ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Prijedlog da se obvezno učešće kupca sa prvotno predviđenih 20 smanji na 15 posto cijene stana, jedna je od promjena koju je između dvaju saborskih čitanja doživio zakonski tekst o društveno poticanoj
stanogradnji čiju konačnu varijantu Vlada treba utvrditi na sutrašnjoj sjednici.
ZAGREB, 7. studenoga (Hina) - Prijedlog da se obvezno učešće kupca
sa prvotno predviđenih 20 smanji na 15 posto cijene stana, jedna je
od promjena koju je između dvaju saborskih čitanja doživio zakonski
tekst o društveno poticanoj stanogradnji čiju konačnu varijantu
Vlada treba utvrditi na sutrašnjoj sjednici.#L#
Osnovni je cilj poticane stanogradnje omogućiti prosječnom
građaninu da lakše dođe do stana, istodobno potaknuti
graditeljstvo i time ukupno gospodarstvo.
Sredstva za takvu stanogradnju osiguravala bi država, lokalne
jedince, građani i poslovne banke.
Zahtjev za kupnju 'poticanog' stana podnosio bi se lokalnim
jedinicama u čijoj bi nadležnosti bio i postupak utvrđivanja
prvenstva na kupnju.
Stanovi bi se u pravilu prodavali na obročnu otplatu, najduže na rok
od 31 godinu, uz mogućnost počeka javnih sredstava državi i banci. U
slučaju najdužeg roka otplate kamatna bi stopa uprosječeno za
cijelo razdoblje u konačnici bila 4 do 5 posto.
Uz te uvjete visina mjesečnog obroka za kupca bi se kretala od 6 do
7,5 njemačkih maraka po metru kvadratnom i bila bi, ocjenjuje
predlagatelj, približna cijeni najma.
U državnom proračunu za ovu godinu za socijalno poticanu
stanogradnju osigurano je 90 milijuna kuna, a što je dovoljno za
godišnju izgradnju 1500 stanova od prosječno 50 kvadrata.
Praksa po kojoj korisnici tzv. povlaštenih mirovina od 1. listopada
dobivaju umanjene mirovine, nastavila bi se i u idućoj godini.
Formalno bi se to provelo izmjenama dvaju zakona - o mirovinskom
osiguranju, te o pravima i dužnostima saborskih zastupnika.
Prihvaćanje tih prijedloga značilo bi da će smanjene mirovine u
2002. i dalje primati saborski zastupnici, članovi Vlade, suci
Ustavnog suda, državni revizori, članovi HAZU-a, pripadnici bivše
JNA, sudionici NOR-a, te Hrvatske domovinske vojske. O uštedama za
proračun govori i podatak da bi se samo primjenom zakona na
zastupnike mjesečno štedjelo 655.000 kuna.
Pred Vladom će se i prijedlog zakona kojim bi se potvrdio ugovor o
socijalnom osiguranju sa SR Jugoslavijom, te više dokumenata
povezanih s BiH. Među njima je i zakonski prijedlog o potvrđivanju
Sporazuma o slobodnom tranzitu u i iz Luke Ploče i kroz Neum,
potpisan još 1998. i ratificiran u Parlamentranoj skupštini BiH.
Vladu sutra očekuje i prijedlog o pokretanju postupka sklapanja
ugovora s Vijećem ministara BiH o obnovi i izgradnji u ratu
uništenih kuća. Vlada time ispunjava svoj zaključak sa sjednice u
Kninu (29. ožujka) kada je utvrdila da će se za pomoć u obnovi u
građevinskom materijalu izdvojiti 20 milijuna kuna.
(Hina) bm/bn az