ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Knjiga kroatističkih studija "Nad jabukama vile Hrvatice" autora Tihomila Maštrovića na današnjem je predstavljanju u Zagrebu okarakterizirana kao važan doprinos hrvatskoj književnoj
historiografiji.
ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Knjiga kroatističkih studija "Nad
jabukama vile Hrvatice" autora Tihomila Maštrovića na današnjem je
predstavljanju u Zagrebu okarakterizirana kao važan doprinos
hrvatskoj književnoj historiografiji. #L#
Knjigu je izdala biblioteka "Croaticum" Hrvatskih studija
zagrebačkog Sveučilišta, uredio ju je akademik Radoslav Katičić, a
recenzenti su akademik Miroslav Šicel i Nikica Kolumbić.
Naslov knjige poznavatelju hrvatske književnosti nije nerazumljiv
jer je riječ o glasovitoj Zoranićevoj prispodobi u Planinama, prvom
hrvatskom romanu, koja govori o pogubnoj činjenici nebrige i nehaja
za hrvatski jezik i hrvatsku književnost, pa dakle gnjevna vila
Hrvatica, u svome krilu, za razliku od drugih vila (Grkinje,
Latinke i Kaldejke), ima najmanje "jabuka", zapravo plodova srca i
uma svojih sunarodnjaka.
Autor je istaknuo da knjiga želi biti tek mali prinos inventuri
jabuka u krilu mlađahne, i ne više tužne, vile Hrvatice. Pristup
temama u knjizi, kako je dodao, uglavnom je filološke naravi,
književnopovijesni, književnokritički te u nekim prilozima
kazališnopovijesni.
Riječ je o knjizi koja na prvi pogled "zbunjuje" svojim bogatstvom i
raznovrsnošću predmeta sakupljenih u jedne korice, a na drugi
pogled otkriva skladnu povezanost raznovrsnosti hrvatske
književne povijesti, koja svaka otvara novu perspektivu koja do
sada u hrvatskoj književnosti još nije bila uočena, istaknuo je
urednik knjige Radoslav Katičić. Važnost ovog dijela je u tome što
autor donosi novu perspektivu, otkriva nešto na što niste mislili,
dometnuo je.
Kao primjer naveo je činjenicu, koja je dosad bila zapostavljena,
da je Otočac imao hrvatsko kazalište 1844., odnosno u vrijeme kada
ono još nije postojalo ni u Zagrebu.
Recezent Miroslav Šicel istaknuo je da je autor u ovoj knjizi
ostvario zacrtani cilj - dao je doprinos hrvatskoj književnoj
baštini na kojoj je nastao i održao se hrvatski nacionalni
identitet.
Maštrović donosi nove činjenice i otvara nove vidike, njegova
razmišljanja i analiziranja "Zore dalmatinske" i urednika Ante
Kuzmanića važan su doprinos hrvatskoj književnosti jer dokazuju da
Kuzmanić baš zato što nije prihvatio pravopis Ljudevita Gaja i što
mu nije išao "niz dlaku" predstavlja novo usmjerenje u Hrvatskom
narodnom pokretu, rekao je Šicel.
Istaknuo je i da je autor u knjizi prevladao ono crno-bijelo
shvaćanje, te kad govori o Ivi Andriću ne spori da je on sam htio
pripadati i da pripada srpskoj književnosti, ali i da se ne može
osporiti da je Andrić izrastao, djelovao i zadržao obilježja
pripadnika hrvatske književnosti.
(Hina) bma mc