ZAGREB, 14. studenoga (Hina) - Središnji registar osiguranika (Regos) sutra će svečano otvoriti svoje šaltere u poslovnicama Zavoda za platni promet (ZAP) u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, te tako označiti početak prijava u obvezne
mirovinske fondove.
ZAGREB, 14. studenoga (Hina) - Središnji registar osiguranika
(Regos) sutra će svečano otvoriti svoje šaltere u poslovnicama
Zavoda za platni promet (ZAP) u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku,
te tako označiti početak prijava u obvezne mirovinske fondove.#L#
Na otvorenju u Zagrebu očekuju se potpredsjednica Vlade Željka
Antunović i ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović te
predstavnici mirovinskih fondova, financijskih institucija i
sindikata, dok će u Splitu, Rijeci i Osijeku biti nazočni
predstavnici županija i gradova.
U približno 180 poslovnica ZAP-a diljem Hrvatske nalazit će se
jedan ili više šaltera Regosa na kojima će se osiguranici od sutra
moći prijaviti u obvezni mirovinski fond.
Prijave u obvezne mirovinske fondove na šalterima Regosa moraju se
obaviti osobno, a osiguranik treba predočiti neki dokument sa
slikom i JMBG-om, te reći u koji se fond želi prijaviti.
Osiguranik ne treba donositi pristupnice ili predugovore koje su
nudili agenti fondova, a koje je možda potpisao u nekoj od
poslovnica banaka osnivača obveznih mirovinskih fondova. Takve
pristupnice ne obvezuju osiguranika da se učlani u određeni
mirovinski fond.
Na ulazu poslovnice bit će istaknuta oznaka šaltera Regosa, kao i
njihovo radno vrijeme. Većina šaltera radit će radnim danom od 9 do
20 sati, a subotom od 8 do 13 sati.
Osim toga, na šalterima Regosa nalazit će se plakat s popisom svih
obveznih mirovinskih fondova između kojih će osiguranici izabrati
svoj fond.
Dosad je odobrenje za rad dobilo pet obveznih mirovinskih fondova:
fond Zagrebačke banke i Allianz osiguranja, fond Privredne banke i
Croatia osiguranja, Raiffeisen mirovinski fond, Adriatic Invest
fond, odnosno Plavi fond, i Helios fond.
Adrese šaltera Ragosa u poslovnicama ZAP-a na kojima će se
obavljati prijave mogu se naći na web stranici www.regos.org.
Osiguranik će se moći prijaviti u samo jedan obvezni mirovinski
fond. Prijava u više fondova nemoguća je jer su šalteri Regosa u
tzv. on-line vezi s bazom podataka, tako da kompjuterski program ne
dopušta izbor nekoliko obveznih fondova.
Prijave će trajati od 15. studenog 2001. do 31. ožujka 2002. godine
za sve zaposlene koji će 1. siječnja imati manje od 40 godina, a
osigurani su na temelju Zakona o mirovinskom osiguranju.
Za sve zaposlene koji će 1. siječnja imati između 40 i 50 godina, a
odluče ući u drugi stup mirovinskog osiguranja i učlaniti u obvezni
mirovinski fond, prijave će trajati do 30. lipnja 2002. godine.
Sve osiguranike mlađe od 40 godina koji se do kraja ožujka ne
prijave u obvezni mirovinski fond Regos će po naputku Agencije za
nadzor mirovinskih fondova i osiguranja (HAGENA) rasporediti u
neki od fondova na temelju proporcionalnog broja dotad
prijavljenih članova.
Oni između 40 i 50 godina koji se do kraja lipnja ne prijave u
obvezni fond, ostaju u starom sustavu mirovinskog osiguranja na
temelju generacijske solidarnosti.
Ako određeni fond koji je osiguranik izabrao prikupi nedovoljan
broj članova, odnosno manje od 80.000 u dvije godine, HAGENA će tom
fondu oduzeti dozvolu za rad i pozvati obvezna mirovinska društva
da se prijave za upravljanje tim fondom. Ako se na poziv nitko ne
odazove, članovi toga fonda morat će izabrati novi fond.
Uvođenjem novog mirovinskog sustava od 1. siječnja 2002. godine
osiguranici mlađi od 40 godina, kao i oni između 40 i 50 godina koji
se odluče za novi sustav, uplaćivat će u prvi stup mirovinskog
osiguranja na temelju generacijske solidarnosti 14,5 posto bruto
plaće, a u drugi stup, odnosno obvezni mirovinski fond, na svoj
osobni račun pet posto bruto plaće.
Osiguranici će u novom sustavu mirovinskog osiguranja ostvarivati
dvije mirovine. Iz prvog stupa isplaćivat će im se osnovna mirovina
iz tekuće uplate doprinosa i državnog proračuna, koja će ponajviše
ovisiti o dužini staža.
Mirovina iz drugog stupa na temelju osobne kapitalizirane štednje
ovisit će o uplaćenim doprinosima i sposobnosti obveznog
mirovinskog fonda da ih dodatno uveća.
Svi građani, pa i oni koji nisu zaposleni, moći će dobrovoljno
štedjeti i u dobrovoljnom mirovinskom fondu, odnosno trećem stupu
mirovinskog osiguranja. Taj oblik štednje za starost nije obvezan i
država će ga poticati dodajući 25 posto na uštedu, odnosno najviše
1.250 kuna godišnje.
(Hina) mp md