Lalić. Lalić je iznio podatak prema kojem je u isto vrijeme ukupna industrija piva Hrvatske rasla po stopi od jedan posto, što dodatno potvrđuje snagu Zagrebačke pivovare koja već niz godina povećava i obara rekorde u svojoj proizvodnji. Prošle godine Zagrebačka je pivovara imala rekordnu proizvodnju od 1,54 milijuna hektolitara piva. Zagrebačka pivovara članica je belgijske pivarske grupacije Interbrew - drugog svjetskog proizvođača piva koji na godinu proizvodi 87 milijuna hektolitara piva. VARAŽDINSKI "MATREX" GRADIT ĆE PROIZVODNU HALU Varaždinska tvrtka "Matrex" iduće će godine izgraditi proizvodni prostor veličine dvije tisuće četvornih metara i to najvjerojatnije u slobodnoj industrijskoj zoni u Varaždinu. Investicija će biti ostvarena u suradnji s inozemnim poslovnim partnerom, kojem zasad se ne želi otkriti ime, rekao je u četvrtak na konferenciji za novinare većinski vlasnik tvrtke "Matrex" Stjepan Šilec. Tvrtka ostvaruje stalan uzlazni tren u poslovanju, godišnji porast prometa je deset posto, a prema podatcima Zavoda za poslovna istraživanja uvršteni su među dva posto najuspješnijih tvrtki u Hrvatskoj. U novoj proizvodnoj hali, u kojoj će biti zaposleno 30-ak novih radnika, obrađivat će se i prerađivat metal, odnosno riječ je o pogonu crne i obojene metalurgije, što je i osnovna djelatnost "Matrexa". OTVORENA NOVA "KOKINA" FARMA Nova suvremeno opremljena farma za uzgoj brojlera varaždinske "Koke", mesne industrije u sklopu poslovnog sustava "Vindije", otvorena je u srijedu u Jalkovcu nedaleko od Varaždina. U farmu na površini od 70 tisuća četvornih metara uloženo je 20,4 milijuna kuna. Na farmi se, po "Vindijinim" predviđanjima, namjerava proizvesti 2,6 milijuna kilograma mesa na godinu. Varaždinska "Koka" zadovoljava sve veterinarsko-sanitarne uvjete te posjeduje dozvolu za izvoz u zemlje Europske unije", istaknuo je direktor Profitnog centra "Koke" Nenad Klapač. "Koka" tako izvozi u Austriju, Veliku Britaniju, Švedsku i Italiju, a prodaja se "Kokina" pilećeg mesa u tim zemljama u zadnje tri godine povećala za čak 86 posto. U ovogodišnjem osmomjesečnom razdoblju prodaja se u te zemlje povećala za još 46 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem. Takvi proizvodno-prodajni rezultati omogućili su, kako je istaknuo glavni direktor "Vindije" Dragutin Drk, da "Vindijin" poslovni sustav prošle godine zaposli 125, a ove godine 375 novih radnika. "Koka" je i prva mesna industrija u Hrvatskoj koja je dobila certifikat ISO 9001. TRGOVAČKI SUD ODLUČIO O PRODAJI ŽELJEZARE SISAK Odlukom Stečajnog vijeća Trgovačkog suda u Zagrebu stvoreni su uvjeti za ulazak stranog strateškog partnera u Željezaru Sisak koja je u stečaju s preustrojem od 8. rujna ove godine. Kao najozbiljniji mogući strateški partneri spominju se slovačka željezara Podbrezova i austrijsko-ruska tvrtka Turboimpex. Stečajno je vijeće u petak odlukom zadužilo stečajnog upravitelja da odmah pristupi unovčenju dijela imovine Željezare Sisak, koja se sastoji od pogona i zaliha. To se može učiniti neposrednom pogodbom s kupcem, isključivo u cijelosti i uz nekoliko uvjeta. U Odluci se navodi da će se dio imovine - proizvodnih i uslužnih pogona: PC Šavne cijevi, PC bešavne cijevi, PC Hladna prerada, Servisni centar i Stručne službe te