ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Dvije knjige biblioteke "Hrvatska povjesnica" Hrvatskoga instituta za povijest - "Na rubu zapada - tri stoljeća srednjovjekovne Bosne" autora Mladena Ančića te knjiga Borisa Nikšića "Osmansko carstvo 17.
stoljeća očima bivšeg zarobljenika - opis osmanskoga dvora i države Nikole Matije Iljanovića", predstavljene su danas u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga instituta za povijest u Zagrebu.
ZAGREB, 18. listopada (Hina) - Dvije knjige biblioteke "Hrvatska
povjesnica" Hrvatskoga instituta za povijest - "Na rubu zapada -
tri stoljeća srednjovjekovne Bosne" autora Mladena Ančića te
knjiga Borisa Nikšića "Osmansko carstvo 17. stoljeća očima bivšeg
zarobljenika - opis osmanskoga dvora i države Nikole Matije
Iljanovića", predstavljene su danas u Zlatnoj dvorani Hrvatskoga
instituta za povijest u Zagrebu.#L#
Po riječima Mirjane Matijević Sokol, Ančićeva knjiga tematizira
više pojedinačnih, a uvijek aktualnih pitanja iz povijesti
srednjovjekovne Bosne koja, povezana u jedinstvenu cjelinu, daju
odgovore na neka krucijalna pitanja koja su zanimljiva i širemu
krugu istraživača izvan hrvatskih granica.
U knjizi je osam rasprava koje je Ančić pisao tijekom posljednjih
petnaestak godina, od kojih su neke za objavljivanje bitno
dopunjene, dio je jednak prvotisku, a neke su rasprave prvi put
objavljene sa zadaćom da povežu sve rasprave u jednu cjelinu.
Matijević Sokol je istaknula da knjiga potvrđuje autora kao
respektabilnoga stručnjaka za srednjovjekovnu povijest koji svoje
spoznaje temelji na izvornoj građi, a interpretira ih u duhu
najnovijih historigrafskih spoznaja te dostignuća europske i
svjetske relevantne literature.
Autor Mladen Ančić, koji je i suradnik Hrvatskoga instituta za
povijest, istaknuo je kako je knjigom pokušao situirati Bosnu u
uljudbeni kontekst koji pak svjedoči o pripadnosti srednjovjekovne
Bosne Europi, odnosno "rubu Zapada".
Recenzent Mijo Korade predstavio je knjigu djelatnika Hrvatskoga
instituta za povijest Borisa Nikšića, koja je i autorov magistarski
rad. Rekao je da je ta knjiga važna zato što nepoznato djelo Nikole
Matije Iljanovića, koji je u turskome ropstvu proveo 26 godina,
stavlja u kontekst važnoga dijela hrvatske literature, poznatoga
kao protuturska literatura hrvatskoga latiniteta.
Osim ocjene da je Nikšićeva knjiga prinos hrvatskoj
historiografiji, Korade je istaknuo da je i primjer kako treba
predstaviti jedno nepoznato djelo, odnosno dati pregled i sadržaj
djela te kritički osvrt na djelo.
Autor Boris Nikšić rekao je pak da u Hrvatskoj još nisu sustavno
obrađene tzv. protuturske teme, uz izuzetak knjige Vedrana Glige
"Govori protiv Turaka".
Nikšić je podsjetio da su autori tim protuturskim temama pristupali
na dva načina - stajalištima da su Turci barbari i neprijatelji
kršćanstva.
Istaknuo je da je svojom knjigom pokušao, opsegom malu,
Iljanovićevu knjigu, staviti u širi politički i historiografski
kontekst.
(Hina) ip az