ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Nova metodologija izrade državnog proračuna u idućoj će godini voditi i tomu da će sa 25,6 milijardi kuna Ministarstvo rada i socijalne skrbi biti resor s najvećim udjelom u proračunu, dok će najveće
povećanje biti kod Ministarstva zdravstva, za čak 380,23 posto.
ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Nova metodologija izrade državnog
proračuna u idućoj će godini voditi i tomu da će sa 25,6 milijardi
kuna Ministarstvo rada i socijalne skrbi biti resor s najvećim
udjelom u proračunu, dok će najveće povećanje biti kod Ministarstva
zdravstva, za čak 380,23 posto. #L#
Naime, u ukupni državni proračun od iduće godine bit će uključeni i
dosadašnji izvanproračunski fondovi - mirovinski, zdravstveni, te
Zavod za zapošljavanje.
Tako će Ministarstvo rada i socijalne skrbi u idućoj godini imati
43,71 posto više proračunskih sredstava, odnosno ukupno 25,58
milijardi kuna. Glavina tih sredstava, čak 21,8 milijardi kuna,
otići će pak kao rashod za mirovine. Za poticanje zapošljavanja
Hrvatski će zavod za zapošljavanje dobiti iz proračuna 1,5
milijardi kuna. Poticanju zapošljavanja bit će usmjereno i 570
milijuna kuna iz novog Fonda za razvoj i zapošljavanje.
Najveći porast u proračunu za iduću godinu imat će Ministarstvo
zdravstva, ali zbog činjenice da će tom ministarstvu biti
pribrojena i sredstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.
Naime, povećanje proračuna tog ministarstva je 380,23 posto, što u
brojkama znači porast sa 2,69 milijardi na gotovo 13 milijardi
kuna, od čega je čak 12,5 milijardi kuna predviđeno za zdravstveno
osiguranje.
Veliki proračunski korisnik je i Ministarstvo financija koje će u
2002. raspolagati sa 15,2 milijarde kuna, što je 11,65 posto više
nego ove godine.
U idućoj godini povećat će se i proračun Ministarstva obrane
(MORH), dok će smanjenje osjetiti ministarstva unutarnjih poslova,
prosvjete i športa, znanosti i tehnologije, te pravosuđa.
Tako će MORH dobiti 4,45 milijardi kuna, što je 2,29 posto više nego
ove godine, dok će MUP svoje troškove smanjiti 1,34 posto, na 3,09
milijardi kuna.
Manja proračunska sredstva, i to za 10,27 posto očekuje
Ministarstvo prosvjete i sporta, koje će raspolagati sa 4,5
milijardi kuna. Ministarstvo znanosti i tehnologije dobit će 8,73
posto manje sredstava, odnosno 2,15 milijardi kuna, dok će se sa
1,73 milijarde kuna, ili 3,53 posto manje morati zadovoljiti
Ministarstvo pravosuđa.
Za 3,97 posto predviđena su manja sredstva za Ministarstvo
pomorstva, prometa i veza koje će u idućoj godini dobiti 1,66
milijardi kuna.
U postotcima, jedno od većih smanjenja, za gotovo 10 posto
predviđeno je kod Ministarstva vanjskih poslova, koje u idućoj
godini može računati na 373,5 milijuna kuna.
Značajnije pak povećanje proračunskih sredstava u postotcima
očekuje Ministarstvo za obrt, malo i srednje poduzetništvo koje će
dobiti 45,35 posto više sredstava, što u aposlutnim brojkama znači
da će raspolagati sa 89,4 milijuna kuna. Sličan je slučaj i s
Ministarstvom za europske integracije, koje bi dobilo 40,47 posto
više novca, što bi za iduću godinu značilo iznos od 40,6 milijuna
kuna.
Ministarstvo hrvatskih branitelja svoj će proračun povećati 26,57
posto, na 2,76 milijardi kuna. No, u tom je resoru nešto više od 2
milijarde kuna namijenjeno izdatcima za invalidske i obiteljske
mirovine. Veće je povećanje i kod stavke Nacionalni program
zapošljavanja branitelja za što bi se osiguralo 20 milijuna kuna
(ove godine 7,4 milijuna).
Kod Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo proračun
raste za 29,94 posto, na 1,18 milijardi kuna. Pri tome se dvostruko
više sredstava planira osigurati za Agenciju za posredovanje u
prometu određenim nekretninama koja bi iduće godine imala na
raspolaganju 78,6 milijuna kuna.
No, Ministarstvo za javne radove participirat će i u sredstvima
dvaju novih fondova. Tako bi se od privatizacijskih prihoda koji će
se sliti u Fond za razvoj i zapošljavanje, u idućoj godini 619
milijuna kuna usmjerilo tom ministarstvu. Od toga iznosa 235
milijuna kuna namijenjeno je za projekt autoceste Rijeka-Zagreb,
213 milijuna za obnovu stambenih jedinica, a 131 milijun kuna za
društveno poticanu stanogradnju. Iz novog Fondu za regionalni
razvoj sa 246,5 milijuna kuna, uz ostalo će se poduprijeti razvoj
otoka i ostali razvojni projekti.
Porast u idućoj godini i to od 5,72 posto očekuje i Ministarstvo
poljoprivrede i šumarstva, koje bi trebalo dobiti 1,9 milijardi
kuna. Najveći dio tih sredstava, 1,56 milijardi kuna, što je 130
milijuna kuna više nego ove godine, odnosi se na poticaje.
Povećanje sredstava iduće godine očekuje i Ministarstvo kulture
koje će imati 555,6 milijuna kuna (9,29 posto više), Ministarstvo
zaštite okoliša i prostornog uređenja koje će raspolagati sa 153,5
milijuna kuna, što je 31,65 posto više, a za sličan postotak raste
proračun i Ministarstva gospodarstva, na 404,8 milijuna kuna, od
čega će 227,7 milijuna biti subvencije za brodogradnju.
Na gotovo identična sredstva od 58,2 milijuna kuna kao u ovoj godini
u 2002. može računati Ministarstvo turizma. No, gotovo dvostruko
više od tog iznosa, odnosno 102 milijuna kuna, Ministarstvo turizma
dobit će iz Fonda za razvoj i zapošljavanje, i to za potpore te za
subvencije za organizirani turistički promet.
Veća sredstva u idućoj godini očekuju i samu Vladu. Proračun za nju
u 2002. veći je za 23,34 posto, pa će iznositi 221,16 milijuna
kuna.
Više mogu očekivati Ured predsjednika Republike i Državni
protokol, za koje je proračunom predviđeno 5,43 posto više
sredstava, odnosno ukupno 41,5 milijuna kuna.
No, smanjenje očekuje Hrvatski sabor koji bi za iduću godinu na
raspolaganju imao 115,3 milijuna kuna, što je 5,4 postotno
smanjenje u odnosu na 2001.
(Hina) db/bn ds