sva pomoćna postrojenja, oprema, strojevi te transportna sredstva neophodna za obavljanje djelatnosti, strateškom partneru ponuditi za simboličnu cijenu od jedne kune. Nadalje, sve zalihe kratkotrajne imovine (sirovina, poluproizvoda, proizvodnje u toku, gotovih proizvoda, rezervnih dijelova, kancelarijskog materijala, reprometerijala idr.) prodat će se po tržišnoj cijeni na dan sklapanja ugovora o prodaji te imovine. Imovina se dakle može prodati isključivo u cijelosti, a kupac bi se obvezao na zapošljavanje i ulaganje. Tako bi se strateški partner obvezao na zapošljavanje najmanje 1.700 radnika stečajnog dužnika, a taj se broj ne smije smanjiti u narednih pet godina. Kupac bi bio dužan u remont postrojenja i opreme uložiti 2,5 milijuna eura, te investirati u modernizaciju postrojenja i opreme dodatnih 7,5 milijuna eura i to do kraja iduće godine. Ukupno bi trebalo uložiti najmanje 10 milijuna eura. 6. MEĐUNARODNA SURADNJA HRVATSKA NA KONFERENCIJI WTO-A PODRŽALA NOVU RUNDU PREGOVORA Na IV. ministarskoj konferenciji Svjetske trgovačke organizacije (WTO), koja se održava u Dohi u Kataru, Hrvatska je u nedjelju pružila snažnu podršku pokretanju nove runde multilateralnih pregovora o liberalizaciji svjetske trgovine. "Pokretanje nove, sveobuhvatne runde multilateralnih trgovinskih pregovora je imperativ" ministarskog skupa u Dohi, rekao je u svom govoru na konferenciji voditelj hrvatskog izaslanstva, ministar za europske integracije Neven Mimica. Proces "daljnje liberalizacije trgovine i jačanja sustava WTO-a" najbolje je sredstvo za dugoročni ekonomski rast i održivi razvoj kojem i Hrvatska želi pridonijeti, dodao je. "Hrvatska po prvi put sudjeluje na ministarskoj konferenciji WTO-a kao punopravna članica i to u vrlo delikatnom trenutku kada se odlučuje o tome je li moguće pokrenuti novu rundu pregovora", izjavio je ministar Mimica u telefonskom razgovoru za Hinu. Hrvatska se založila za "sveobuhvatne pregovore", kakve traže EU i razvijene zemlje, dok su primjerice zemlje ASEAN-a i druge azijske zemlje za segmentirane pregovore, a zemlje u razvoju protiv novih pregovora dok se ne provede dogovoreno iz Urugvajske runde. Uspjeh konferencije stoga je vrlo upitan, a po riječima glasnogovornika WTO-a Keitha Rockwella "nikako nije sigurno" da će razlike u stajalištima biti prevladane do završtka skupa u utorak navečer. U subotu je osnovano šest radnih skupina koje rade na postizanju kompromisa. Hrvatska je naglasila kako obveze koje je preuzela u procesu pristupa WTO-u nadmašuju one koje su zemlje članice preuzimale u Urugvajskoj rundi, te bi joj stoga moguće nove obveze o spuštanju carinskih tarifa, posebice u poljoprivredi, pričinile poteškoće, rekao je ministar Mimica. Jednaku je rezervu iskazalo i još sedam novoprimljenih članica WTO-a (Albanija, Gruzija, Jordan, Kirgistan, Litva, Moldavija i Oman) koje su na sastanku u subotu, zajedno s Hrvatskom, preložile da se u ministarskoj deklaraciji i budućim pregovorima za njih predvidi "određeni mehanizam fleksibilnosti" kako bi se izbjeglo preklapanje obveza. Ministar Mimica u svom je govoru ukazao i na važnost koju Hrvatska, kao mala i otvorena tranzicijska ekonomija, pridaje liberalizaciji trgovine na regionalnoj razini, istaknuvši njezino uključivanje u mrežu