VLADA PREDLAŽE KONSOLIDIRANI PRORAČUNA ZA 2002. OD 76,88 MILIJARDI

VLADA PREDLAŽE KONSOLIDIRANI PRORAČUNA ZA 2002. OD 76,88 MILIJARDI KUNA Vlada za iduću godinu predlaže konsolidirani državni proračun, dakle onaj u kojeg su uključeni i fondovi, u iznosu od 76 milijardi 887 milijuna kuna. Ukupni prihodi takvog konsolidiranog proračuna iznosili bi 73 milijarde 908 milijuna kuna, prijedlog je s kojim Vlada s današnje sjednice ide pred Sabor. Uz to Vlada je Saboru uputila i dokument s razvojnim prioritetima u iduće dvije godine, te niz zakonskih prijedloga, među kojima je i paket vezan za trošarine. Prvi put u proračun bi bili uključeni i fondovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, Zavoda za zapošljavanje, te dva nova fonda - za razvoj i zapošljavanje, te za regionalni razvitak. Usporedba s ovom godinom, u kojoj konsolidirani i rebalansirani proračun iznosi 74,4 milijarde kuna, pokazuje da bi povećanje iduće godine bilo 3,32 posto. Prema riječima ministra financija Mate Crkvenca ukupni rashodi državnog proračuna u idućoj godini planirani su u iznosu 73,2 milijarde kuna, a prihodi u iznosu 70,3 milijarde. Kada se od toga oduzme 25,18 milijardi kuna za mirovinsko, zdravstveno, zapošljavanje, dolazi se do 48,019 milijardi kuna uže državne potrošnje. Tako bi uža državna potrošnja, koja je prošle i ove godine bila oko 49,6 milijardi, u idućoj godini bila manja za 1,5 do 2 milijarde kuna, kaže Crkvenac. To ujedno znači i smanjenje udjela uže državne potrošnje u BDP-u za 1,6 posto. Ministar financija kao osnovne značajke predloženog proračuna za 2002. ističe smanjenje ukupnog deficita na 4,25 posto BDP-a (ove godine 5,3 posto), smanjenje tekućeg deficita s ovogodišnjih 4,5 milijardi kuna na oko milijardu u idućoj godini, te smanjenje zaduženja sa 11,7 milijardi ove godine na 7,4 milijarde kuna iduće. Servisiranje pak duga i u idućoj je godini visoko i trebat će otplatiti 10,7 milijardi kuna glavnice i kamata (ove godine 11,1 milijarda). Crkvenac je najavio da se od privatizacije u idućoj godini očekuje oko 2,5 milijarde kuna. Ti prihodi više neće služiti potrošnji, već će se u cijelosti usmjeriti u dva nova fonda - za razvoj i zapošljavanje, te za regionalni razvoj. U te će fondove biti transferirani i određeni iznosi iz proračuna. Premijer Ivica Račan ocijenio je da je predloženi proračun za iduću godinu razvojni i maksimalno socijalno pravedan. Kao njegove osnovne ciljeve ističe rasterećenje gospodarstva, štedljivost u državnoj potrošnji, poticanje razvoja i zapošljavanja, nastavak reformi, nastavak ekonomske stabilnosti i jačanja međunarodnog rejtinga države, nastavak smanjenja međunarodnog zaduženja. Proračun ne smanjuje plaće proračunskih korisnika, kazao je. Razvoj i zapošljavanje, modernizacija gospodarstva, reforme ne samo mirovinskog i zdravstvenog sustava, već i poljoprivrede, obrane, pravosuđa, neke su od odrednica i dokumenta Razvojni prioriteti Hrvatske 2002.-2004. O tom dokumentu Vlada je razgovarala i sa sindikatima koji su, kaže premijer, podržali te prioritete. Vlada uz raspravu na Saboru to nudi i na javnu raspravu i bila bi zadovoljna kada bi mogla postići konsenzus. Na temelju tog dokumenta nudimo i širu koaliciju, poručio je Račan. Ministar financija napominje da se uz taj dokument i uz prijedlog proračuna razrađuje i rezervna varijanta, jer je moguće da događaji u svijetu utječu i na usporavanje rasta u Hrvatskoj. Varijanta rasta od 3 do 4 posto može završiti na rastu od 1 do 1,5 posto, a u tom slučaju državni proračun će se morati smanjiti 3 do 4 milijarde kuna. Vlada će i to imati pripremljeno, poručio je Crkvenac. Članovi Vlade podržali su predloženi proračun, pa tako ministar obrane Jozo Radoš ističe da njegovo Ministarstvo slijedi opću Vladinu orijentaciju. Udio MORH-a u BDP-u za četiri godine (od 1999. do 2003.) trebao bi pasti sa 4,0 na 2,0 posto BDP-a, kaže. Ističe da se u MORH-u pripremaju i za promjenu strukture troškova, jer se do sada previše trošilo za osoblje, a nedostajalo je za modernizaciju vojske. Uz prijedlog proračuna Vlada je Saboru uputila i paket zakonskih prijedloga izmjena zakona o trošarinama. Tako se, s obzirom da će od 1. siječnja iduće godine, uvoz automobila iz EU biti oslobođen carine, predlaže povećanje trošarina. Prijedlog je da se trošarine za automobile čija je cijena do 50.000 kuna poveća sa sadašnjih 5 na 10 posto, za automobile od 50.000 do 100.000 kuna sa 10 na 20 posto, itd. Time bi, kaže Crkvenac, automobili do 50.000 kuna pojeftinili 4 do 5 posto, dok bi, na primjer, automobili skuplji od 200.000 kuna poskupili za 3 do 7 posto. Poskupili bi i automobili iz zemalja izvan EU i to od 5 pa do 20 posto. Sam efekt za proračun ne bi bio toliko značajan i očekuje se povećanje prihoda po tom osnovu od 75 milijuna kuna, ističe. Veći se pak efekt, povećanje od oko 460 milijuna kuna, očekuje od povećanja trošarina na pivo. Te bi trošarine sa sadašnjih 120 kuna po hektolitru bile povećane na 200 kuna. To bi, procjenjuje Crkvenac, moglo voditi povećanju cijene piva za oko 12 posto. Izmjenama zakona o posebnom porezu na naftne derivate pak dio trošarina i to u iznosu 50 lipa bio bi preusmjeren u cestogradnju. Izmjene ostalih zakona o trošarinama (na alkohol, kavu, duhan i bezalkohola pića) predviđaju pak samo promjenu nadležnosti za njihovo ubiranje, sa Porezne na Carinsku upravu. Vlada je danas utvrdila i prijedlog zakona o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti. Uvođenjem toga poreza na premije bi se plaćalo 15 posto poreza, a obveznici poreza bila bi osiguravajuća društva. Uredbom Vlade zajamčena cijena pšenice roda 2002. ostaje kao i sada 70 lipa po kilogramu.