ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Reorganizacijom sustava zdravstva i novom kategorizacijom bolnica, odnosno njihovim razvrstavanjem prema funkciji i specijalizaciji, broj akutnih kreveta u bolnicama na 100.000 stanovnika smanjio bi se s
397 na 338 u slijedeće dvije godine.
ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Reorganizacijom sustava zdravstva i
novom kategorizacijom bolnica, odnosno njihovim razvrstavanjem
prema funkciji i specijalizaciji, broj akutnih kreveta u bolnicama
na 100.000 stanovnika smanjio bi se s 397 na 338 u slijedeće dvije
godine.#L#
Financijske i materijalne mogućnosti zdravstva ne mogu podnijeti
sadašnji broj kreveta, pa se novom kategorizacijom želi uvesti
bolja učinkovitost u bolnice, a opći standard i broj kreveta
približiti europskim standardima, izjavio je Hini zamjenik
predsjednika Hrvatske liječničke komore Josip Jelić.
Po prijedlogu pravilnika o kategorizaciji, broj akutnih kreveta na
100.000 stanovnika u internoj medicini smanjio bi se s 97 na 85, u
infektologiji s 15 na pet, a u psihijatriji s 29 na 20 kreveta.
U općoj kirurgiji broj bi se smanjio s 81 na 75 kreveta, u
pedijatriji s 31 na 20, dok bi se u ginekologiji s 50 smanjio na 45
kreveta.
Prijedlogom se predviđa i smanjenje broja kroničnih kreveta na
100.000 stanovnika sa 154 na 124 kreveta u slijedeće dvije godine.
Smanjenje broja kreveta ne znači i smanjenje broja zaposlenih u
zdravstvu. Manji broj kreveta omogućit će veći protok pacijenata i
kraći boravak u bolnici, tvrdi Jelić.
Nije točno da se novom kategorizacijom ukida većina odjela za
infektologiju, kako su na upozorenje Hrvatskog infektološkog
društva, objavili neki mediji.
Ako bude potreban veći broj kreveta za oboljele od zaraznih
bolesti, krevete koji nedostaju nadomjestit će se iz drugih
internističkih odjela, ističe Jelić.
Do nesporazuma je došlo vjerojatno jer se pojedini bolnički odjeli
na županijskoj razini namjeravaju svrstati pod druge odjele, rekao
je Jelić.
Tako bi infektologija, psihijatrija, dermatologija i
venerologija, fizikalna medicina i rehabilitacija, te
radioterapija i onkologija bile pridružene internom odjelu, a
dječja kirurgija, maksilofacijalna kirurgija, ortopedija,
neurokirurgija i urologija pridružene općoj kirurgiji.
Svrstavanjem pojedinih specijalnosti pod druge dovest će se u
pitanje upravnu i stručnu autonomnost tih odjela, te će se
demotivirati liječnike i podcijeniti određene specijalnosti,
upozorava Jelić.
"Ne treba u svakoj bolnici postojati svaki odjel, ako za to ne
postoji potreba, no tamo gdje su potrebni mora im se osigurati
samostalnost i autonomnost".
Pravilnikom je također predviđena podjela bolnica na akutne
bolnice, bolnice s posebnom namjenom i ustanove za dugotrajni
smještaj.
Akutne bolnice dijelile bi se na gradske, županijske, kliničke
bolnice, kliničke bolničke centre i nacionalne bolnice, a bolnice s
posebnom namjenom na specijalne bolnice i rehabilitacijske centre
i toplice.
Gradska bolnica morala bi imati četiri osnovne djelatnosti -
internu medicinu, kirurgiju, pedijatriju i ginekologiju, a
županijska bolnica uz to i otorinolaringologiju, neurologiju i
oftalmologiju.
Regionalna, odnosna nacionalna bolnica, obavljala bi sve
djelatnosti.
Pravilnik o kategorizaciji bolnica izradili su predstavnici
Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i neovisni
stručnjaci.
(Hina) mp md