lokalnih sporazuma o slobodnoj trgovinu i potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU. Sudjelovanje na konferenciji WTO-a, ministar Mimica iskoristio je i za bilaterale kontakte, pa je tako o sklapanju sporazuma o slobodnoj trgovini razgovarao s čelnicima izaslanstava Rumunjske, Turske i baltičkih zemalja. GRČKA ĆE PRVA RATIFICIRATI SPORAZUM (SSP) HRVATSKE I EU Grčka će biti prva zemlja Europske unije koja će ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji, najavio je u ponedjeljak predsjednik grčkog parlamenta nakon razgovora s predsjednikom Hrvatskog sabora. "To je dobra vijest za Hrvatsku", komentirao je Zlatko Tomčić, koji na čelu hrvatskog izaslanstva od nedjelje boravi u Grčkoj, na poziv Apostolosa Kaklamanisa, predsjednika grčkog parlamenta. Iz izvora hrvatskog izaslanstva doznaje se da bi do ratifikacije moglo doći na proljeće iduće godine. Nakon što je hrvatski premijer Ivcia Račan prošli mjesec potpisao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, saborsko izaslanstvo u Grčkoj lobira za ratifikaciju tog sporazuma kod svojih kolega iz zemalja EU-a. Očekuje se da bi proces ratifikacije mogao trajati dvije godine. TOMAC: RATIFIKACIJA SSP-A EU-A I HRVATSKE MOGUĆA ZA GODINU DANA Hrvatska bi proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju mogla završiti za godinu dana, ali mora ostvariti onakav regionalni pristup na kakav je spremna, rekao je u utorak u Ateni potpredsjednik Sabora i predsjednik saborskog Vanjskopolitičkog odbora Zdravko Tomac. "Realno je očekivati da taj proces traje godinu dana (...) jesmo za regionalnu suradnju ali ne za regionalnu suradnju gdje se Hrvatsku tjera u odnose sa zemljama s kojima nema interesa uspostaviti takve odnose", rekao je Tomac. Tomac je to rekao nakon razgovora hrvatskog saborskog izaslanstva s predstavnicima grčkih parlamentarnih Odbora za vanjsku politiku, gospodarstvo i EU.Predsjednik Sabora s grčkim domaćinima razgovarao je i o unapređivanju međuparlamentarnih odnosa te o Jadransko-jonskoj inicijativi. Grčka je prije dva mjeseca od Hrvatske preuzela predsjedanje Jadransko-jonskom inicijativom, u sklopu koje skupina od sedam zemalja regije razvija više projekata među kojima je hrvatskoj javnosti najinteresantniji projekt Jadransko-jonske autoceste od Trsta do Atene. POTPISAN UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI ČEŠKE I HRVATSKE Hrvatska i Češka potpisale su u ponedjeljak u Pragu Ugovor o slobodnoj trgovini, čijim će stupanjem na snagu 1. siječnja iduće godine carinska stopa u razmjeni industrijskih proizvoda dviju zemalja iznositi nula posto, a trgovina poljoprivrednim proizvodima uređena je listama koncesija s obiju strana. Ugovor su potpisali zamjenica ministra gospodarstva Maja Brinar i zamjenik češkog ministra industrije i trgovine Jiri Maceška. Robna razmjena između Hrvatske i Češke u prvih osam mjeseci ove godine povećana je 25,6 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje i iznosila je 162,4 milijuna dolara, no i dalje je u razmjeni vidljiv veliki hrvatski deficit. Naime, hrvatski je izvoz u osam mjeseci bio 18 milijuna dolara, što je povećanje od 26 posto, dok je uvoz povećan za isti postotak, i iznosio je gotovo 140 milijuna dolara. Potpisom Ugovora, izjavila je Brinar, stvaraju