HR-VLADA-SJEDNICA-Vlada VLADA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI VLADA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI Prema projektu društveno poticane stanogradnje građani bi uskoro za kupnju stanova iz tog projekta prosječne veličine od 50
četvornih metara mjesečno izdvajali između 300 i 350 njemačkih maraka na rokove otplate do maksimalno 31 godine i s prosječnom godišnjom kamatnom stopom od četiri posto. Konačni tekst zakona o društveno poticanoj stanogradnji Vlada je s današnje sjednice uputila Saboru na odlučivanje. U odnosu na prijašnji prijedlog novina je da bi se obvezno učešće građana sa prijašnjih 20 smanjilo na 15 posto cijene stana. U financiranju drutveno poticane stanogradnje sudjelovat će država, jedinice lokalne samouprave, građani i poslovne banke. Zahtjevi za kupnju stana podnosili bi se jedinici lokalne samouprave koja utvđuje i prioritete u kupnji. Po riječima ministra obnove Radimira Čačića, po tom se programu u ovoj godini planira graditi 2.000 stanova, iduće 3.000, a 2003. možda 3.500. Korisnici tzv. povlaštenih mirovina i u idućoj bi godini primali umanjene mirovine, kakve im se isplaćuju od 1. listopada ove godine. Prijedlog je to iz izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, te o pravima saborskih zastupnika, kojima bi se nastavilo
VLADA O DRUŠTVENO POTICANOJ STANOGRADNJI
Prema projektu društveno poticane stanogradnje građani bi uskoro
za kupnju stanova iz tog projekta prosječne veličine od 50
četvornih metara mjesečno izdvajali između 300 i 350 njemačkih
maraka na rokove otplate do maksimalno 31 godine i s prosječnom
godišnjom kamatnom stopom od četiri posto.
Konačni tekst zakona o društveno poticanoj stanogradnji Vlada je s
današnje sjednice uputila Saboru na odlučivanje.
U odnosu na prijašnji prijedlog novina je da bi se obvezno učešće
građana sa prijašnjih 20 smanjilo na 15 posto cijene stana.
U financiranju drutveno poticane stanogradnje sudjelovat će
država, jedinice lokalne samouprave, građani i poslovne banke.
Zahtjevi za kupnju stana podnosili bi se jedinici lokalne
samouprave koja utvđuje i prioritete u kupnji.
Po riječima ministra obnove Radimira Čačića, po tom se programu u
ovoj godini planira graditi 2.000 stanova, iduće 3.000, a 2003.
možda 3.500.
Korisnici tzv. povlaštenih mirovina i u idućoj bi godini primali
umanjene mirovine, kakve im se isplaćuju od 1. listopada ove
godine. Prijedlog je to iz izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju,
te o pravima saborskih zastupnika, kojima bi se nastavilo
progresivno smanjenje povlaštenih mirovina iznad 2.500 i to po
stopama od 8 do 20 posto.
Saboru je Vlada uputila i zakonski prijedlog o potvrđivanju Ugovora
o socijalnom osiguranju sa SR Jugoslavijom, potpisanog još 1997.
Ugovor se temelji na načelu jednakosti osiguranika obiju država u
pravima i obvezama iz socijalnog osiguranja, zajamčenoj isplati
mirovina i drugih davanja korisnicima koji prebivaju u drugoj
državi, uzimanju u obzir mirovinskog staža ostvarenog u drugoj
državi, hitnoj medicinskoj zaštiti za vrijeme privremenog boravka
na području druge države, itd.
Vlada se danas odlučila i za pokretanje postupka za sklapanje
Međunarodne konvencije za sprečavanje financiranja terorizma,
usvojene 1999., a koju su do sada potpisale 63 zemlje.
Prijedlog zakona kojim bi se potvrdio Sporazum o slobodnom tranzitu
u i iz Luke Ploče i kroz Neum, hrvatska je Vlada danas po hitnom
postupku uputila Saboru.
Taj je Sporazum potpisan još 1998., i ratificirala ga je
Parlamentarna skupština BiH.
Spomenuti prijedlog Saboru je upućen unatoč stavu ministra
pomorstva Alojza Tušeka da bi s primjenom Sporazuma trebalo
sačekati bar do završetka pretvorbe Luke Ploče i dodjele
prioritetne koncesije.
Pred Vladom se danas našlo još nekoliko dokumenata vezanih za BiH.
Odlučeno je da se pokrene postupak za sklapanje ugovora s Vijećem
ministara BiH o obnovi i izgradnji u ratu oštećenih kuća uglavnom
prognanih Hrvata iz BiH. To bi se ostvarilo kroz dodjelu građevnog
materijala u vrijednosti 20 milijuna kuna, kao što je to hrvatska
Vlada odlučila u ožujku na sjednici u Kninu.
Vlada će sa 150.000 dolara sudjelovati u potpori projektu UNDP-a za
BiH - "Održivi povratak u Posavinu". Cilj je tog projekta
poduprijeti povratak 50 obitelji bosanskih Hrvata povratnika u
općinu Derventa kroz obnovu oštećenih ili uništenih kuća na
području Plehana.