WT 25. X. EUROPA I RAT PROTIV TERORIZMA

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON TIMES 25. X. 2001. Europa i rat protiv terorizma "Europska Unija obećala je 'potpunu podršku... bez okolišanja' za kampanju bombardiranja SAD-a u Afganistanu, na summitu koji je u petak održan u Ghentu. No konferencija, tijekom koje je 15 članica raspravljalo o tome kako pomoći kampanji protiv terorizma, naglašava činjenicu da pomoć nije lako pružiti. Ova je situacija, pak, nastala zbog napetosti između zemalja članica unutar Europske Unije kao i zbog dezorijentiranosti u Bushovoj vladi. Slično, NATO je u rujnu obećao SAD-u svoju pomoć i utro put Operaciji trajna sloboda obznanjujući kako je napad na jednu od njegovih članica napad na sve. Pa ipak, šest tjedana nakon napada, članice se ne mogu složiti kakvu pomoć pružiti, niti jesu li sigurne što se od njih traži. Rezultat je taj da je administracija sve sklonija surađivati direktno s pojedinim vladama, umjesto s institucijama. 'Mogli bismo kazati da je NATO, koji je ponudio svoje usluge a kojem je rečeno 'ne zovite nas, mi ćemo se javiti vama', suočen s pravim problemom', kazao je francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine prošlog tjedna nakon što je SAD odbio ponudu pomoći NATO-a. Odbijena je i francuska ponuda njenih komandosa kao i korištenje francuskih zrakoplova u Uzbekistanu. Glavni tajnik NATO-a Lord Robertson nije se složio sa stavom da se NATO ne koristi u mjeri u kojoj bi trebao, ponavljajući riječi predsjednika Busha da je 'NATO kamen temeljac međunarodne koalicije.' U tipičnom Bushovom stilu, predsjednik je odlučio stvoriti svoju obranu i gospodarsku politiku izravno s pojedinim zemljama članicama. Kako SAD i Velika Britanija provode najveći dio vojnih vježbi u Afganistanu, Bush angažira druge članice NATO-a za druge vrste pomoći: Njemačku i Francusku za dojavnu službu i Australiju i Kanadu za pomorsku pomoć. No članice su čak i ovdje suočene s problemima jer su političari požurili ponuditi pomoć koju njihovi parlamenti još nisu odobrili. Europska Unija sa sličnim je izazovima bila suočena u petak. Nesporazum se prvo pojavio u Ghentu glede toga što se može smatrati legitimnim ciljem terorističke kampanje. Iako su Britanija, Francuska i Belgija željele da zbacivanje talibanskog režima bude konačni cilj, EU se naposljetku odlučio za eliminiranje 'al Qaide'. Detaljniji prijedlozi koji su se mogli čuti na summitu također su bili predmetom kontroverze. Uzmimo, npr., pitanje europskog naloga za uhićenje koji bi omogućio brže izručenje terorista. Samo je šest članica EU-a terorizam prije napada izvršenih 11. rujna definiralo kao zločin, izvješćuje 'The Financial Times', što otežava izručenje. Osim toga, uklanjanje zakona koji omogućavaju 'dvostruku kažnjivost', koji od i zemlje koja izručuje i zemlje koja prima teroriste zahtijevaju da imaju zakone koji definiraju njihove akcije kao terorizam, zahtijevat će mnogo posla. Pa ipak, u Europi od napada na Ameriku postoji sve snažnija želja za jedinstvom. U najboljem interesu SAD-a jest ozbiljno prihvatiti europsku ponudu pomoći", stoji u uvodniku lista.