ZAGREB, 13. studenoga (Hina)- Opsežna knjiga "Antologija hrvatske kratke priče" akademika Miroslava Šicela u nakladi izdavačke kuće Disput javnosti je danas predstavljena u Društvu hrvatskih književnika.
ZAGREB, 13. studenoga (Hina)- Opsežna knjiga "Antologija hrvatske
kratke priče" akademika Miroslava Šicela u nakladi izdavačke kuće
Disput javnosti je danas predstavljena u Društvu hrvatskih
književnika.#L#
Antologičar je u knjigu uvrstio 126 priča od 106 autora. One su
nastale u razdoblju od Šenoe, kada se u hrvatskoj književnosti
pojavljuje kratka priča, do danas.
Iako kratka priča nije u svim razdobljima bila podjednako
uvažavana, pa ni adekvatno zastupljena uz ostale literarne
žanrove, ona nije gubila kontinuitet kroz cijelo to vrijeme, od
polovice 19. stoljeća do danas, rekao je Šicel, dodavši kako je
kratka priča upotpunjavala opću sliku i karakteristike pojedinog
stilskog razdoblja kao važan i nazaobilazan dio ukupnog književnog
stvaralaštva.
Uspoređujući kraj 19. st. i ulazak u 20. st. antologičar nalazi
dosta sličnosti. Riječ je o vremenima u kojima se raspada naša slika
svijeta i kada kolektivitet gubi pred individulanošću. Takvo
stanje duha donosi i jedan novi svjetonazor, koncepciju života bez
velikih ideja pa su pisci potaknuti na kratku priču koja se bavi
svakodnevicom, naglasio je Šicel.
Krešimir Nemec je istaknuo kako je Šicelova antologija prvi primjer
cjelovitije književno-povijesne revaloarizacije kratke priče u
hrvatskoj književnosti. Za Šicela je kratka priča smještena između
feljtona-podlistka i novele, pa Nemec drži da se kratka priča
razvila iz feljtona. Novost je u antologiji da je Šicel u nju
uvrstio i pisce koji su pisali na čakavskom i kajkavskom,
smatrajući da su oni ravnopravni štokavskom izričaju, rekao je
Nemec.
Šicel je na vrlo pregledan način predstavio i razvoj kratke priče u
svjetskoj književnosti, počevši od E.A. Poea, preko Čehova, Kafke i
Hemingwaya do Itala Calvina.
Razvoj kratke priče iscrpno je pokazao u hrvatskoj književnosti
odabirući važnije protagoniste Jorgovanića, Draženovića, Frana
Mažuranića, preko Matoša, Leskovara, Livadića do Ive Kozarca, Joze
Ivakića, Donadinija, A.B. Šimića, Krleže, Cesarca i I.G.
Kovačića.
Pisanju kratke priče nisu odoljeli ni pisci koji su označili vrhove
hrvatske književne riječi u razdoblju od tridesetih do šezdesetih,
ističe Šicel, a to su Desnica, Kaleb, Marinković i Šegedin.
Šicel antologijski pregled završava predstavnicima tzv. fakovaca
(festival alternativne književnosti) čiji su najizrazitiji
predstavnici Radaković, Tomić, Jergović i drugi.
Uz predstavnika nakladnika Josipa Pandurića o antologiji je
govorio i Cvjetko Milanja.
(Hina) ta mc