AU 8. XI. POSTAJE LI NJEMAČKA PONOVNO VELESILA

AUSTRIJA DER STANDARD 8. XI. 2001. Europa je njemačka kušnja "Njemačka vladajuća koalicija donijela je u srijedu najdalekosežnije odluke u svom trogodišnjem mandatu. Prvi puta nakon Drugog svjetskog rata njemačka vlada šalje vojnike u ratnu operaciju izvan okvira dosadašnjih zadaća očuvanja mira i još k tome izvan granica Europe. Paralelno antiterorističkom paketu prihvaćene su i mjere koje podrazumijevaju opsežno zadiranje u život njemačkih građana. Kao da to nije dovoljno, odobren je i godinama sporan paket zakona o doseljavanju. Time je Njemačka najbrže i najopsežnije od svih europskih zemalja reagirala na terorističke napade na SAD. Italija je također u istom trenutku signalizirala zeleno svjetlo angažmanu svojih vojnika ali njemačko je sudjelovanje ipak nešto posebno. Naime, tim će angažmanom Njemačka staviti ad acta vojnu suzdržanost, proizišlu iz Drugog svjetskog rata i dovršiti - uz blagoslov nekadašnje pobjedničke sile SAD - važno poglavlje u poslijeratnoj povijesti. Činjenica da upravo crveno-zelena vlada šalje vojnike u rat i odobrava paket zakona koji snažno ograničavaju temeljna prava građana i daje uglavnom slobodne ruke obavještajnim službama uistinu je pikantna. Da je na vlasti još uvijek prethodna konzervativno-liberalna vlada, opisana promjena paradigmi u vanjskoj i unutrašnjoj politici ne bi prošla tako glatko. Naime, zasigurno bi bila popraćena glavnim prosvjedima iz redova SPD-a i Zelenih. No, kancelar Gerhard Schroeder dosada je - između ostalog i oštrim prijetnjama - uspio u koaliciji suzbiti javnu kritiku svoje politike. Schroederov prethodnik na položaju šefa stranke Oskar Lafontaine govori, doduše, ono što SPD-ova ljevica misli, osuđujući 'priče o novoj njemačkoj vojnoj ulozi u svijetu' kao 'megalomaniju', i zahtijevajući preispitivanje vojne operacije u Afganistanu. No, ni u njemačkim medijima - uz iznimku alternativnog Tageszeitung-a - gotovo da i nećete naći kritički intonirane priloge koji preispituju politiku Amerikanaca i Schroederovo jamstvo o 'neograničenoj solidarnosti. I u sferi medija i u sferi politike prisutna je autocenzura koja je zapravo suprotna pluralističkom društvu poput njemačkog. Kritičnije ocjene dobile su samo mjere za borbu protiv terorizma iako se ni njihova nužna upotreba ne dovodi u pitanje. Njemačka je kao zemlja s najvećim brojem stanovnika i s ulogom motora EU pod povećalom ostalih država. Naime, nema sumnje da samodefinicija Njemačke kao nove europske velesile, spremne na eksteritorijalni vojni angažman, izaziva bojazni. Kušnja koja će pokazati jesu li te bojazni utemeljene bit će buduće ponašanje Njemačke u Europi: konzultacije isključivo s predstavnicima ostalih 'velikih' zemalja poput Francuske i Velike Britanije iritira u prvom redu malene zemlje. Sljedeće središnje pitanje bit će metoda kojom će njemačka vlada na europskoj razini pokušati pridobiti potporu za svoj model borbe protiv terorizma: drugim riječima, hoće li Berlin pri promociji svojih prijedloga očitovati novopečenu samosvijest ili će pokušati uvjeriti ostale uz pomoć argumenata? Sigurno je da će mjere poput uključivanja biometričkih obilježja u zahtjeve za vizu ili u dokumente imati smisla samo ako budu usklađene u cijeloj EU. Na tom području Njemačka je preuzela inicijativu. Taktičnost će biti potrebna i na unutarpolitičkoj razini s obzirom na netom snažno proširene mogućnosti istražitelja i obavještajnih službi jer u protivnom prijeti opasnost nastanka države koja strogo nadzire svoje građane i podsjeća na represivni aparat STASI-ja i DDR-a. Njemačka će i ubuduće morati dopustiti da je mjere po tome koliko je naučila iz svoje povijesti", zaključuje Alexandra Foederl Schmid.