se uvjeti za povećanje ne samo trgovinske razmjene, već ukupne gospodarske suradnje dviju zemalja. Hrvatska i Češka dosad su, podsjeća hrvatska zamjenica ministra gospodarstva, potpisale i 20 različitih bilateralnih ugovora o suradnji na različitim područjima djelatnosti. Na upit o deficitu u robnoj razmjeni Brinar ističe da se taj debalans indirektno zatvara kroz prihode od čeških turista. Potpis na Ugovor o slobodnoj trgovini s Češkom stavljen je nakon što su u nepunih sedam dana potpisani slični ugovori sa Slovačkom i Poljskom. Tako sada Hrvatska ima potpisane bilateralne ugovore o slobodnoj trgovini s pet zemalja članica CEFTA-e (već su potpisani sporazumi s Mađarskom i Slovenijom), a uskoro se očekuje i potpisivanje sporazuma s Bugarskom i Rumunjskom. Time bi se stekli svi preduvjeti za uključenje Hrvatske u CEFTA-u, a taj bi proces trebao biti završen u proljeće 2002. RAČAN O VAŽNOSTI CEFTA-E ZA HRVATSKU Članstvo u CEFTA-i Hrvatskoj će omogućiti ulazak u željeni krug europskih zemalja i udaljavanje od Balkana, izjavio je u četvrtak hrvatski premijer Ivica Račan, koji sudjeluje na summitu zemalja Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) u Bukureštu. "CEFTA je za Republiku Hrvatsku izuzetno važna, jer ona omogućuje da budemo u europskom društvu u kojem želimo biti i da smo malo manje na Balkanu", izjavio je Račan, uoči početka skupa koji se u petak održava u Palači parlamenta u Bukureštu. On je izrazio uvjerenost da će summit potaknuti dovršetak preostalih pregovora Hrvatske s članicama CEFTA-e i ispunjenje uvjeta za njezino članstvo u toj asocijaciji. Prema nekim očekivanjima Hrvatska bi mogla postati članicom te asocijacije slobodne trgovine u proljeće 2002. u vrijeme slovačkog predsjedanja CEFTA-om koje počinje u veljači iduće godine. U ZAGREBU OTVOREN REGIONALNI URED SVJETSKE BANKE Svjetska banka otvorila je u Zagrebu svoj regionalni ured, kojim će pokrivati djelovanje i programe pomoći Svjetske banke u Bugarskoj, Hrvatskoj i Rumunjskoj. Premještaj regionalnog ureda iz Washingtona u Zagreb, kaže se u priopćenju novog regionalnog ureda čije je sjedište od ponedjeljka i službeno u Zagrebu, u sklopu je politike decentralizacije Banke kako bi povećali primjenu pomoći zemljama članicama te bili efikasniji u poticanju gospodarskih reformi i ukupnog razvitka. UNATOČ KRIZI U SVJETSKOM TURIZMU HRVATSKA SVE VIŠE ZANIMA BRITANCE Unatoč 15-postotnom padu bookinga za putovanja u inozemstvo zbog terorističkih napada na SAD zanimanje Britanaca za putovanje u Hrvatsku i dalje je u porastu pa se u idućoj godini može očekivati najmanje 5 posto više turista iz te zemlje nego ove godine, kazala je u ponedjeljak u Londonu ministrica turizma Pave Župan Rusković. To ujedno potvrđuje i da se Engleska vraća u Hrvatsku što je vrlo važno za hrvatski turizam budući je Velika Britanija jedno od najvećih svjetskih turističkih tržišta, rekla je Župan Rusković na konferenciji za novinare u sklopu Svjetskog turističkog sajma WTM u Londonu. Do kraja ove godine očekuje se i do 100.000 dolazaka britanskih turista u Hrvatsku što će značiti porast od 18 do 20 posto u odnosu na prošlu godinu, a dolazaka bi bilo i više kada bi Hrvatska imala više kreveta u hotelima više kategorije i bolju zrakoplovnu povezanost sa Velikom Britanijom. Zbog tih nedostataka britanski su turisti u strukturi noćenja stranih turista u Hrvatskoj sudjelovali sa svega 1,1 posto (u prvih devet mjeseci ove godine) te unatoč visokom postotku rasta ovogodišnjih dolazaka i noćenja u odnosu na lani ipak još nisu vratili, kako je rekla ministrica, "stari sjaj" na hrvatskom turističkom tržištu koji su imali u predratnom razdoblju kada su 1990. ostvarili 4,521.750 noćenja u Hrvatskoj. 