EKONOMSKI MONITOR: PREDSTOJI LI RAZDOBLJE USPORAVANJA GOSPODARSKOG RASTA?

Piše: Nevenka Brčić ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) u drugom je tromjesečju ove godine realno porastao 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No, s obzirom na dosadašnja gospodarska kretanja očekivana stopa rasta realnog BDP-a u ovoj godini iznosi oko 3,7 posto, procjena je iznijeta u najnovijem broju Ekonomskog monitora, objavljenog na web stranicama Hrvatske udruge poslodavaca. #L# Ekonomski monitor priprema Ekonomski savjet HUP-a u čijem su sastavu Amina Ahec-Šonje, Željko Lovrinčević, Žarko Miljenović, Danijel Nestić i Maja Vehovec. Oni ističu kako je znakovito da se procjene o kretanju BDP-a za iduću godinu značajnije mijenjaju s ulaskom u treći kvartal ove godine. "Naime, do lipnja je prevladavalo mišljenje da će rast sljedeće godine biti veći nego li rast 2001. i iznositi negdje oko 4 posto. Posljednja kretanja upućuju na potrebu korekcija većine prognoza za 2002. godinu na način da će ovogodišnji rast iznositi oko 3,7 posto, a kako je većina čimbenika za rast sljedeće godine iscrpljena, barem u prvom dijelu 2002. godine, rast realnog BDP-a bi se mogao kretati oko 2 posto". Autori Ekonomskog monitora u svojoj analizi tekućih gospodarskih kretanja upozoravaju da dosadašnja kretanja u strukturi potražnje u određenoj mjeri sliče kretanjima tijekom 1998. nakon koje je uslijedilo recesijsko razdoblje u 1999. "Naime, evidentno je da gospodarski sustav ulazi u razdoblje usporavanja gospodarskog rasta, s usporavanjem osobne potrošnje, usporavanjem uvoza, zadržavanja izvoza na postojećoj dinamici, te nastavka trenda rasta investicija u opremu i očekivanog porasta zaliha prema koncu godine", ističu ekonomisti okupljeni u Ekonomskom savjetu HUP-a. Međutim, nastavljaju, pojedini ekonomski fundamenti su bitno drugačiji nego 1998. i daju razloga za vjerovanje da se takvo što neće ponoviti ili barem ne kao u ranijem obujmu. Pritom navode da se to odnosi na npr. značajnije smanjen porezni klin, poboljšanu likvidnost sustava, solidan bankarski sustav, povećanu otvorenost gospodarstva i drugo. Sve su to elementi, zaključuju, koji ukazuju da je gospodarstvo spremno lakše prebroditi određeni egzogeni šok, te brže ući u novi uzlazni ciklus. Skupina ekonomista slične zaključke izvodi i na temelju analize podataka o kretanju prognostičkog pokazatelja CROLEI indeksa, koji je u lipnju znatno pao, a u srpnju mu vrijednost tek neznatno porasla. Dok se god ne zabilježe barem tri uzastopna mjesečna pada vrijednosti CROLEI indeksa, prerano je sa sigurnošću prognozirati preokret dosadašnjeg uzlaznog trenda ukupne ekonomske aktivnosti. Međutim, ne treba ipak zanemariti posljednje signale CROLEI indeksa, naročito kad se uzme u obzir da je već u drugom tromjesečju ove godine pokazatelj konjukturne klime u industriji (ICI- industrial confidence index) svojim padom signalizirao porast poduzetničkog pesimizma za kraj ove i početak iduće godine. Članovi Ekonomskog savjeta HUP-a dodaju da i ekonomski indikatori poput gomilanja zaliha trgovačke robe, potrošački boom u prvom dijelu godine, kreditna ekspanzija iznad očekivanja, te izrazito stagnirajući izvoz podsjećaju na scenarij iz 1998. Ponavljaju pritom da ako Hrvatsku i zadesi ponovno sličan scenarij, treba imati na umu da su ekonomski uvjeti danas ipak nešto drugačiji od uvjeta iz 1997/98. U terminima teorije ciklusa Hrvatskoj predstoji određeno usporavanje gospodarskog rasta kojeg ćemo vjerojatno osjetiti već krajem, a naročito početkom iduće godine, uz napomenu da su ekonomski fundamenti danas ipak povoljniji nego prije tri godine. Ekonomska vlast i poduzetnici trebali bi biti svjesni te činjenice, kao što bi trebali biti svjesni da će o njihovom ponašanju, sposobnosti osluškivanja signala s domaćeg i inozemnog tržišta, te sposobnosti prilagodbe poslovnih aktivnosti novonastalim okolnostima, ovisiti intenzitet i trajanje ekonomskog usporavanja, poručuju ekonomisti. Analizirajući i međunarodno okruženje oni također ističu da je već prisutno usporavanje svjetskog gospodarstva tijekom ove godine, pod utjecajem koincidirajućeg slabljenja privredne aktivnosti u SAD-u, EU i Japanu, terorističkim napadom na SAD u rujnu dobilo dodatni impuls s još uvijek nepoznatim ukupnim učincima. Upozoravaju pritom i da će usporavanje rasta u EU u narednom razdoblju vjerojatno utjecati i na jače usporavanje rasta u istočnoj Europi, u zemljama koje se u drugom tromjesečju bilježi blago usporavanje rasta (osim Poljske), te da će se porast neizvjesnosti na svjetskim tržištima negativno odraziti na priliv kapitala u tzv. tržištima u nastajanju. (Hina) bn db