FRANCUSKA: ZAKONOM PROTIV SEKTI

PARIZ, 14. listopada (Hina) - Suočena sa "sektaškim izazovom", poglavito nakon serije kolektivnih samoubojstava članova Reda sunčeva hrama 1994. i 1995. godine, francuska je vlada 1997. osnovala Međuministarsku misiju za borbu protiv sekti - Mils, a ove je godine predložila i projekt "zakona o spriječavanju i suzbijanju udruživanja sektaške naravi", koji je nacionalna skupština usvojila 30. svibnja. #L# Temeljem tog zakona, viši su sudovi ovlašteni raspustiti neku sektu, ukoliko su neki od njenih članova osuđeni zbog "napada na osobe, za nezakonito bavljenje farmacijom, medicinom, lažnim reklamama ili utajama". Novousvojeni zakon u Francuskoj jedinstven je u svijetu i njegovi tvorci, zastupnici Nicolas About i Catherine Picard, ističu da nailazi na zanimanje parlamentaraca u Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj, kao i u nekim post-komunističkim zemljama Istočne ili Srednje Europe. Sekta - još po Maxu i Ernstu Troltschu sociološki određena kao skupina koja se uspostavlja u opoziciji spram Crkve i odbacuje svaki oblik pregovaranja s državom: odbijanje vojne službe, glasanje, cijepljenje, ili transfuzije - zakonski je određena kao organizacija koja stvara ili koristi "psihološku ili fizičku ovisnot" svojih članova. Zakonom predviđene kazne idu i do 3 godine zatvora, ili dva i pol milijuna franaka globe, a zahvaljujući odredbi o "psihološkoj ovisnoti", ustanovljena je pravna zaštita za nekih 300 tisuća žrtava "totaliratnih sektaških skretanja" u zemlji. Uvjet da se neka sekta raspusti jest žalba jednog od njenih članova pokajnika. Dvije su velike skupine sekti u Francuskoj: one najstarije nastaju na terenu protestantizma, ali na njegovu rubu i često kao reakcija na nj, a to su menoniti, baptisti, kvekeri, mormoni, adventisti, Jehovini svjedoci ili Povjekovi prijatelji... Njihov uzlet u Francuskoj može se pratiti od 1945. na tragu uspostave bliskih savezničkih odnosa s anglosaksonskim, poglavito američkim svijetom, gdje se nalaze sjedišta više od 90 posto poznatih sekti. Drugi val zapljusnuo je Francusku nakon 1968. i u zemlji, posebno u Provansi, niču hramovi Moonista, Međunarodnog udruženja za svjesnost Krišne, Misije božanskoga svjetla gurua Mahara Ji, Transcendentalne meditacije, Velikog kozmičkog elana, Scijentologije... Trideset i tri metra visoki betonski kip "kozmoplanetarnog mesije", Gilberta Bourdina, gurua sekte Mandorom, koja simbolizira sinkretičku mješavinu hinduizma, budizma i kršćanstva, srušen je početkom prošlog mjeseca te je krajolik oko jezera Castillon u Provansi ponovo zadobio svoj negdašnji pitomi izgled. Za parlamentarne procedure usvajanja zakonskog prijedloga uklonjena je bila odredba o deliktu "mentalne manipulacije", jer su se tome usprotivile katolička i protestantska crkva, ukazujući posebno na neodređenosti pojma "zlouporaba slabosti i neznanja". U javnoj raspravi pak, koja nije još stišana, čulo se i mišljenje da obrana javnoga poretka ne daje državi pravo miješanja u unutarnje stvari neke vjerske skupine koje se tiču njenih vjerovanja i doktrine. No, u enciklici o vjerskoj slobodi, Dignitatis humanae (1965.), katolička je crkva ostavila državi mogućnost da se umiješa u doktrine i vjerska pitanja ukoliko se "ona prometnu u praksu koja ugrožava javni poredak". Ova su pitanja ipak daleko od najmoćnijeg motiva koji pokreće širenje sekti diljem svijeta. Jer, kako je ponavljao Ron Hubbard, osnivač scijentologije: "Ako hoćeš postati bogat, najbolji je način da osnuješ svoju sektu". Golemo tržište "psiho-neuro-energije" - s 59 tisuća prijavljenih pravnih lica i 36 milijardi franaka prometa godišnje - odavno privlači različite sekte. No, od njih 172 registrirane u Francuskoj, jedino su Jehovini svjedoci, sa svojih 120 tisuća sljedbenika - a iz želje da budu priznati kao obred, što bi im donijelo odgovarajuće porezne olakšice - objavili svoje stanje na računima: milijardu i 200 milijuna franaka aktive, od toga 840 milijuna u nekretninama. (Hina) fc sd