7. SINDIKATI PREGOVORI VLADE I SINDIKATA: PLAĆE JAVNIH SLUŽBENIKA SLIJEDEĆE GODINE NEĆE PASTI Osnovica za plaće javnih službenika u idućoj će godini ostati ista i iznosit će 4.232 kune, pa plaće zaposlenih u javnom sektoru neće pasti, izjavili su u ponedjeljak sindikalci nakon pregovora s Vladom o novom Temeljnom kolektivnom ugovoru za javni sektor. "Osnovica za plaće ostaje ista i plaće neće padati, a porast će samo onim službenicima kojima će porasti koeficijenti", izjavio je novinarima dopredsjednik Matice sindikata javnih službi Vilim Ribić. Po riječima sindikalaca, u Vladinu prijedlogu izmjena Uredbe o koeficijentima, koji im je predstavio zamjenik premijera Goran Granić, izvršene su samo kozmetičke promjene. Predsjednik Sindikata zaposlenih u kulturi Ferdo Boban rekao je da u izmjenama uredbe nema značajnijih promjena koeficijenata za javne službenike sa srednjom i nižom stručnom spremom, a razočarane će ostati i medicinske sestre kojima su nakon donošenja uredbe u lipnju plaće najviše pale. SINDIKAT NAJAVIO SERIJU PROSVJEDA PROTIV RESTRUKTURIRANJA INA-E Sindikat INA-e i naftnog gospodarstva (SING) najavio je u utorak seriju prosvjeda protiv najavljenog restrukturiranja hrvatske naftne kompanije te politike Vlade i Uprave koji jednostrano, mimo kolektivnih ugovora, uređuju materijalna prava radnika INA-e i drugih državnih poduzeća. Na zahtjev radnika Sektora tehničkog servisa, čije je izdvajanje iz INA-e u tijeku, SING će 20. studenoga pred upravnom zgradom organizirati prvi u nizu prosvjeda. "Dovedeni smo pred Rubikon i ovoga puta ćemo ga prijeći", izjavio je na konferenciji za novinare tajnik SING-a Dubravko Šurina. Sindikalci zahtijevaju potpisivanje kolektivnog ugovora i povoljnije uvjete za izdvajanje neosnovnih djelatnosti. Traže da INA s novoosnovanim tvrtkama potpiše dugoročne ugovore, zaštitu od stečaja i pravo radnika da se vrate u INA-u u slučaju neuspjeha na tržištu. 8. UDRUGE ZBOG POVEĆANJA TROŠARINA PIVO ĆE POSKUPITI 11,15 POSTO? Najavljeno povećanje trošarina, odnosno posebnog poreza na pivo vjerojatno će dovesti do proporcionalnog povećanja maloprodajne cijene piva za 11,15 posto, objavljeno je u četvrtak iz Strukovne grupacije proizvođača piva, slada i hmelja Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Kao posljedica prihvaćanja takvog povećanja poreza na pivo za 50 posto odnosno sa 120 kuna po hektolitru (kn/hl) na 180 kn/hl doći će i do rasta udjela posebnog poreza u maloprodajnoj cijeni piva na 21,14 posto. Ukupno porezno opterećenje povećat će se na gotovo 40 posto, stoji u analizi "Povećanje posebnog poreza na pivo, porezni prihodi i položaj pivarske industrije" koji je HGK dostavio Odboru za gospodarstvo Sabora i nadležnim ministarstvima. Jedan od zaključaka analize je i da će rast trošarina, jer je to drugo povećanje posebnog poreza