ZAGREB, 30. listopada (Hina)- Ministar zaštite okoliša i prostornog uređenja Božo Kovačević sudjelovao je u utorak u Ženevi na svečanosti organiziranoj podovom stupanja na snagu Aarhuške konvencije o pristupu informacijama,
sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.
ZAGREB, 30. listopada (Hina)- Ministar zaštite okoliša i
prostornog uređenja Božo Kovačević sudjelovao je u utorak u Ženevi
na svečanosti organiziranoj podovom stupanja na snagu Aarhuške
konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u
odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.#L#
Aarhuška konvencija, usvojena 25. lipnja 1998. godine na sastanku
europskih ministara okoliša u sklopu procesa "Okoliš za Europu",
predstavlja postupno novu vrstu ekološkog sporazuma jer povezuje
pitanja zaštite okoliša s pitanjima ljudskih prava, navodi se u
priopćenju Ministarstva zastite okoliša i prostornog uređenja.
Njome se utvrđuje odgovornost svih nas prema budućim pokoljenjima
jer održivi razvoj može biti postignut samo kroz sudjelovanje i
suodlučivanje svih uključenih. Aarhuška konvencija usmjerena je
prema odgovornosti vlada i zaštiti okoliša u smislu demokratske
interakcije između javnosti i vlasti, odnosno prema uspostavi
novog načina sudjelovanja javnosti u odlučivanju i implementaciji
međunarodnih sporazuma.
Bit Konvencije je odnos između građana i vlade. Stoga Aarhuška
konvencija nije samo dogovor o zaštiti okoliša već i konvencija o
odgovornosti vlasti, njezinoj transparentnosti i otvorenosti.
Aarhuška konvencija podupire ljudska prava i svim uključenim
političkim autoritetima nameće obvezu poštivanja dostupnosti
informacijama, javnom odlučivanju i pristupu pravosuđu.
Do sada je 17 zemalja ratificiralo Aarhušku konvenciju: Albanija,
Armenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Danska, Estonija, Gruzija,
Mađarska, Italija, Kazahstan, Kirgistan, Moldavija, Rumunjska,
Makedonija, Tadžikistan, Turkmenistan i Ukrajina.
Od usvajanja Konvencije održana su dva sastanka na kojima je
razmatrano usklađivanje, problematika genetski modificiranih
organizama, mogućnosti elektroničkog informiranja, pristup
pravosuđu, onečišćenje okoliša i sl.
Primjenom Aarhuške konvencije onemogućilo bi se da predstavnici
vlasti zataškaju ekološke incidente, te bi se tako preduhitrila
mogućnost ponavljanja kaotičnih situacija kakve su pratile
katastrofu u Černobilu 1986. godine. Također, primjenom
Konvencije, građani bi dobili mogućnost odlučivanja i sudjelovanja
u donošenju odlukama, ali bi dobili i mogućnost da prozovu
odgovorne zagađivače i političare ukoliko se dozna da isti krše
zakon.
Za usvajanje Aarhuške konvencije zaslužna je Europska ekonomska
komisija. Konvenciju su do sada ratificirale uglavnom zemlje
Istočne Europe, ali to ne znači i da visokorazvijene
zapadnoeuropske kao i druge zemlje neće ratificirati Konvenciju.
U tom smislu znakovita je izjava generalnog sekretara UN-a Kofija
Annana koji je ocijenio kako Konferencija Rio + 10 može biti dobro
tempirana prigoda za ispitivanje važnosti Aarhuške konvencije kao
mogućeg modela za jačanje primjene načela Deklaracije iz Ria u
ostalim dijelovima svijeta.
(Hina) pp dh