ZAGREB, 7. listopada (Hina) - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić ustvrdio je danas, govoreći na znanstvenom skupu o hrvatsko-srpskom dijalogu povjesničara, da će proučavanje proteklog desetljeća biti bolno, a suočavanje s povijesnim
činjenicama, uz proces katarze, trebat će proći obje zemlje.
ZAGREB, 7. listopada (Hina) - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić
ustvrdio je danas, govoreći na znanstvenom skupu o hrvatsko-
srpskom dijalogu povjesničara, da će proučavanje proteklog
desetljeća biti bolno, a suočavanje s povijesnim činjenicama, uz
proces katarze, trebat će proći obje zemlje. #L#
Morat ćemo se suočiti i s pitanjem krivnje, ali ne naroda nego
pojedinaca, bilo da je riječ o pojedinačnoj ili skupnoj krivnji,
rekao je predsjednik Mesić na svečanom skupu održanom u povodu 6.
simpozija o hrvatsko-srpskom dijalogu, na kojem je protekla dva
dana, u organizaciji Zaklade "Friedrich Naumann" u Zagrebu,
sudjelovalo tridesetak hrvatskih i srpskih povjesničara. .
"Dijalozi povjesničara" su znanstveni skupovi o kontroverznim
temama iz povijesti dviju zemalja.
Pred nama je velika zadaća da povijesti vratimo dostojanstvo, a
povijesne činjenice u njihov kontekst, jer je ona posljednjeg
desetljeća bila zloupotrebljavana, rekao je predsjednik Mesić.
Povijest treba prestati revidirati i prepustiti je znanstvenicima,
no to nije dovoljno. Trebamo ispraviti i pogreške koje su nastale
njezinom zloporabom kako bi, rekao je, bila putokaz prema europskoj
budućnosti.
Ustvrdio je da se u nekim školama u Hrvatskoj povijest još uči po
političkim pamfletima i revidiranim udžbenicima. Mladima treba
staviti na raspolaganje udžbenike koji će ih učiti istini, a ne
lažima, poručio je Mesić.
Voditelj ureda Zaklade "Friedrich Naumann" Hans-Georg Fleck je
rekao da to što predsjednik Hrvatske podržava dijalog Hrvata i Srba
upućuje na to da je Hrvatska nakon razdoblja "autoparalize i
lutanja" sada na pravome putu. Čelnici bivše vlasti proteklih su
deset godina tvrdili kako je samo po sebi razumljivo da je Hrvatska
Europa, a pritom su se, prezirući Balkan, ponašali balkanski -
ustvrdio je Fleck.
Iz njemačkog iskustva znali smo da nije dovoljno samo stvoriti
institucije, nego i političku kulturu, okrenutu prema međusobnom
uvažavanju i toleranciji, kazao je Fleck. No, po njegovim riječima,
takva se kultura ne može razviti dok se prošlost mistificira,
veliča vlastita nacija i svijet gleda crno-bijelo, nego se treba
suočiti s vlastitim pogreškama.
Zagrebački povjesničar Ivo Goldstein rekao je uime znanstvenika -
sudionika skupa da takvi skupovi, iako se bave politikom, nisu
politički. Ne bavimo se politikom da bi to političarima bilo
zgodno, nego želimo biti autonomni jer je brak između političara i
historičara uvijek bio loš, rekao je Goldstein.
Hrvatski i srpski povjesničari raspravljali su o temama kao što su
elita i modernizacija u Hrvatskoj i Srbiji, nacionalni identitet
Hrvata i Srba, ljudski gubici Hrvatske i Srbije u dvadesetom
stoljeću, položaj Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj u povijesti i
razdoblje socijalističke Jugoslavije (1945.-1990.).
Po uzoru na slične francusko-njemačke, njemačko-poljske i druge
dijaloge povjesničara, Zaklada je od 1998. već organizirala pet
takvih skupova na kojima je sudjelovalo više od 70 povjesničara, a
sada prvi put i u Zagrebu.
(Hina) mvr mć