za 50 posto unazad godinu dana, dovesti do pada prodaje domaćeg piva već iduće godine za 7,8 posto s tendencijom nastavka pada. Istodobno se očekuje porast udjela prodaje uvoznog piva sa sadašnjih 4,8, na 18,5 posto. Pivari upozoravaju i na pad svojih prihoda za oko 927 milijuna kuna do 2005. godine, no istodobno će to značiti i pad poreznih prihoda u državni proračun zbog smanjenja priljeva od poreza na dobit te prihoda od plaća jer će doći i do smanjenja broja zaposlenih u pivarskoj industriji. Zaključujući kako je posebni porez na pivo u Hrvatskoj već sada vrlo visok i da svrstava Hrvatsku na prvo mjesto od svih tranzicijskih zemalja, pivari napominju da će predloženim povećanjem Hrvatska "skočiti" na šesto mjesto po visini trošarina. Prema indeksu porezne opterećenosti Hrvatska je već sada na prvom mjestu, navodi se u analizi. NAJAVLJEN SUSRET GOSPODARSTVENIKA ZAGREBA,LJUBLJANE I SARAJEVA Susret predstavnika gospodarstava i gospodarskih komora Zagreba, Ljubljane i Sarajeva održat će se 7. prosinca u Ljubljani, najavljeno je iz HGK-Komore Zagreb. Središnja tema susreta bit će upoznavanje s iskustvima slovenskih poduzeća u procesu pridruživanja Slovenije Europskoj uniji, kao i poslovni razgovori gospodarstvenika. Svoje su sudjelovanje u Ljubljani potvrdile tvrtke ALSTRO, Elektrokontakt, Ericsson Nikola Tesla, Free Port, Inker, Strojar, Končar, Elka, Agrokor i Marius-ATM. Tom će se prilikom potpisati i Sporazum o suradnji Komore Zagreb i Območne zbornice Ljubljane. PRIZNANJE BEOGRADSKOG SAJMA HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI Beogradski sajam u srijedu je dodijelio posebno priznanje Gospodarskoj komori Hrvatske za ukupan nastup na tekućem 39. Međunarodnom sajmu namještaja. Sajam traje do petka kada će i na svečanosti biti uručeno ovo priznanje. Sajam dodjeljuje 18 priznanja "Zlatni ključ" i "Srebrni ključ" a u petak će biti poznati dobitnici. Najzapaženiji izlagači su iz Slovenije, Hrvatske i pojedini jugoslavenski izlagači. 9. POSEBAN PRILOG SANTINI: OČEKIVANA EKONOMSKA KRETANJA SE NE OSTVARUJU Očekivana ekonomska kretanja u ovoj se godini ne ostvaruju i stoga predstoji mukotrpna aktivnost Vlade da "nadoknadi" propušteno i ostvari zacrtano, ocijenio je u utorak ekonomist Guste Santini na okruglom stolu "Ekonomska politika - kako iz krize". Privredna aktivnost na nivou od 80 posto predratnog društvenog proizvoda, tečaj kune kao politički cilj, neodrživa participacija države u finalnoj raspodjeli društvenog proizvoda, pokrivenost uvoza izvozom od svega 50 posto, inozemni dug veći od 11 milijardi dolara tek su neki od pokazatelja stanja krize u Hrvatskoj, ističe Santini.U svom prilogu u novom broju časopisa za ekonomsku teoriju i politiku "Ekonomija/Economics", Santini kaže kako je, da bi se shvatili problemi, dovoljno podsjetiti da samo servisiranje inozemnog duga u 2002. u iznosu od 650 milijuna dolara pretpostavlja rast privredne aktivnosti od 3,25 posto. "Kako će se taj rast teško ostvariti to znači da ćemo u sljedećoj godini biti siromašniji nego što smo ", smatra Santini. Da bi se poboljšalo stanje u gospodarstvu Santini drži da bi, među ostalim, bilo potrebno formirati snažnu nacionalnu komercijalnu banku, kao i osiguravateljsko društvo, pokrenuti aktivnosti za formiranje