ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Udružena Europa i hrvatska je sudbina, ali i želja, jer je potrebno postići standarde kako bi u toj Europi mogli ravnopravno konkurirati, istaknuo je danas hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na početku
rada jednodnevnog savjetovanja "Euro i utjecaj na hrvatsko gospodarstvo".
ZAGREB, 15. studenoga (Hina) - Udružena Europa i hrvatska je
sudbina, ali i želja, jer je potrebno postići standarde kako bi u
toj Europi mogli ravnopravno konkurirati, istaknuo je danas
hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na početku rada jednodnevnog
savjetovanja "Euro i utjecaj na hrvatsko gospodarstvo".#L#
Uvođenje eura vrlo je važan dio europskog udruživanja i time se na
transparentan način potvrđuje da Europa može zajedno, rekao je
Mesić, dodajući da se na uvođenje gotova novca eura od početka iduće
godine ne gleda samo u tehničkom i političkom pogledu, već i u
emotivinom.
EU mora doživjeti tranziciju i omogućiti onima izvan nje što prije
priključivanje, a tako udružena Europa isključuje i bilo kakav rat,
koji se uvijek vodi oko teritorija, naglasio je hrvatski
predsjednik.
Njemački veleposlanik u Hrvatskoj Gebhardt Weiss ističe kako se
prilikom rasprave o svim ekonomskim učincima eura, ne smije
zaboraviti i politička dimenzija. Gledano njemačkim očima, riječ
je o iznimnom događaju, koji je upotpunjen odlukom koja se očekuje
ovih dana, odnosno o aktivnom angažiranju njemačkih obrambenih
snaga za obranu mira u svijetu. Navodeći da je njemačka marka pojam
u svijetu, i važan dio njemačkog identiteta, podsjetio je da su za
njom u vremenu prije deset godina čeznuli i istočni Nijemci, a sada
se, nakon 10 godina od njemačkog ujedinjenja došlo do faze
jedinstvene Europe.
Na skupu, koji organizira Zaklada Konrad Adenauer i poslovno-
financijski tjednik "Privredni vjesnik", posebice se raspravlja o
makroekonomskim i mikroekonomskim aspektima utjecaja uvođenja
eura na hrvatsko gospodarstvo.
Uvodničari dr. Gorazd Nikić s Pravnog fakulteta u Zagrebu te
Velimir Šonje, član Uprave Raiffeisenbank Austria, iznijeli su
oprečna razmišljanja o ranijem uvođenju eura u zemljama izvan EU.
Tako se Šonje osvrnuo i na 50 milijardi njemačkih maraka gotova
novca, koliko ih je po podacima Deutsche bank izvan Njemačke. Od
toga je nešto manje od 10 posto u Hrvatskoj - između 3,5 i 4
milijarde DEM. Taj se novac sada mobilizira u banke, a vidljivo je
to i po porastu devizne štednje koja raste po, kako je rekao,
povijesnim stopama. Uvođenje eura ima neosporne relane učinke na
gospodarstvo, od konkurentnosti, investicija, transparentnosti,
smanjenja tečajnih razlika..), rekao je.
Za dr. Nikića nije upitno uvođenje, već vrijeme i kako to učiniti.
Upitao je gdje je odgovor na pitanje, bi li ranije uvođenje eura
olakšalo problem hrvatskoga duga, ubrzalo izvoz, što će biti sa
stopama zaposlenosti odnosno nezaposlenosti. Pitanje je i uz koji
bi se tečaj obavila zamjena, posebice jer velik dio ljudi u
Hravstkoj smatra da je domaća valuta precijenjena. U svijetu je
danas 20-ak i to malih zemalja koje imaju valute drugih zemalja, a
Hrvatska nije mala, nije utopljena samo u ekonomski sustav Europe,
kaže Nikić.
Ante Čičin Šain pak smatra kako nema opasnosti od brzopletih poteza
jer je i Europa osjetljiva i rezervirana u vezi s jedinstvenom
valutom - eurom. Za to navodi četiri razloga - oprez spram vlastite
javnosti, prevelikog straha od priljeva većih količina prljava
novca, straha od preranog ulaska tranzicijskih zemalja s
jeftinijim proizvodima te straha od 'ulaska' njihove inflacije.
Iznio je i rezultate Gallupovih istraživanja, provedenih za
austrijsku središnju banku, iz kojih se može isčitati snažan rast
povjerenja u hrvatske banke. Naime Hrvatska je jedina od pet
zemalja u kojima je provedana anketa (Slovenija, Mađarska, Češka,
Poljska) u kojoj je opalo cirkuliranje gotovine. S ranijih 1,3
milijarde dolara, taj je iznos pao na 900 milijuna dolara - dakle
sve više deviza je u bankovnom sustavu, rekao je Čičin Šain.
Skup, u kojem sudjeluju brojni ekonomisti, bankari,
gospodarstvenici, pa i političari, nastavio je rad u radnim
skupinama.
(Hina) db sšh