ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Hrvatska je započela ambicioznu mirovinsku reformu koja će trajno preoblikovati postojeći sustav generacijske solidarnosti u financijski održiv sustav temeljen na više stupova, no bit će potrebno 20
godina za dostizanje ravnoteže za mirovine pokrivene doprinosima.
ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Hrvatska je započela ambicioznu
mirovinsku reformu koja će trajno preoblikovati postojeći sustav
generacijske solidarnosti u financijski održiv sustav temeljen na
više stupova, no bit će potrebno 20 godina za dostizanje ravnoteže
za mirovine pokrivene doprinosima.#L#
Izjavile je to danas na okruglom stolu "Mirovinska reforma u
Hrvatskoj" Sanja Madžarević-Šujster ispred Ekonomije moderne -
građanske inicijative za promicanje suvremene ekonomske misli.
Dodala je kako će cjelokupan sustav i nakon 2020. i dalje biti u
deficitu.
Deficit mirovinskog fonda u prošloj je godini iznosio 4,6 posto
BDP-a, a do 2010. prema nekim procjenama trebao bi biti smanjen na
3,1 posto BDP-a. Očekuje se kako će mirovinski rashodi u ovoj godini
doseći 13,7 posto BDP-a od čega šest posto BDP-a otpada na transfere
države, kazala je Madžarević-Šujster.
Doprinosi danas, po njezinim riječima, uspijevaju pokriti tek oko
58 posto rashoda fonda, dok preostalih 42 posto država financira
kroz transfere HZMO-u (od 1. srpnja uplate i isplate se vrše kroz
Državnu riznicu).
U posljednjem desetljeću na financiranje mirovinskog sustava
negativno su utjecali nepovoljna demografska kretanja, proces
tranzicije te rat koji je doveo do stvaranja novih kategorija
korisnika. Mirovinski je sustav korišten za ublažavanje socijalnih
učinaka ograničenih mogućnosti tako što se dopuštalo velikodušno
prijevremeno umirovljenje te niska dobna granica za redovito
umirovljenje, istaknuto je na okruglom stolu.
Mirovinska reforma u srednjem će roku preokrenuti dramatične
trendove, ali će također u kratkom roku povećati fiskalni teret.
Naime, pojava mirovinskih fondova drugog stupa u 2002. rezultirat
će u dodatnom smanjenju prihoda Riznice od 1,3 posto BDP-a
godišnje.
Dugoročno gledajući novi način indeksiranja, zajedno s novim
načinom određivanja najniže mirovine po godini radnog staža gotovo
će u potpunosti ukloniti siromaštvo među onima koji su pokriveni
sustavom.
Tako bi do 2008. godine udio umirovljenika ispod linije siromaštva
sa sadašnjih oko 21 posto trebao smanjiti na dva do tri posto.
Unatoč tome neravnopravnost do koje je došlo uslijed postojanja
grupa s privilegiranim mirovinskim pravima neće nestati.
(Hina) mku ds