tržišta kapitala, redizajnirati javni sektor i dr.Govoreći o izravnim inozemnim ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo, jedna od autorica priloga u časopisu Radmila Jovančević kazala je kako je vrlo malo izravnih ulaganja imalo karakter "greenfield" investicija koja su gradnjom i proizvodnjom otvarali nova radna mjesta. Dodala je kako su najveći dio investicija bila preuzimanja i kupovina domaćih poduzeća i njihovo uklapanje u multinacionalne ekonomske sustave. Da bi se privukle strane investicije, po njezinom je mišljenju, potrebno, između ostalog, ići u pravcu jačanja marketinga vlastite zemlje, te definirati strateške odrednice privlačenja investicija u djelatnosti koje su svjetski konkurentne i ujedno znače lokomotivu razvoja vlastitog gospodarstva. HRVATSKA MORA IZGRADITI INFORMACIJSKO DRUŠTVO Hrvatska mora izgraditi informacijsko društvo, a ključna područja kojima treba informatička tehnologija su školstvo, državna uprava, pravosuđe te zdravstvo, rečeno je, između ostalog, u ponedjeljak na konferenciji za novinare, sazvanoj povodom 10 godina postojanja Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet. Smatramo da su dosadašnje iskustvo i znanje CARNeta od kapitalnog značaja, te kako ih treba iskoristiti u izgrađivanju informacijskog društva u Hrvatskoj, rekao je Predrag Pale, jedan od osnivača CARNet-a. On smatra također kako bi država trebala imati središnju agenciju, odnosno neku vrstu zajedničke službe za informatiku koja bi objedinjavala pojedine poslove s područja informatike (nadzor, kontrolu, središnje baze podataka i sl.) Ravnateljica CARNet-a Jasenka Gojšić napomenula je kako je ta ustanova osnovana s ciljem povezivanja znanstveno-istraživačkih institucija u Hrvatskoj u jedinstvenu mrežu te na Internet, a sada je vrijeme za novi suvremeniji način rada te ustanove. U tom smislu CARNet će i osigurati infrastrukturu, znanje i potrebne resurse pojedincima i organizacijama koje žele graditi Hrvatsku kao informacijsko društvo, u čemu je akademska zajednica aktivan partner. CARNet povezuje svih 166 akademskih ustanova u Hrvatskoj na 204 lokacije i ima više od 57 tisuća korisnika. NA ZV-U OTVORENI INFO I INTERLIBER Informacijske i općenito nove tehnologije jedne su od nužnih pretpostavki za snažniji gospodarski razvoj Hrvatske, a cilj Vlade je da do 2006. godine Hrvatska bude spremna za priključenje Europskoj uniji, rekao je zamjenik premijera Goran Granić koji je u utorak na Zagrebačkom Velesajmu otvorio 33. Međunarodni sajam informacijske tehnologije - INFO, te 24. međunarodni sajam knjiga i učila Interliber-Educa. Infromacijske tehnologije ključna su karika u razvoju i otvorenosti hrvatskog društva, a Vlada od početka svog mandata smatra kako novim tehnologijama može ubrzati razvoj Hrvatske, rekao je Granić. Zamjenik premijera prvu je elektroničku sjednicu Vlade najavio za posljednji tjedan ove godine. Na sajamskim priredbama Info i Interliber-Educa ove se godine predstavljaju ukupno 503 izlagača, na oko 20 tisuća četvornih metara. Na sajmu informacijske tehnologije predstavit će se 353 izlagača iz 21 zemlje svijeta. Info sajam održava se ove godine pod pokroviteljstvom Povjerenstva za internatizaciju Vlade Republike Hravtske, a Info partner je tvrtka Ericsson Nikola Tesla.